Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2735/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis kao predsjednika vijeća, Ane Gradišek kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Željke Rožić Kaleb kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŽO. BO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Sanji Bukić, odvjetnici u Šibeniku, protiv prvo tuženika ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugo tuženika ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], treće tuženika OO, [adresa], četvrto tuženika CO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Šimi Mrdeži, odvjetniku u Šibeniku, i peto tužene DO rođ. Lalić, Gardijani, Plastovo, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, psl. br. P-287/2019 od 20 veljače 2025. ispravljene rješenjem istog suda Poslovni broj P-287/19 od 6. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 25. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Drnišu, Poslovni broj P-287/2019 od 20 veljače 2025. ispravljene rješenjem istog suda Poslovni broj P-287/19 od 6. ožujka 2025. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "1. Utvrđuje se da je tužitelj ŽO, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo nekretnina zemljišnoknjižno označenih kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je bez pravne važnosti sadašnja uknjižba prava vlasbništva na tim nekretninama.

2. Ovlašćuje se tužitelj na temelju ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoej ime za cijelo na nekretninama zemljišnoknjižno označenim kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], obje Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz istodobni izbris tog prava s imena VO pok. ABC, NO pok. VO, MO pok. VO, EO ud. ABC, VO pok. VO, HO opk. VO, ĐO pok. VO, CO pok. NO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ČO pok. NO, [adresa], OO, [adresa], ZO, [adresa]."

Točkom II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženima parnični trošak u iznosu od 2.600,00 Eur, u roku od 15 dana.

Rješenjem istog suda, utvrđeno je da je tužba protiv tužene peto tužene DO povučena.

2. Presudu pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, prihvatiti navode žalbe, preinačiti pobijanu presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno, ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu tužitelja, tuženi su podnijeli odgovor u kojem osporavaju osnovanost navoda žalbe i predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Nisu pobijanom presudom ni postupkom koji joj je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-u daljnjem tekstu ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje upisane u [katastarska općina], da je predmetne nekretnine tužitelj stekao nasljeđivanjem od svog oca BO, o ovaj nasljeđivanjem od svog oca, UO, koji je predmetne nekretnine kupio od stvarnog vlasnika FO. Tužitelj navodi kako su njegovi prednici na predmetnim nekretninama sadili pšenicu i obrađivali masline a ranije je na tom mjestu bio vinograd koji više ne postoji. Tužitelj navodi kako njega i njegove prednike nikad nitko nije smetao u posjedu te da su u samostalnom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina preko 100 godina, te su se ispunili uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

7. Tuženici su osporili navode tužbe, ističući da tužitelj pokušava uzurpirati predmetne nekretnine koje su tuženici stekli nasljeđivanjem od pokojnog oca NO, a ovaj od svog oca pokojnog VO i darovanjem od svoje sestre RO.

8. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima: da je tužitelj u tužbi kao pravni osnov stjecanja vlasništva spornih nekretnina naveo kupoprodajni ugovor sklopljen između ĆO, kao prodavatelja i UO pok. Ž, kao kupca i djeda tužitelja, a kupoprodaja se odnosi na nekretnine naziva "[adresa], bez katastarske oznake i površine kupljenih nekretnina; tijekom postupka, a po dostavljenoj povijesti promjena na spornim nekretninama, tužitelj navodi kako je pravni osnov stjecanja vlasništva kupoprodajni ugovor sklopljen između UO, kao prodavatelja i tužiteljeva oca BO sina UO, kao kupca, a koji ugovor datira iz 1974. godine, a pozivajući se na Zapisnik o kupoprodaji od 2. rujna 1974. godine; uvidom u katastarsku evidenciju ... k. o. [katastarska općina], razvidno je kako predio na kojem se nalaze sporne nekretnine, kao i one koje nisu predmet ovog spora, nose naziv "[adresa] ; da su tuženici temeljem dostavljenih dokaza i to Rješenja o nasljeđivanju iza pok. NO pok. VO od 12. listopada 2010., Ugovora o darovanju od 15. kolovoza 1974., te upisa u zemljišnoj knjizi u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a i činjenicama utvrđenim prilikom očevida na licu mjesta, dokazali isključivo pravo vlasništva na zemlji na kojoj su, kako je naveo i svjedok IO, bile zasađene masline stare preko pedeset godina, a koje su sadili prednici tuženika.

