Poslovni broj: Usž-4216/2024-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Radmile Bolanča Vuković, predsjednice vijeća, dr.sc. Sanje Otočan i Mire Kovačić, članica vijeća, te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice BN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Ivo Barun, odvjetnik u Zagrebu, Trg Francuske Republike 10, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, OIB: 02958272670, Zagreb, Margaretska ulica 3, radi novčane pomoći tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu, odlučujući o žalbi tužiteljice podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-3142/2023-8 od 26. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 21. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 3142/2023-8 od 26. rujna 2024.
II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-06/23-01/02, URBROJ: 338-01-06-05-23-02 od 15. veljače 2023.
III. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-06/22-08/1096, URBROJ: 338- 21-02-01-22-06 od 22. studenoga 2022. i predmet se vraća prvostupanjskom javnopravnom tijelu na ponovni postupak.
IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove upravnog spora u iznosu od 592,14 eura (petsto devedeset i dva eura i četrnaest centi) u roku od 30 dana od dana dostave ove presude.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502- 06/23-01/02, URBROJ: 338-01-06-05-23-02 od 15. veljače 2023. (točka I.). Točkom II. je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora.
2. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I-502-06/22-08/1096, URBROJ: 338-21-02-01-22-06 od 22. studenoga 2022. kojim tužiteljici nije priznato pravo na novčanu pomoć tijekom korištenja rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu, za blizanke B i KN, rođene **.**.2021.
3. Tužiteljica tužbom pobija osporavanu presudu u cijelosti i ističe da je tuženik pogrešno utvrdio odlučne činjenice na njezinu štetu i to na temelju nejasnog očitovanja matičnog ureda kojeg je tuženik pribavio tijekom žalbenog postupka. Dalje ističe da je 21. prosinca 2021. rodila blizance i 4. siječnja 2022., po izlasku iz bolnice, prijavila njihovo rođenje matičnom uredu od kojeg je dobila informaciju da zahtjev za korištenje prava na novčanu pomoć tijekom korištenja rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu, matični ured na temelju prijave dostavlja Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Kada je kontaktirala Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje radi provjere stanja svojeg zahtjeva, saznala je da zahtjev ne postoji i da mora u što kraćem roku podnijeti zahtjev. Zbog svega navedenog, zahtjev je podnijela tek 28. travnja 2022. Navodi i da je tuženik povrijedio načelo pomoći stranci jer nije uzeo u obzir činjenicu da je tužiteljica pripadnica nacionalne manjine i da nije upoznata s rokovima za podnošenje zahtjeva. Predlaže da Sud poništi osporenu presudu i osporena rješenja javnopravnih tijela da naloži tuženiku nadoknadu troškova upravnog spora tužiteljici.
4. Tuženik je u odgovoru na tužbu u bitnome naveo da je osporeno rješenje doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku i u skladu s važećim zakonskim propisima. Ističe da je tužiteljica 28. travnja 2022. elektroničkim putem (putem e-maila) podnijela prvostupanjskom tijelu zahtjev za priznavanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu za blizance rođene **.**.2021. te da joj pravo nije priznato jer je zahtjev podnesen izvan propisanog roka od 120 dana od rođenja djece. Također navodi i da je u postupku utvrđeno kako tužiteljica nije dobila pogrešnu uputu odnosno informaciju prilikom podnošenja zahtjeva matičnom uredu 4. siječnja 2022. Slijedom navedenog, predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući presudu Upravnog suda u granicama žalbenih razloga, u skladu s člankom 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24. ZUS) Sud žalbene razloge ocjenjuje osnovanima.
7. Prvostupanjski sud je presudu temeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u upravnom postupku, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je zaključio da tužiteljica ne ispunjava uvjete iz članka 50. stavka 1. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, 85/08., 110/08. - ispravak, 34/11., 54/13., 152/14., 59/17., 37/20. i 58/22. – dalje: Zakon) jer je rok iz članka 50. stavka 3. Zakona prekluzivan.
8. U upravnom postupku utvrđeno je da je tužiteljica 28. travnja 2022. elektroničkim putem podnijela zahtjev za priznavanje prava na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenoj djeci. U zahtjevu navodi da nije bila u mogućnosti osobno predati zahtjev jer su se djeca nalazila u inkubatoru te nije mogla djecu ostaviti zbog potrebe stalne brige. Zahtjevu je priložila rodne listove za djecu K i KN, rođene **.**.2021.
9. Upravno tijelo je utvrdilo da tužiteljica od 18. travnja 2014. ima prebivalište u [adresa], da je od 27. rujna 2016. obvezno zdravstveno osigurana kao osoba prijavljena po prestanku radnog odnosa te da je koristila rodiljni dopust u vremenu od 20. svibnja 2014. do 23. prosinca 2014. i roditeljski dopust od 24. prosinca 2014. do 21. rujna 2016. za dijete rođeno **.**.2014. Međutim, tijelo je odbilo zahtjev tužiteljice uz obrazloženje da je podnesen 28. travnja 2022., odnosno izvan roka propisanog člankom 50. stavcima 2. i 3. Zakona.
10. Prema članku 50. stavku 1. Zakona roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik, nezaposleni roditelj i roditelj izvan sustava rada, pripadajuće pravo ostvaruje na način i u postupku propisanom ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Stavkom 2. istoga članka propisano je da korisniku iz stavka 1. ovoga članka koji zahtjev za korištenje prava iz ovoga Zakona podnese Zavodu u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pripada pravo na korištenje odnosnog prava od dana rođenja djeteta, dok je stavkom 3. istoga članka propisano da korisniku koji zahtjev za korištenje prava ne podnese u roku propisanom stavkom 2. ovoga članka, a zahtjev podnese u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pripada pravo na korištenje odnosnog prava od dana podnošenja zahtjeva.
11. Svrha je Zakona, među ostalim, zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta i njegova podizanja uz propisana prava roditelja i njima izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu. Pritom treba imati na umu i odredbu članka 62. Ustava Republike Hrvatske koja propisuje da država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život.
12. Imajući na umu podatke spisa u cjelini, odnosno cijeneći specifične okolnosti konkretnog slučaja među kojima je činjenica da je tužiteljica obvezno zdravstveno osigurana kao osoba koja se u propisanom roku po prestanku radnog odnosa prijavila Zavodu, da je djeci nakon rođenja bila potrebna posebna skrb, kao i činjenica da je zahtjev podnesen tijekom razdoblja u kojemu se ostvaruje pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige (članak 31. stavak 2. Zakona), Sud smatra da u ovoj konkretnoj situaciji postoji opravdani razlog za priznavanje tužiteljici prava na novčanu pomoć za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta, unatoč tome što je zahtjev podnesen po proteku roka iz članka 50. stavka 3. Zakona.
13. Iz navedenih razloga ovaj Sud je poništio pobijanu presudu i rješenje tuženika te prvostupanjsko rješenje.
14. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 135. stavka 2. ZUS-a odlučiti kao u točkama I., II. i III. izreke.
15. S obzirom na to da je tužiteljica uspjela u sporu, to joj je dosuđena naknada troška sastava tužbe po opunomoćeniku odvjetniku u zatraženom iznosu, primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", 138/23.). Stoga je na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u točki IV. izreke.
U Zagrebu 21. studenoga 2025.
Predsjednica vijeća
Radmila Bolanča Vuković
