Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1519/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužitelja ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ante Župić, odvjetniku Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o., Zagreb, kojeg mijenja zamjenik punomoćnika Miroslav Šarić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Luka Marčić, odvjetnik u Šibeniku, radi predaje nekretnine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1843/2022 od 12. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 25. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-1843/2022 od 12. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku ĆB da tužitelju ZB preda u samostalan i neposredan posjed odgovarajući suvlasnički dio nekretnine opisane kao kč. br. [katastarska čestica] zgr, zgrada, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], s kojim je trajno i neodvojivo, na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, i to:

2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2)

1. stan na drugom katu, te ½ garsonijere u potkrovlju – sjeveroistočna strana, te suvlasništvo pristupnog stepeništa, u roku od 15 dana (točka I. izreke). Naloženo je tuženiku ĆB da tužitelju ZB nadoknadi trošak postupka u iznosu od 3.649,86 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude 12. prosinca 2024 godine do isplate pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2. Presudu suda prvog stupnja pobija žalbom tuženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. točaka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. - dalje: ZPP). Predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti pobijanu presudu, i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno ukinuti pobijanu presudu, i predmet vratiti na ponovno odlučivanje, uz nadoknadu troškova žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je tužbeni zahtjev za predaju u samostalan i neposredan posjed odgovarajući suvlasnički dio nekretnine opisane kao kč. br. [katastarska čestica] zgr, zgrada, upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k.o.. [katastarska općina], s kojim je trajno i neodvojivo, na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, i to: 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2), 1. stan na drugom katu, te ½ garsonijere u potkrovlju – sjeveroistočna strana, te suvlasništvo pristupnog stepeništa.

5. Sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće:

- da je tužitelj upisan u zemljišnim knjigama kao suvlasnik za 1/3 dijela i to suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2), stana na drugom katu, te 1/2 garsonijere u potkrovlju-sjeveroistočna strana, te suvlasništvo pristupnog stepenišna;

- da iz predugovora ugovara o kupoprodaji nekretnine koji je sklopljen između RB, kao prodavatelja, i ĆB, kao kupca, dana 21. siječnja 2016. koji predugovor je i ovjeren kod javnog bilježnika Neveke Nakić, broj OV-568/16 dana 21. siječnja 2016. proizlazi da je člankom 1. i 2. ugovora navedeno da je predmet prodaje stan na drugom katu te garsonijera u potkrovlju na čes. br.[katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], da su prodavatelj i kupac suglasno utvrdili da prodavatelj sređuje zemljišno knjižno stanje u predmetu pod posl br. P-111/14, te da je isti u obvezi srediti legalizaciju predmetnog stana kao i etažiranje, da je člankom 3. određena i kupoprodajna cijena od 30.000 € od kojeg iznosa je kupac tuženik u ovom postupku isplatio iznos od 20.000,00 €, a ostatak od 15.000,00€ se obvezao isplatiti kad prodavatelj legalizira nekretninu, sredi zemljišnoknjižno stanje i etažira objekt;

- da su 11. lipnja 2018. tuženik ĆB, kao prenositelj, i ZB, kao primatelj, sklopili Sporazum kojim su utvrdili da su sklopili ugovor o prijenosu predugovora o kupoprodaji nekretnine od dana 21. siječnja 2016. godine, a navedenim Ugovorom je tuženik ĆB sva svoja prava i obveze iz predugovora o kupoprodaji nekretnine prenio na tužitelja u ovom postupku ZB, da je tim Sporazumom, u članku 1., navedeno da se Sporazum može raskinuti u slučaju kad prenositelj ĆB isplati UB iznos od 32.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate i to zaključno s danom 30. rujna 2018., a da protekom ovog roka ostaju na snazi odredbe predugovora prenesene na UB, a OB se obvezuje ĐB isplatiti iznos od 12.000,00 eura, u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate, a najkasnije do 30. prosinca 2018., da se tim Sporazumom tuženik ĆB odrekao bilo kakvih prigovora i pobijanja Ugovora o prijenosu predugovora o kupoprodaji nekretnine po osnovi ništenosti, i pobojnosti kako u pogledu cjelokupnog ugovara tako, i u odnosu na pojedine odredbe Ugovora.

- da su u ugovoru o kupoprodaji nekretnina, koji je sklopljen između RB, kao prodavatelja, i ZB, kao kupca, **.**.2023. ugovorne strane navele naprijed navedeni predugovor o prodaji predmetne nekretnine i Sporazum kojim su utvrdili da su stranke tužitelj i tuženik sklopili dana 15. veljače 2018., i ugovor o prijenosu predugovora o kupoprodaji nekretnine od 21. siječnja 2016. kojim Ugovorom je tuženik ĆB prenio na kupca ZB sva prava i obveze iz Predugovora od 21. siječnja 2016., te su dana 2. studenoga 2018. zaključili predugovor o kupoprodaji nekretnina ovjeren kod javnog bilježnika Nevenke Nakić pod brojem OV-12869 72018 kojim ugovorom su prodavatelj RB obvezao prodati kupcu ZB, koji se obvezao kupiti stan u 2 suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo ( E-2), u naravi predstavlja posebni etažni dio: Stan na drugom katu, te 1/2 garsonijere u potkrovlju- sjeveroistočna strana, te suvlasništvo pristupnog stepeništa, za iznos od 35.000,00 eura od kojeg iznosa je prodavatelju RB kupac ZB isplatio cijenu u iznosu od 20,000,00 eura, a ostatak se obvezao isplatiti kad prodavatelj riješi zemljišnoknjižno stanje na predmetnim nekretninama;