9. Temeljem tako, utvrđenih relevantnih činjenica, prvostupanjski sud zaključuje kako su sporne čestice u vlasništvu tuženika koji su dokazali pravni slijed stjecanja, te da je njihov pokojni otac NO bio u isključivom posjedu predmetnih nekretnina, koje je obrađivao do svoje smrti 2010.

10. Tužitelj osporava pravilnost i zakonitost pobijane odluke, a suština žalbenih navoda svodi se na tvrdnju da prvostupanjski sud nije primijenio odredbe Općeg građanskog zakonika koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; da je sud pravilno utvrdio da je otac tužitelja bio upisan u katastru kao nositelj prava na spornim česticama od 1974. temeljem kupoprodajnog ..., te da je kupoprodaja u cijelosti izvršena, te je na tu činjenicu trebalo primijeniti odredbe OGZ; da su kontradiktorni iskazi tuženika u svezi obrade predmetne nekretnine.

11. Vezano uz žalbeni navod tuženih, valja navesti da je čl. 388. stavak 1. do 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje ZV) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovim odredbama, ako ovim prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukčije određeno (st. 1.). Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (st. 2.). Rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom st. 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu (st. 3.).

12. U obrazloženju svoje odluke, prvostupanjski sud nije dao jasne razloge, zašto smatra da tužitelj, preko svojih prednika nije u nesmetanom posjedu spornih nekretnina od 1974., te iz kojeg razloga iskaze svjedoka, predloženih od strane tužitelja smatra nevjerodostojnim. Sama činjenica što je svjedok KO iskazao da zemljište tužitelja do zemlje tuženika, kao međaša nije bilo ograđeno, svjedok JO da nema saznanja o vlasništvu nekretnina tuženika, a svjedok SO da nema saznanja o tome tko su vlasnici susjednih nekretnina, ne čini njihove iskaze nevjerodostojnim.

13. Ovaj sud ne može za sada prihvatiti niti zaključak prvostupanjskog suda da je prednik tuženika, pokojni NO bio u isključivom posjedu predmetnih nekretnina, koje je obrađivao do 2010., jer suprotno proizlazi iz iskaza svjedoka GO, koji iskaza je prvostupanjski sud prihvatio, a isti je iskazao da ne zna tko je posadio masline na spornim nekretninama prije 40-50 godine, ali zna da ih je brao pokojni otac tuženika do 1995., a "pretpostavlja" da je tužitelj rekao B da "Lalićeve masline skreše". U tom dijelu kontradiktorni su i iskazi samih tuženika, koji su naveli da je njihov otac obrađivao sporne nekretnine do 2010. (I. i IV. tuženi), dok je treće tužena navela da su masline obrađivali do 1990.

14. Iz provedenih dokaza nije moguće sa sigurnošću utvrditi da tužitelj, preko svojih prednika nije bio u nesmetanom posjedu spornih nekretnina od 1974, a prvostupanjski sud nije pretpostavke za stjecanje prava vlasništva razmotrio, uzimajući u obzir pravna pravila paragrafa 1460. Austrijskog Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ), zatim odredbe članka 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91; dalje: ZOVO), te članka 159. ZV.

