REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4620/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sanja Hajnal, odvjetnica u Osijeku, protiv tuženika Zagrebačka banka d.d., Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB 92963223473, zastupanog po Odvjetničkom društvu Porobija i Porobija iz Zagreba, radi ništetnosti, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-962/2023-2 od 10. ožujka 2025. kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-284/2023-4 od 29. rujna 2023., u sjednici održanoj 25. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u odnosu na postavljena pitanja se odbija.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci broj Gž-962/2023-2 od 10. ožujka 2025. te postavio pravna pitanja:
„1. Da li se podnesak, kojim tuženik izvještava sud o nemogućnosti pristupa ročištu, i ispričava sudu svoj nedolazak, poslan sudu neposredno prije ročišta, može smatrati tuženikovim opravdanjem izostanka s ročišta, odnosno smatra li se u tom slučaju izostanak tuženika s tog ročišta, opravdanim ili neopravdanim izostankom?
2. Postoje li uvjeti za donošenje rješenja o presumiranom povlačenju tužbe, u smislu odredbe čl. 53. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 70/19), uz primjenu odredbe čl. 106. Zakona o parničnom postupku (NN117/13, 25/13), ukoliko tuženik neposredno prije ročišta uputi sudu podnesak kojim opravdava svoj izostanak, te istovremeno predloži sudu daljnje provođenje postupka, ustrajući na svim prigovorima, činjenicama i dokaznim prijedlozima koje je iznio u odgovoru na tužbu?
3. Može li se donijeti rješenje o presumiranom povlačenju tužbe, bez da se tijekom provedenog postupka, sa sigurnošću utvrde sve okolnosti, koje bi dovele do ispunjenja zakonskih pretpostavki za donošenje rješenja o presumirnom povlačenju tužbe?“.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
4. Revizijski sud je ocijenio da pitanja kako ih je postavio tužitelj u svom prijedlogu ne predstavljaju pitanja u smislu odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) jer su preopćenita.
4.1. Naime, takva pitanja nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Osim što je doseg takvih pitanja ograničen samo na važnost za ovaj, konkretni slučaj, ovisi o okolnostima svakog (tj. konkretnog) slučaja.
4.2. Također se ističe da razlozi važnosti na koje se tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva u odnosu na navedena pitanja nisu u dovoljnoj mjeri uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.
4.3. Naime, drugostupanjski sud utvrdio je da tuženik nije opravdano izostao s pripremnog ročišta održanog dana 3. rujna 2019. (pogrešno navodeći 22. listopada 2025. međutim iz cjelokupnog obrazloženja očito je da se radi o pogrešci u pisanju), jer u podnesku od 30. kolovoza 2019. nije naveo opravdani razlog svog izostanka, dapače nije naveo nikakav razlog svog izostanka već je samo zatražio da se ročište održi u njegovoj odsutnosti.
4.4. Stoga je pravilno drugostupanjski sud prihvatio prijedlog tuženika za donošenje rješenja kojim se tužba u ovoj pravnoj stvari smatra povučenom, primjenjujući odredbu članka 291. stavka 4. ZPP-a koja se primjenjuje na konkretan predmet na temelju odredbe članka 117. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/19. - dalje ZOIZPP/19). Navedena odredba propisuje da ako s pripremnog ročišta neopravdano izostanu obje stranke ili ako s ročišta neopravdano izostane tužitelj, a tuženik se ne upusti u raspravljanje, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.
5. Sukladno tome u ovoj pravnoj situaciji kada su obje stranke neopravdano izostale pripremnom ročištu ispunjene su pretpostavke propisane čl. 291. st. 4. ZPP-a za presumiranim povlačenjem tužbe te je iz tog razloga valjalo utvrditi da se tužba u ovom predmetu smatra povučenom.
6. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
7. Tužitelj se poziva i na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija), pozivajući se na arbitrarnost u odlučivanju.
7.1. Ovaj sud smatra da nisu ispunjene niti pretpostavke predviđene u odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, jer vjerojatnost teških postupovnih ili materijalnopravnih povreda u postupku nije učinjena vjerojatnima, te ovaj sud smatra da su nižestupanjski sudovi u svojim odlukama odgovorili na sve odlučujuće navode tužitelja. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje, te je revizija u tom dijelu odbačena na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te je riješeno kao u točki II. izreke ove odluke.
Zagreb, 25. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
