Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3984/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Općine Tounj, Linije br. 3B, OIB:55680038973, zastupanog po načelniku KG, protiv tuženice ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vedranu Jurašiću, odvjetniku iz Ogulina, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P-113/2025-58 od 28. kolovoza 2025., u sjednici vijeća održanoj 25. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P-113/2025-58 od 28. kolovoza 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška žalbenog postupka.

III. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom (točka I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženici ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Općini Tounj, [adresa], OIB:55680038973, preda u posjed slobodnu od osoba i stvari dio kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i dio kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 173 m2, kako je to prikazano na skici mjerničnog vještaka Natalije Bokulić od lipnja 2022. godine označeno točkama A,B,C,D,E, a koja skica je sastavni dio ove presude, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju Općini Tounj, [adresa], OIB:55680038973, da tuženici ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnične troškove u iznosu od 3.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 28. kolovoza 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.“

2. Tužitelj je podnio žalbu protiv presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka.

3. Tužena u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška žalbenog postupka tuženoj.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi temeljem odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), a na navode žalitelja valja odgovoriti da presuda i rješenje sadrže jasne razloge o odlučnim činjenicama i nema proturječja između stanja spisa i danih razloga.

6. Predmet spora je zahtjev za predajom u posjed točno određenog dijela nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] i dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 173 m2 koja je površina označena točkama A, B, C, D, E na skici lica mjesta geodetskog vještaka Natalije Bokulić od lipnja 2022., koja je sastavni dio presude. Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je sporni dio nekretnine koji je u posjedu tuženice nerazvrstana cesta u vlasništvu lokalne samouprave, odnosno tužitelja.

7. Iz stanja spisa i rezultata dokaznog postupka proizlazi:

- da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema sadašnjem katastarskom planu ne postoji jer je ista geodetskim elaboratom od 6. srpnja 2020. cijepana na novonastale parcele kč. br. [katastarska čestica] izgr. zemljište, parkiralište, cesta, dvorište od 18209 m2, kč. br. [katastarska čestica] put površine 457 m2, kč. br. [katastarska čestica] put površine 40 m2, kč. br. [katastarska čestica] put površine 307 m2, a koje cijepanje je provedeno u zemljišnoj knjizi pod brojem Z-8165/2020,

- da je u zemljišnim knjigama prijeporna nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] kuća, dvije gospodarske zgrade, dvorište i pašnjak površine 2468 m2 na vlasnike ĆG, [adresa] u 1⁄2 dijela i ĆG, [adresa] u 1⁄2 dijela, te se ista se nalazi unutar ograđene okućnice tuženice,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka geodeta proizlazi da se prema sadašnjem katastarskom planu prijeporna površina nalazi unutar parcele kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja je u naravi kuća, dvije gospodarske zgrade, dvorište i pašnjak ukupne površine 2468 m2 koja je upisana na imenu vlasnice ĆG,

- da sporna površina nije u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi upisana kao nerazvrstana cesta kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave,

- da se prijeporna površina od 1977. godine (kada se radila nova cesta prema IGM Tounj) nalazi unutar sada ograđene okućnice tuženice odnosno čini sastavni dio građevinske čestice na kojoj se nalazi kuća tuženice te da taj sporni dio površine u naravi ne predstavlja dio puta.

8. Činjenično stanje na kojem je temeljena prvostupanjska presuda u cijelosti prihvaća pravilnim i ovaj sud, jer je ono temeljeno na valjanoj, iscrpnoj i pravilnoj ocjeni izvedenih dokaza, kao i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, pa navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i njegovo stajalište o neosnovanosti zahtjeva tužitelja nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima.

9. Polazeći od navedenih činjeničnih utvrđenja da se prijeporni dio površine nalazi na kč. br. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tuženice, da je taj dio nekretnine od 1977. godine u samostalnom posjedu tuženice unutar ograđenog dvorišta kuće tuženice, te da se ne radi o nerazvrstanoj cesti, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da tužitelj nije aktivno legitimiran tražiti predaju u posjed prijepornu česticu.

10. Prema odredbi članka 161. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) pravo je vlasnika zahtijevati od posjednika da mu preda u posjed stvar na kojoj ima pravo vlasništva, što može ostvariti tužbom, čije pretpostavke uređuje odredba članka 162. ZVDSP. Dakle, pravom vlasničkom ili reivindikacijskom tužbom vlasnik neposjednik od nevlasnika posjednika, zahtijeva predaju u posjed stvari na kojoj ima pravo vlasništva.

11. U parnici povodom vindikacijske tužbe tužitelj je dužan dokazati svoje pravo vlasništva na stvari, da se stvar koju traži nalazi u posjedu tuženika i identitet stvari (članak 162. stavak 1. ZVDSP).

12. Kako u konkretnom slučaju tužitelj nije dokazao da je vlasnik prijepornog dijela nekretnine površine 173 m2 označenog točkama A, B, C, D, E na skici nalaza i mišljenja vještaka geodeta, nego je vlasnica tog dijela nekretnine tuženica, a ne radi se nerazvrstanoj cesti kako to tvrdi tužitelj, tužitelj nije aktivno legitimiran tražiti od tuženice predaju u posjed u smislu citirane odredbe čl. 161. i 162. ZVDSP.

13. Žalbeni navodi tužitelja da je, s obzirom na zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije aktivno legitimiran u ovom postupku, tužbu trebalo odbaciti, nisu osnovani.

14. Prigovor promašene legitimacije, bilo aktivne ili pasivne je prigovor materijalno - pravne prirode, a ne prigovor procesnog karaktera, pa se prilikom odlučivanja o istom ima odlučiti u granicama odluke o tužbenom zahtjevu. Dakle, radi se o prigovoru o kojem sud ne može na osnovanosti prigovora utemeljiti odluku o odbacivanju tužbe. Nedostatak takve legitimacije ima utjecaja na osnovanost, a ne na dopuštenost tužbe.

15. Promašeni su žalbeni navodi da je tužitelj tražio predaju u posjed dijela nekretnine u vlasništvu tužitelja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je tužbenim zahtjevom tražio predaju u posjed točno određenog dijela zemljišnoknjižne čestice, te je na temelju geodetskog vještačenja, identifikacijom prijepora, utvrđeno da se prijeporna čestica u površini od 173 m2 nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u posjedu i vlasništvu tuženice.

16. Kako tužitelj u žalbi samo preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, pa se ne mogu prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

17. Stoga je pravilno i potpuno prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa među strankama. Zaključke prvostupanjskog suda o postojanju pravno relevantnih činjenica u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Kako je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev odbijen, valjalo je, temeljem odredbe članka 368. st. 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu.

18. Tužitelju nije dosuđen trošak žalbenog postupka jer nisu uspio sa žalbom (čl. 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1 ZPP).

19. Tuženica je odbijena sa zahtjevom za naknadu troška odgovora na žalbu, temeljem odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, jer isti nije bio potreban za vođenje postupka.

U Zagrebu 25. studenoga 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić