Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2766/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb, predsjednice vijeća, Andrine Raspor Flis, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, protiv tuženice HB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Zlatko Bukovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P- 49/2022-10 od 5. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 20. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice Republike Hrvatske kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-49/2022-10 od 5. travnja 2024. godine.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži da se utvrdi nevaljanim besteretni otpis [katastarska čestica] šuma [katastarska čestica], šuma [adresa] od 680 čhv, iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] s imena i vlasništva tužiteljice, te prense u novi zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva za korist tuženice, te da se utvrdi da je tužiteljica vlasnica predmetnih nekretnina i nalaže se ispravak zemljišnoknjižnog stanja na način da se briše pravo vlasništvo tuženice na tim nekretninama i upiše pravo vlasništva u korist tužiteljice.

2. Ujedno se nalaže tužiteljici naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura, u roku od 15. dana.

3. Protiv te presude žali se tužiteljica iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), te predlaže da se pobijana presuda preinači, odnosno ukine i traži trošak sastava žalbe.

4. Žalba nije osnovana.

5. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a tužiteljica niti ne navodi koju konkretnu povredu je iz te odredbe je sud prvog stupnja počinio.

6. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Nisu osnovani žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Naime, tuženica je u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, kojim se, sukladno odredbi čl. 208. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19, 128/22- dalje:ZZK), ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, upisana kao vlasnica predmetnih nekretnina, jer je imala pravni interes kojim je dokazala da ima opravdani razlog za pokretanje takvog postupka na način što je učinila vjerojatnim da joj pripada pravo koje u njezinu korist nije upisano u zemljišne knjige i zbog čega je trebalo ispraviti određeni zemljišnoknjižni upis. Pri tome je tužiteljica priložila isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja postupka, odnosno isprave kojima je dokazala osnovanost svog prijedloga.

9. U ovom postupku tužbom za ispravak, u smislu odredbe čl. 205. st. 1. ZZK, tužiteljica zahtjeva ispravak upisa u zemljišnoj knjizi, štiteći svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje upisa prava vlasništva s imena tuženice, te upis prava vlasništva u korist tužiteljice.

10. Tuženica je osnovano prigovorila da je tužiteljici prestalo njezino knjižno pravo, pravo vlasništva, na temelju činjenica za koje zakon veže izvanknjižni prestanak prava vlasništva, navodeći da je ona dosjelošću stekla pravo vlasništva sporne nekretnine, te da je kako pošteni posjednik i preko svojih prednika posjedovala predmetne nekretnine zakonom određeno vrijeme.

11. Sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da je tuženica predmetne nekretnine stekla Ugovorom o doživotnom uzdržavanju sklopljenim sa EB kao primateljem uzdržavanja, 12. studenog 2015. godine, a koji je te nekretnine stekao na temelju nasljeđivanja iza svoje pok. majke AB, što proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju od 28. listopada 2015. godine.

12. Osim toga, iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zagreb, Odjel za katastar nekretnina Velika Gorica, od 30. travnja 2021. godine, vidljivo je da je uvidom u arhivsku građu podataka katastarskog operata utvrđeno da su predmetne nekretnine od 1962. godine upisane na LB, a nakon toga posjed predmetnih nekretnina upisan je na posjednike EB i AB svakog u ½ dijela, a AB naslijedio je njezin sin EB, prednik tuženice.

13. Iz toga nedvojbeno proizlazi da su predmetne nekretnine u posjedu prednika tuženice još od 1962. godine, što potvrđuju i svjedoci ĐB i ŽB, pri tome navodeći da kroz cijelo to vrijeme tuženicu i njezinog prednika nitko nije smetao u korištenju predmetnih nekretnina.

14. Dosjelost je originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kome se glede neke stvari ispune zakonom predviđene pretpostavke, stječe samim time pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki, pa pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure) čim se ispune sve pretpostavke stjecanja dosjelosti.

15. Pri tome valja navesti da su prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP) mjerodavni propisi koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava. Ako su rokovi koji su za stjecanje stvarnih prava određeni odredbama ZVDSP počeli teći prije njegovog stupnja na snagu, dakle, prije 1. siječnja 1997. godine, tada isti nastavljaju teći sukladno citiranoj zakonskoj odredbi.

16. Pretpostavke za dosjedanje na predmetnoj nekretnini primjenjuju se u smislu odredbe paragrafa 1468. tada važećeg Općeg građanskog zakonika (OGZ), koji se kao pravno pravilo na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine broj 73/91) primjenjuje također na stjecanje vlasništva dosjelošću u ovom postupku, time da je prema pravnom pravilu paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću uvjet da posjed bude zakonit, pošten i istinit i da traje zakonom određeno vrijeme.

17. Isto tako, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredbe ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 – dalje: ZOVO) kao i u smislu odredbi sada važećeg ZVDSP, potrebno je da su ispunjene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebne za dosjelost, te protek zakonom određenog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

18. Prema odredbi čl. 28. st. 2. ZOVO za stjecanje prava vlasništva dosjelošću traži se posjed određene kvalitete u vidu savjesnog (poštenog) i zakonitog posjeda, a takav posjed postoji ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja i kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, sukladno odredbi čl. 72. st. 1. i 2. ZOVO.

19. I prema odredbi čl. 159. st. 1. sadašnjeg ZVDSP dosjelošću se stječe vlasništvo samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnik te stvari, te se u stavku 2. istog članka navodi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok, sukladno st. 4. istog članka samostalni posjednik nepokretne stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog iz stavaka 2. i 3. ovog članka.

20. Stoga je za redovnu dosjelost potrebno da je posjed stjecatelja bio određene kakvoće, sukladno odredbi čl. 18. st. 1. do 3. ZVDSP, dok je za izvanrednu dosjelost potrebno da je posjed bio barem pošten, a posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

21. Pri tome pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu), moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.

22. Prema odredbi čl. 160. st. 2. ZVDSP u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su predmetnu nekretninu prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

23. Iz rezultata dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi da je tuženica bilo osobno bilo putem svojih prednika u mirnom i poštenom posjedu opisanih nekretnina već dugi niz godina i to od početka šezdesetih godina prošlog stoljeća, te da je, sukladno odredbi čl. 159. st. 4. ZVDSP, dosjelošću stekla predmetnu nekretninu.

24. Prema tome, tužiteljica nije dokazala da je potrebno ispraviti upis u zemljišnoj knjizi, donesen u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, budući da su za uknjižbu prava vlasništva tuženice na predmetnim nekretninama bile ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

25. Stoga je pravilno sud prvog stupnja postupio kada je odbio tužbeni zahtjev, zbog čega svi suprotni navodi u žalbi tužiteljice nisu osnovani.

26. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

U Zagrebu 20. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća

Željka Rožić Kaleb