- da je u ugovoru navedeno da je na zahtjev VB napravljen i Geodetski elaborat za katastar i za zemljišnu knjigu broj GE: 146/2022- za potrebe provođenja u katastru zemljišta izrađenog u svrhu – diobe ili spajanja katastarskih čestica [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a koji je potvrđen od Područnog ureda za katastar u Šibeniku, a na kojim nekretninama su suvlasnici prodavatelj RB, te VB vlasnica stana na prvom katu i druge garsonijere u potkrovlju položene na jugozapadnoj strani;

- da je u ovom Ugovoru u članku 2. točno opisan predmet prodaje, a isti se nalazi u obiteljskoj kući anografske oznake [adresa]., a člankom tri ugovora je utvrđeno da je prodavatelj u postupku pred Općinskim sudom u Šibeniku u predmetu P-172/18 sredio zemljišno knjižno stanje po presudi pod posl. br. XIV P- 171/2018 od 9. studenog 2021., a kojom je utvrđeno da je VB i RB stekli valjani pravni osnov za uknjižbu suvlasništva, posebnih fizičkih dijelova nekretnine čest. zgr [katastarska čestica] omeđeno slovima „H-G-J-I-H površine 4 m2 i dijela čest. zgr. [katastarska čestica] prikazanog likom omeđenim slovima „I-J-K-L-I“ površine 4 m2. po 1/2 dijela u k. o. [katastarska općina], a po tom je pokrenut i postupak legalizacije predmetne zgrade;

- da je člankom 4. Ugovora navedeno da stranke suglasno utvrđuju da je kupac isplatio prodavatelju 20.000,00 eura od ranije 15.000,00 eura danom sklapanja predugovora o kupoprodaji od 2. studenog 2018., da je člankom 6. prodavatelj ovlastio kupca tužitelja u ovom postupku ZB da može u zemljišnim knjigama uknjižiti svoje pravo vlasništva kupljene nekretnine u suvlasničkim dijelovima, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena prodavatelja;

- da je na temelju navedenog Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 29. lipnja 2023. tužitelj uknjižio svoje pravo na suvlasničkom dijelu od 1/3 dijela drugog suvlasničkog dijela etažnog vlasništva (E-2) stan na I katu i ½ dijela garsonijere u potkrovlju, sjeveroistočna strana te suvlasništvo pristupnog stepeništa, sve označeno kao [katastarska čestica] zgr Z.U 1701 k. o. [katastarska općina], a koju nekretninu u posjedu drži tuženik bez pravnog osnova.

6. Na temelju navedenih utvrđenja, i ocjene izvedenih dokaza, polazeći od odredbe članka 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj:

91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. - dalje: ZV), kojom je propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu, sud prvog stupnja je zaključio kako je u ovom postupku tužitelj dokazao da je vlasnik predmetne nekretnine, a ne i posjednik, već da se kao posjednik u predmetnom stanu nalazi tuženik bez pravnog osnova, zbog čega je tužbeni zahtjev prihvatio u cijelosti.

7. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, na koju povredu određeno upire tuženik u žalbi. Suprotno žalbenim navodima, pobijana presuda nema nedostatke radi kojih se ne bi mogla ispitati, ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni, niti međusobno proturječni.

7.1. Tuženik, u bitnom, u žalbi ističe kako je u ovom predmetu podnio protutužbu radi utvrđenja ništetnim predugovora o kupoprodaji nekretnina od 21. siječnja 2016., te Sporazuma zaključenog između tuženika kao prenositelja i tužitelja kao primatelja, te da je tuženik stekao pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine, kao i da se naloži tužitelju da prestane uznemiravati tuženika u izvršavanju njegovih vlasničkih prava na predmetnom stanu, te navodi kako je sud prvog stupnja na ročištu koje je održano 30. kolovoza 2023. donio rješenje kojim se protutužba izdvaja iz predmetnog spisa, zbog čega upire na povredu odredaba parničnog postupka uz obrazloženje kako je odluka u tom predmetu ključna za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, te, nadalje, upire kao je rješenje o razdvajanju postupka nepotrebno jer stvara nepotrebne prepreke za efikasno i ekonomično vođenje postupka, da je suprotna načelu ekonomičnosti, te da su razlozi za razdvajanje neutemeljeni.

