REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1195/2021-25

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Ivi Kero, uz sudjelovanje Josipe Grgić, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog KF, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 18. svibnja 2021., broj: KO- DO-920/2021 nakon javne rasprave održane 19. svibnja 2025., 9. srpnja 2025., 3. listopada 2025 i 14. studenoga 2025., u prisutnosti savjetnice općinskog kaznenog državnog odvjetnika u Zagrebu, Željane Popović, optuženog KF i braniteljice optuženika, odvjetnice Billie Jean Boras, 19. studenoga 2025. objavio je i 14. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I

Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17, 126/19., 80/22. 36/24. i 72/25., dalje: ZKP/08) stavlja se izvan snage presuda – kazneni nalog ovog suda od 23. srpnja 2021., broj K-1195/2021.

II

optuženi KF, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i VF, rođene V, rođen **.**.1979., u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen, sa završenom SSS, vozača cestovnog vozila i trgovca, zaposlen u Metrou s mjesečnim primanjima od oko 1.250,00 eura, u izvanbračnoj zajednici, otac jednog djeteta, bez imovine, vojsku nije služio, bez vojnog čina, neodlikovan, ne vodi se drugi kazneni postupak.

k r i v  j e

što je

5. srpnja 2020., oko 21,45 sati, u Zagrebu, upravljajući osobnim vozilom marke „Kia'', registarske oznake i broja [registarska oznaka], kolnikom Ulice Pantovčak, u smjeru sjevera, dolaskom do ispred kbr. 18, vozilom skrenuo u lijevo, u smjeru jugozapada, prema kolnom ulazu u garažu kbr. 15 Ulice Pantovčak, a koji se nalazi sa zapadne strane kolnika, te se s prednjim kotačima vozila popeo na 2 47.K-1195/21-2 nogostup ispred kolnog ulaza u garažu kbr 15. Ulice Pantovčak gdje je vozilo i zaustavio kako bi se polukružno okrenuo, da bi potom, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, protivno odredbi članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, počeo voziti unazad, u smjeru sjeveroistoka, bez da se prethodno uvjerio da navedenu radnju može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, vodeći pri tom računa o položaju vozila i smjeru kretanja njegova vozila i položaju i smjeru kretanja drugih sudionika u prometu, uslijed čega stražnjim, krajnje lijevim rubnim dijelom vozila udario prednji dio lijevog boka motocikla marke „Suzuki“, registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao SF, istim kolnikom, u smjeru sjevera, a koji je u tom trenutku s lijeve strane pretjecao osobni automobil nepoznate marke i modela koji se kretao ispred njega, preko isprekidane bijele uzdužne crte, po dijelu kolnika koji je namijenjen za kretanje vozila u smjeru juga, a zbog navedenog udarca se vozač motocikla odvojio od motocikla prema naprijed i pao na kolnik kojom prilikom je zadobio povrede u vidu natuka vlasišta tjemenozatiljno, otoka desne šake, otkrhnuća donjeg dijela desne palčane kosti, uz zglobnu plohu, prijeloma 4. kosti doručja desne šake, oštećenja skafulonatnog ligamenta desne šake, otoka lijevog koljena, razdora vezivnih struktura lijevog koljena, razdora stražnjeg roga medijalnog meniska lijevog koljena i potpuni razdor prednjeg križnog ligamenta lijevog koljena, koje povrede su u ukupnosti teške naravi,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavku 2. KZ/11.

te se optuženi KF za kazneno djelo iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11., na temelju članka 227. stavka 2. KZ/11.

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 8 (OSAM) MJESECI

Na temelju članka 56. stavak 1., 2. i 3. stavak KZ/11. optuženom KF se izriče uvjetna osuda na način da se kazna zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ukoliko optuženik kroz vrijeme od dvije godine ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12.

- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženom KF u roku 15 (petnaest) dana po pravomoćnosti presude podmiriti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura, troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 387,55 te troškove prometnog vještačenja u iznosu od 457,71 eura.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je 18. svibnja 2021. optužnicu broj KO-DO-920/2021, protiv optuženog KF, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 2. KZ/11., sa zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga.

1.1. Presudom – kaznenim nalogom od 23. srpnja 2021., broj: K-1195/2021 optuženi KF proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 227. stavka 2. KZ/11., te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju 8 mjeseci uvjetno na 3 godine. S obzirom na to da je optuženik podnio prigovor protiv presude - kaznenog naloga, optužno vijeće je potvrdilo optužnicu te je provedena rasprava , to je presudu-kazneni nalog valjalo staviti izvan snage u skladu s člankom 544. stavkom 1. ZKP/08., pa odlučiti kao u točki I izreke ove presude.

2. Pozvan da se očituje o optužbi optuženi KF je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao zapisnik o očevidu I Postaje prometne policije Zagreb, PUZ-a od 19. prosinca 2020. (list 2 – 3 spisa), pregledao skicu mjesta događaja (list 4 spisa), pročitao prijavu ozljeda KBC Sestre milosrdnice na ime BF od 6. srpnja 2020. (list 5 spisa), pregledao fotografski elaborat prometne nesreće koja se dogodila 5. Srpnja 2020. (list 10 – 26 spisa), pročitao medicinska dokumentacija KBC Sestre milosrdnice na ime BF (list 27 – 38 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dr. Davora Mayer od 7. travnja 2021. (list 55 – 58 spisa), nalaz i mišljenje vještaka za cestovni i zračni promet dipl. ing. Srećka Hlišća (list 60 – 68 spisa), ispitao je vještaka Srećka Hlišća i vještaka Davora Mayera, te je izvršio uvid u prekršajnu i kaznenu evidenciju za optuženika. Optuženik je ispitan na kraju dokaznog postupka.

4. U svojoj obrani optuženi KF je naveo da je jedina njegova greška u cijeloj ovoj situaciji je što se nije polukružno okrenuo malo dalje od mjesta ove prometne nesreće već je skretao kako bih ušao u garažno mjesto kako bi se vratio u drugi smjer prema Britancu. Napomenuo je da je njegovo vozilo bilo u mirovanju kada je došlo do sudara s motociklom, iza njega su bila tri automobila i motocikl je pretjecao sva ta tri automobila, dakle cijelu kolonu. Po njegovoj pretpostavci kada je oštećenik prošao dva automobila i došao do trećeg, više nije mogao manevrirati nego je udario u njegovo vozilo. Napomenuo je da vozač motocikla nije mogao vidjeti stanje prometnice jer se radilo o zavoju.

