- 1 - Revd 3304/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. D., OIB: ... iz D. R., kojeg zastupa punomoćnik K. V., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republika Hrvatska, OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Z., Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2847/2019-3 od 22. veljače 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 37 Pn-1854/2017-99 od 21. ožujka 2019., u sjednici održanoj 4. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2847/2019-3 od 22. veljače 2023., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 37 Pn-1854/2017-99 od 21. ožujka 2019., zbog pravnog pitanja koje smatra važnima za odluku u sporu, jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, a koje glasi:
„Da li se osobna invalidnina zbog profesionalne nesposobnosti za rad koju tužitelj ostvaruje pri HZMO-u uračunava u novčanu naknadu neimovinske štete na način da se utvrđuju točni iznosi isplaćeni s osnova osobne invalidnine te isti potom u nominalnom iznosu oduzimaju od iznosa priznate pravične naknade neimovinske štete ili se takva primanja uzimaju u obzir pri odlučivanju o visini naknade za pretrpljene duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, ali samo kao jedan od parametara koji utječe na odmjeravanje visine naknade neimovinske štete, dakle ne oduzima se u obzir u nominalnom iznosu?“.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog nije osnovan.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pitanje naznačeno u prijedlogu nije važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. Ovo stoga jer je pobijana odluka u odnosu na to pitanje utemeljena na pravnom shvaćanju koje je revizijski sud zauzeo na šestoj sjednici Građanskog odjela broj Su-IV-33/2022-17 od 21. studenoga 2022. koje glasi: „U parnici radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje ne može se umanjivati pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog ostvarenih prava oštećenika po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/29, 133/20, 18/22), slijedom čega nema mjesta bilo kakvom uračunavanju u nominalnom iznosu i odbijanju primanja po osnovi socijalne skrbi, niti se činjenica ostvarivanja takvih prihoda prilikom odmjeravanja visine štete zbog povrede prava osobnosti treba uzeti u obzir.“.
5. Slijedom navedenoga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješiti kao u izreci.
Đuro Sessa, v.r.
