Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-936/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, Roberta Jambora, člana vijeća i suca izvjestitelja i Mirele Mijoč Kramar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Kuvaču, odvjetniku u Rijeci, Đure Šporera 2A, protiv tuženika HP-Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356, radi zaštite od uznemiravanja i naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1651/2020-33 od 30. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 25. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1651/2020-33 od 30. kolovoza 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 312,50 eura.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je tužiteljica 19. i 20. ožujka 2020. bila izložena uznemiravanju i povredi dostojanstva na radu kod tuženika, tužbeni zahtjev tužiteljice za nalaganjem tuženiku da tužiteljici osigura zaštitu od daljnjeg uznemiravanja od strane zaposlenika GI i omogućavanjem obavljanje poslova i radnih zadataka na radnom mjestu sukladno njezinom ugovoru o radu, te tužbeni zahtjev tužiteljice za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 2.651,45 eura sa zateznim kamatama tekućim 29. travnja 2020. do isplate. Također, odbijen je i zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka.
2. Protiv presude žalbu je podnijela tužiteljica iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti, odnosno podredno, istu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je 19. i 20. ožujka 2020. bila izložena uznemiravanju i povredi dostojanstva na radu, zahtjev tužiteljice za pružanjem zaštite od daljnjeg uznemiravanja, te zahtjev tužiteljice za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti.
5. U postupku nije sporno da je tužiteljica u dva navrata 19. i 20. ožujka 2020. bila na razgovoru kod njoj nadređenog GI, izvršnog direktora tuženika.
6. Tijekom prvostupanjskog, a i sada žalbenog postupka, sporno je da li je GI od tužiteljice tražio da napiše izjavu lažnog sadržaja kojom će teretiti BI, te da li je time tuženik izložio tužiteljicu uznemiravanju, povrijedio joj dostojanstvo i prouzročio neimovinsku štetu.
7. Sud prvog stupnja je ocjenjujući izvedene dokaze u prvostupanjskom postupku utvrdio da GI nije od tužiteljice tražio da napiše neistinitu izjavu kojom će teretiti OI. S obzirom da u postupku nije utvrđeno da bi radnik tuženika tužiteljicu izložio uznemiravanju i povrijedio joj dostojanstvo, sud prvog stupnja je tužbeni zahtjev tužiteljice odbio.
8. Tužiteljica žalbenim navodima osporava pobijanu presudu ističući da je sud prvog stupnja pogrešno ocijenio dokaze i posljedično tome pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Tužiteljica u bitnome ističe da prvog stupnja nije savjesno i brižljivo ocijenio izvedene dokaze, te da su zaključci suda o odlučnim činjenicama pogrešni.
9. Međutim, takve žalbene navode ovaj žalbeni sud ocjenjuje neosnovanim. Naime, sud prvog stupnja je pravilno, u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ocijenio sve materijalne i personalne dokaze izvedene tijekom postupka pa tako i iskaze tužiteljice, te svjedoka GI i BI na koje iskaze tužiteljica primarno ukazuje u podnijetoj žalbi. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da je GI od tužiteljice tražio da sastavi izjavu o eventualnim nepravilnostima u evidenciji godišnjih odmora tijekom 2016., ali da od iste nije tražio da napiše izjavu koja bi bila neistinita ili da je vršio pritisak da takvu izjavu sačini. Za takvo svoje utvrđenje suda prvog stupnja je dao jasne, logične i razumljive razloge koje ovaj sud u cijelosti prihvaća, a koje tužiteljica žalbenim navodima nije uspjela dovesti u sumnju.
10. Sud prvog stupnja je dakle, u prvostupanjskom postupku pravilno, sukladno odredbi čl. 8. ZPP, ocijenio sve izvedene dokaze pa tako i iskaze tužiteljice i svjedoka GI. Stoga žalbeni navodi tužiteljice kojima iznosi vlastitu ocjenu dokaza koja se suprotstavlja ocjeni prvostupanjskog suda ne mogu utjecati na pravilnost i zakonitost pobijane presude. U postupku dakle, nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP, a niti je počinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP na koju povredu u žalbi ukazuje tužiteljica.
11. Pravilno je sud prvog stupnja postupio i kada je odbio dokazni prijedlog tužiteljice za uvidom u predmet prvostupanjskog suda posl. broj Pr-6172/2020 koji se između BI i tuženika vodi radi nedopuštenosti otkaza, kao i dokazni prijedlog tužiteljice za provođenjem psihijatrijskim vještačenjem. Naime, u postupku nije utvrđeno postojanje radnje uznemiravanja ili povrede dostojanstva pa stoga u takvim okolnostima izvođenje dokaza psihijatrijskim vještačenjem nije bilo potrebno. To pogotovo stoga što je tužiteljica takav dokazni prijedlog stavila nakon zaključenja prethodnog postupka, pri čemu nije navela u smislu odredbe 299. st. 2. ZPP iz kojih razloga isti nije mogla staviti ranije. Također, pravilna je i ocjena suda prvog stupnja da se uvidom u predmet posl. broj Pr-6172/2020 koji se vodi radi nedopuštenosti otkaza ne bi mogle utvrditi činjenice koje bi bile pravno relevantne za ovaj spor tako da je osnovano sud prvog stupnja i taj dokazni prijedlog tužiteljice odbio. Slijedom toga, u postupku odbijanjem predmetnih dokaznih prijedloga sud prvog stupnja nije počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 220. st. 2. ZPP koju sadržajno u žalbi ističe tužiteljica.
12. Tužiteljica u žalbi ističe i da je sud prvog stupnja počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i proturječni. Međutim, suprotno žalbenim navodima tužiteljice, pobijana presuda o odlučnim činjenicama sadrži jasne, dostatne i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati tako da nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Pritom sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
13. Neosnovano tužiteljica ističe i da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo. Naime, na temelju utvrđenja da u postupku nije utvrđeno postojanje radnji koje bi imale obilježja uznemiravanja ili povrede tužiteljičina dostojanstva odnosno predstavljale radnje kojima bi bilo povrijeđeno tužiteljičino pravo osobnosti, sud prvog stupnja je pravilno postupio kada je tužiteljičin tužbeni zahtjev odbio. Stoga nisu osnovani niti žalbeni navodi tužiteljice da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio odredbe čl. 7. st. 2. i st. 7. i čl. 134. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 93/14, 127/17, 98/19), te da je ostvaren i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
14. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP, žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.
15. Tužiteljici nisu dosuđeni troškovi nastali izjavljivanjem pravnog lijeka jer žalba nije bila osnovana (čl. 154. st. 1. ZPP u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP).
16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 25. studenog 2025.
Predsjednica vijeća:
Vesna Žulj