15. Pravnim pravilom iz paragrafa 1460. OGZ propisano je da se dosjelost steče, nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći; nego je još potrebno da onaj, koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paragrafi 309., 316., 320., i 345.). Pravnim pravilom iz paragrafa 1461. OGZ propisano je da je zakonit i dovoljan za dosjelost svaki posjed utemeljen na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost, da je ova pristojala prodavaocu. Takvi su naslovi na pr. zapis, darovanje, zajam, kupovanje i prodaja, promjena, isplata, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1463., posjed mora biti pošten. Nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom nastupniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana posjeda svojeg (paragraf 1493.), a prema pravnom pravilu iz paragrafa 1464., posjed ima biti istinit. Ako tko posvoji kakvu stvar silom ili lukavstvom, ili ako se uvuče u posjed potajno, ili ako posjeduje stvar samo na izmoljeni način; ni on sam, ni njegovi nasljednici ne mogu dosjesti takvu stvar. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1468. OGZ, u onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stečenje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost se svršuje tek poslije 30 godina.

15.1. Člankom 28. ZOVO propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

15.2. Člankom 159. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari; s time da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja-pravo na posjed (članak 18. stavak 1. ZV), posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja (članak 18. stavak 2. ZV), a pošten je posjed ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (članak 18. stavci 3. i 5. ZV).

15.3. Pravo vlasništva dosjelošću se može steći samo (u smislu članka 11. stavak 1. ZV) ako postoji samostalan posjed, dakle ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na nekretnini kao da je vlasnik nekretnine (ako je imao tzv. vlasnički posjed), te barem kao pošteni posjednik odnosno onaj koji nije znao ili nije morao znati (niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati) da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati nekretninu.

16. Iz činjenica koje su utvrđene u postupku prednici tužitelja su sporne nekretnine označenu kao kč. br. [katastarska čestica] kupili 1974. i ušli u posjed iste. Iz Povijesti promjena na katastarskim česticama kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 119-120 spisa), proizlazi kako je revizijom posjeda 1963. godine čest. zem. [katastarska čestica] ... kao nositelj prava upisan UO za cijelo, oznake zemljišta vinograd, površine 1014 m2, zatim se navodi promjena temeljem kupoprodajnog ugovora predmetom 1974/1974, gdje se kao nositelj prava za cijelo upisuje BO sin UO, te se ... Predmetom 1621/1974 vrši se promjena kulture na čest. zem. [katastarska čestica] i upisuje oranica površine 1014 m2, a provedbom [broj], kao nositelj prava se upisuje ŽO pok. BO kao izvanknjižni vlasnik 1/1.

Zapisniku o kupoprodaji od 2. rujna 1974. godine navedeni su UO, kao prodavatelj i BO, kao kupac, te su među pobrojanim nekretninama označene i čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez iskazane površine i kulture, da bi u povijesti promjena bilo navedeno kako je UO pok. Č revizijom posjeda iz 1963. godine upisan na čest. zem. [katastarska čestica], vinograd, površine 1014 m2, te čest. zem. [katastarska čestica], oranica, površine 478 m2, kao posjednik, nakon čega se predmetom 1974/1974 provedbom kupoprodajnog ugovora briše nositelj prava u ... i vrši upis BO sina UO u ... k. o. [katastarska općina].

17. Ova utvrđenja, prvostupanjski sud nije cijenio, te o tim činjenicama pobijana presuda ne sadrži nikakve razloge. Kako su zbog pogrešnog pravnog pristupa, odlučne činjenice koje se tiču poštenja/savjesnosti posjeda tužitelja ostale neutvrđene, to je u tom dijelu i činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, pa se slijedom navedenog ne može ispitati niti pravilnost primijenjenog materijalnog prava.

18. Stoga je, primjenom odredbe čl. 370. ZPP presudu suda prvog stupnja valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovo suđenje.

19. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će upotpuniti činjenično stanje, te će ocjenom izvedenih dokaza, uvažavajući i žalbene navode utvrditi postojanje i kvalitetu posjeda tužitelja i postojanje neprekinutog posjeda u zakonom potrebnom trajanju a nakon čega će biti u prilici donijeti novu i zakonitu odluku, kojom će ujedno odlučiti i o troškovima postupka (čl. 166. st. 2. ZPP).

U Zagrebu 25. studenog 2025.

Predsjednik vijeća

Andrina Raspor Flis