7.2. Na žalbene navode tuženika vezano uz razdvajanje postupka po prethodno navedenoj protutužbi tuženika, valja odgovoriti da je sud načelno ovlašten odrediti da se odvojeno raspravlja o tužbi i protutužbi u smislu članka 313. stavka 3. ZPP, a riječ je o odluci koja se odnosi na upravljanje postupkom. Pritom žalitelju valja ukazati kako samim razdvajanjem parnica po tužbi i protutužbi, imajući na umu načelo ekonomičnosti tuženik nije izgubio pravo da svoju eventualnu tražbinu prema tužitelju ostvaruje u samostalnoj parnici pa u opisanim okolnostima u postupku pred sudom prvog stupnja nije ostvarena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka u smislu odredbe članka 354. stavka 1. u vezi s odredbom članka 313. stavka 3. ZPP, jer time što je raspravljanje po tužbi i po podnesenoj protutužbi razdvojeno nisu umanjena prava tuženika na sudsku zaštitu, niti je navedena odluka suda prvog stupnja od utjecaja na zakonitost i pravilnost rješenja o razdvajanju parnica.

8. Nadalje, pravo na ocjenu izvedenih dokaza (članak 8. ZPP) pridržano je za sud, kojem pripada i ovlast odlučivanja o dokazima koje će izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP). Pritom, sud prema svojem slobodnom uvjerenju, na osnovu savjesne i brižljive ocjene dokaza, odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane, ali je u slobodi ocjene dokaza i sud ograničen obvezom da svoju ocjenu opravda jasnim, uvjerljivim i logičnim razlozima iz kojih bi se njegova ocjena mogla provjeriti, a na koji je način sud prvog stupnja i postupio pa su žalbeni navodi tuženika, neosnovani.

8.1. Na žalbene navode tuženika da je sud prvog stupnja odustao od izvođenja dokaza saslušanjem stranaka (ročište održano 28. kolovoza 2024.), valja odgovoriti kako je sud prvog stupnja odlučne činjenice u ovom sporu sud utvrdio uvidom u priložene isprave te na temelju nesporne činjenice da se tuženik nalazi u posjedu predmetne nekretnine. Stoga sud prvog stupnja odlukom kojom je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem stranaka (smatrajući izvođenje navedenog dokaza suvišnim – ročište od 28. kolovoza 2024.), nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka u smislu odredbe članka 354. stavka 1. u vezi s odredbom članka 264. ZPP, a koja bi mogla biti ili bi bila od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude. Slijedom navedenih razloga, sud prvog stupnja nije povrijedio, niti načelo usmenosti, neposrednosti te pravo na dokazivanje i pravičnosti suđenja, pa su žalbeni navodi u tom dijelu neosnovani.

8.2. Na žalbene navode, kojim se u suštini upire na po tuženikovom shvaćanju povredu prava na pravično suđenje, valja odgovoriti kako je sud prvog stupnja pobijanu presudu, donio u skladu s mjerodavnim odredbama materijalnog i procesnog prava, a pravna su shvaćanja suda prvog stupnja obrazložena jasno i neproturječno, dok iz postupka proizlazi kako je tuženik bio u mogućnosti sudjelovati u postupku i poduzimati sve zakonom dopuštene procesne radnje. Pravo na pravično suđenje, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske(„Narodne novine“, br. 56/1990., 135/1997, 8/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 5/2014.) te člankom 6. stavkom 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, „Narodne novine“,

– Međunarodni ugovori, br. 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006. i 2/2010.), jamči zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju sudova i drugih državnih tijela. Obrazloženja sudskih odluka, odnosno odluka drugih nadležnih tijela koja ne sadrže ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za ocjenu kakva je odlukom dana, upućuju na zaključak o arbitrarnosti u postupovnom i/ili materijalnopravnom smislu, a što ovdje, kako je prethodno navedeno nije slučaj, jer presuda sadrži relevantne i dostatne razloge o činjenicama odlučnim za pravilnu primjenu materijalnog prava koja je pravilno rezultirala prihvaćanjem tužbenog zahtjeva. Stoga su u cijelosti neosnovani žalbeni navodi tuženika o povredi njegovih prava u postupku.

9. Također, sud prvog stupnja, proveo je savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te je na temelju rezultata cjelokupnog postupka, odlučio koje činjenice uzeti kao dokazane, prema svojem uvjerenju, a stečeno uvjerenje opravdao je logičnim razlozima iz kojih se može provjeriti da takvo uvjerenje ima valjanu osnovu (članak 8. ZPP), pa nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 355. ZPP), koji žalbeni razlog ističe žalitelj u žalbi.

10. Sud prvog stupnja, je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo u smislu odredbe članka 162. ZV, kada je prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti budući da je tužitelj dokazao da je vlasnik predmetne nekretnine koju tuženik drži u posjedu bez pravne osnove.

11. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP, žalbu tuženika odbiti, kao neosnovanu, i pobijanu presudu suda prvog stupnja, potvrditi.

U Zagrebu 25. studenoga 2025.

Predsjednik vijeća

Robert Jambor