5. U svom iskazu vještak Srećko Hlišć je naveo da ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja. Iz pisanog nalaza i mišljenja proizlazi da je provedenim vještačenjem utvrđeno da je okrivljenik upravljao osobnim vozilom ulicom Pantovčak u smjeru sjevera i dolaskom do kbr. 18 izvodio polukružno okretanje skretanjem ulijevo prema zapadu i kolnom ulazu garaže kbr. 15 u prolazu između uzdužno parkiranih vozila, dok je od juga nailazio oštećenik na motociklu, koji je u pretjecanju nepoznatog vozila prešao na lijevu voznu traku preko isprekidane razdjelne crte na osobn im vozilom okrivljenika dijelom zauzetu lijevu stranu lijeve vozne trake, pa kada se okrivljenik počeo vraćati unazad, na središnjim dijelom lijeve vozne trake došlo je do posmičnog kontakta stražnjeg krajnjeg lijevog rubnog dijela osobnog vozila prednjeg dijela lijevog boka motocikla, koji je bio u povratnom položaju i izmicanja udesno prema desnoj traci. Brzina osobnog vozila kod sudara bila je mala, u području od oko 3 km/h, a brzina motocikla u području od oko 35 km/h. Okrivljenik je mogao krenuti unazad prema mjestu sudara na putu od oko 0,7 m, vremenski oko 1,6 s prije sudara, a tada bi motocikl za brzinu kao kod sudara bio oko 15,3 m ispred mjesta sudara, moguće u nekom položaju započetog prelaska na lijevu voznu traku, na čijoj se lijevoj strani nalazio stražnji dio osobnog vozila okrivljenika, to jest motociklist je za prolazak ostajala slobodna za pretjecanje iza osobnog vozila okrivljenika desna strana lijeve trake od sredine prema razdjelnoj liniji. Za parkirana vozila na zapadnoj strani kolnika južno od mjesta nesreće, njihove ostakljene površine putničkog prostora, kao i visine osobnog vozila okrivljenika na zbog uzbrdice povišenom položaju u odnosu na nailazak motocikla uzbrdicom, da je okrivljenik, osim obraćanja pažnje bočno desno prema sjeveru na vozila kojima izravno priječi put zapadnom stranom kolnika, prije kretanja obratio pažnju i bočno lijevo prema jugu, bilo je moguće opaziti svjetlo motocikla koji se ne kreće istočnom stranom kolnika već osobnim vozilom okrivljenika djelomično zauzetom zapadnom, pa da je ostao stajati dok mu motocikl ne prođe neposredno iza stražnjeg dijela njegovog osobnog vozila, do nesreće ne bi došlo. Do nesreće ne bi došlo usprkos manevru okrivljenika da motociklist nije izvodio pretjecanje nepoznatog vozila upravo na mjestu gdje je okrivljenik vidljivo obavljao polukružno okretanje i na taj mu način zauzimao lijevu stranu lijeve trake, a za prolaz ostavljao desnu stranu lijeve trake od sredine prema razdjelnoj liniji, dovoljnu za prolazak motocikla ali nedovoljnu za prolazak prosječnog osobnog vozila. Pojašnjavajući nalaz i mišljenje na raspravi vještak je na pitanje da li se okrivljenik tijekom manevra polukružnog okretaja popeo na nogostup koji mu se nalazio s lijeve strane kolnika gledano iz ranijeg smjera kretanja, naveo je da bi analiza pokazivala da je samo djelomično čelnim dijelom vozila izašao na nogostup na mjestu gdje je iskošeni rubnjak, dakle nije u cijelosti izašao s kolnika niti je to bilo fizički moguće. Na pitanje gdje se on točno nalazio kada je izašao djelomično na nogostup, naveo je da se potpuno točan položaj ne može utvrditi, već približan, pri čemu bi mogućnost prolaza na lijevoj voznoj traci bila najmanje 1,5 metar. Oštećenik se u trenutku sudara nalazio na sebi lijevoj voznoj traci krećući se po istoj na udaljenosti od oko 1,5 m od razdjelne duljine. Na pitanje da li je moguće da je osobno vozilo okrivljenika u trenutku sudara stajalo, a da se onda oštećenik "zaletio" u zaustavljeno osobno vozilo, naveo je da je nakon nesreće došlo do preusmjeravanja motocikla skroz na desnu stranu desne vozne trake, a na lijevoj voznoj traci postojale su krhotine koje su se rasipale od sredine prema lijevoj strani te trake gledano smjerom kretanja motocikla što bi posredno ukazivalo da je osobno vozilo u trenutku kontakta najvjerojatnije bilo u kretanju i to vrlo malom, dakle minimalnom brzinom. Pojasnio je da je u trenutku kontakta motociklist bio u nekom minimalnom povratnom kretanju nakon što je prešao na lijevu voznu traku što je najvjerojatnije posljedica okolnosti da mu je osobno vozilo okrivljenika počelo ulaziti u putanju s njegove lijeve strane. Budući da je u trenutku sudara brzina motocikla iznosila oko 35km/h, dakle vozač motocikla mogao je više nego povoljno kontrolirati dinamiku svoje vožnje, a isto tako i putanje pa nije za očekivati da će se sam zaletjeti u osobno vozilo okrivljenika koji stoji ako iza osobnog vozila okrivljenika postoji više nego dovoljna širina lijeve vozne trake, a i dio desne vozne trake uz lijevi bok vozila kojeg bi motociklist pretjecao. Sve navedeno ukazuje da je osobno vozilo u trenutku kontakta bilo u kretanju ali minimalnom brzinom s time da je upravo to kretanje unazad bilo razlog nastanka nesreće za putanju koju je motociklist zauzeo na lijevoj voznoj traci pretječući nepoznato osobno vozilo. Naime, motocikl je širine 0,74m pa ako se uračuna izbočenje oba lakta i zaokruži na 1 metar, a iza osobnog vozila okrivljenika ima prolaz od najmanje 1,5m te dio širine do lijevog boka pretjecanog vozila na desnoj traci onda bi bilo posve nelogično da motociklist ne usmjeri vozilo u slobodan prolaz već okrzne zaustavljeno osobno vozilo okrivljenika.

6. Iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka Davora Mayera, koji je ispitan na raspravi izjavio da ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja proizlazi da su kod svjedoka LF utvrđene ozljede i to natuk vlasišta tjemenozatiljno, otok desne šake, otkrhnuće donjeg dijela desne palčane kosti, uz zglobnu plohu, prijelom 4. kosti doručja desne šake, oštećenje skafulonatnog ligamenta desne šake, otok lijevog koljena, razdor vezivnih struktura lijevog koljena, razdor stražnjeg roga medijalnog meniska lijevog koljena i potpuni razdor prednjeg križnog ligamenta lijevog koljena, koje ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu te stoje u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom, mehanizmom se uklapaju u dinamiku nesreće kakva je utvrđena u prometnom dijelu kombiniranog vještačenja, a nastale su uslijed kontakta lijeve noge i osobnog vozila te nastavnim padom oštećenika na kolnik.

7. Svjedok ĆF je naveo da je događaj zbog kojeg je pozvan na sud bio davno prije 3-4 godine te dogodila prometna nesreća kada je upravljao motorom, pri čemu se ne sjeća detalja. Zna da je prometna nesreća bila u ulici Pantovčak i da je se kretao od Britanca prema gore i to svojom trakom te je došlo do kontakta između njegovog motora i automobila jer se automobil optuženika kretao u rikverc. Ponovio je da se drugih detalja ne sjeća ali je siguran da su oni opisani u dokumentaciji koju je sastavila policija. Žao mu je što se vodi ovaj postupak već toliko godina jer nema nikakvih potraživanja prema optuženiku te se samo povlače po sudu. U trenutku kontakta sa automobilom optuženika nalazio se u svojoj traci, nije pretjecao niti jedan automobil te se ne sjeća gdje se nalazio automobil optuženika u trenutku kontakta , niti se sjeća u koji dio automobila optuženika je udario. Naveo je da je njegova pretpostavka da se automobil optuženika kretao unatrag, ali je ponovio da se detalja ne sjeća, osiguranje mu je isplatilo odštetu zbog te prometne nesreće te je srećom živ i zdrav. Nakon što je došlo do kontakta jedan automobil se zaustavio ispred njega te je nastavio dalje sa vožnjom. Naveo je i da je njegovo sjećanje sigurno bilo svježije kada je ispitivan u policiji 2. veljače 2021.

8. U ovom kaznenom postupku nije sporno da je se 5. srpnja 2020. dogodila prometna nesreća u kojoj se sudjelovao osobno vozilo kojim je upravljao optuženi KF i motocikl kojim je upravljao svjedok BF, te je došlo do sraza automobila i motocikla uslijed kojeg je svjedok SF zadobio teške tjelesne ozljede.

8.1. Sporno je da li je uzrok prometne nesreće propust optuženika da se uvjeri da manevar na cesti može izvršiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili je uzrok prometne nesreće pretjecanje koje je izvršio vozač motocikla. Sporno je i da li je vozilo optuženika bilo u kretanju ili u mirovanju kada je došlo do udara motocikla u automobil.

9. Nakon provedenog dokaznog postupka ocjenom svakog dokaza pojedinačno i u njihovoj međusobnoj vezi ocjena je ovog suda je optuženi KF počinio kazneno djelo iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11.

10. Naime iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da do nesreće ne bi došlo da je optuženik prije kretanja obratio pažnju i bočno lijevo prema jugu kada je bilo moguće opaziti svjetlo motocikla koji se ne kreće istočnom stranom kolnika već osobnim vozilom okrivljenika djelomično zauzetom zapadnom, pa da je ostao stajati dok mu motocikl ne prođe neposredno iza stražnjeg dijela njegovog osobnog vozila, te da je upravo kretanje unazad bilo razlog nastanka nesreće za putanju koju je motociklist zauzeo na lijevoj voznoj traci pretječući nepoznato osobno vozilo. Pritom je vještak isključio mogućnost da je vozilo optuženika bilo zaustavljeno te da je se vozač motocikla u njega zabio, jer su na lijevoj voznoj traci postojale krhotine koje su se rasipale od sredine prema lijevoj strani te trake gledano smjerom kretanja motocikla što bi posredno ukazivalo da je osobno vozilo u trenutku kontakta najvjerojatnije bilo u kretanju i to vrlo malom, dakle minimalnom brzinom. Uz to je vještak naveo da je u trenutku sudara brzina motocikla iznosila oko 35 km/h, pa je vozač motocikla mogao više nego povoljno kontrolirati dinamiku svoje vožnje, a isto tako i putanje pa nije za očekivati da će se sam zaletjeti u osobno vozilo okrivljenika koji stoji ako iza osobnog vozila okrivljenika postoji više nego dovoljna širina lijeve vozne trake, a i dio desne vozne trake uz lijevi bok vozila kojeg je motociklist pretjecao. Pritom je vještak uzeo u obzir da je motocikl širine 0,74 m pa ako se uračuna izbočenje oba lakta i zaokruži na 1 metar, te da iza osobnog vozila optuženika ima prolaz od najmanje 1,5 m te dio širine do lijevog boka pretjecanog vozila na desnoj traci, pa je za očekivati da motociklist usmjeri vozilo u slobodan prolaz, a ne da okrzne zaustavljeno osobno vozilo okrivljenika.

10.1. Slijedom izloženog, prihvaćajući nalaz i mišljenje prometnog vještaka kao jasan i stručan, ovaj sud zaključuje da je uzrok prometne nesreće propust optuženog KF da pri vršenju manevra na cesti i to polukružnog okretanja na uzbrdici uoči kretanje motocikla iz smjera u kojem optuženik želi nastaviti kretanje, iako je motocikl imao upaljena svjetla, da je vršio polukružno okretanje na uzbrdici, da je njegovo vozilo više te da mu parkirana vozila uz lijevu voznu traku zbog ostakljenih površina nisu ometale pogled. Pritom je sud uzeo u obzir da je vještak isključio da je vozilo optuženog KF bilo zaustavljeno ta da je se oštećenik u njega zabio, jer je vještak isto obrazložio činjenicom da su se krhotine raspisale od razdjelne crte prema lijevoj voznoj traci gledano iz smjera kretanja motocikla, pri čemu je vozač motocikla imao dovoljan prostor do razdjelne crte od automobila optuženika te od razdjelne crte do lijevog boka automobila kojeg je pretjecao da izabere slobodan prostor za prolaz, a ne da se zabije u automobil optuženika, da je automobil optuženika stajao, kao što tvrdi optuženik. Stoga valja zaključiti da je upravo zbog sporog povratnog kretanja automobila optuženika radi zauzimanja položaja za kretanje nakon polukružnog okretanja došlo do sraza automobila i motocikla, a ne zbog činjenice da je se vozač motocikla kretao suprotnom trakom pretječući drugi automobil te se zabio u zastavljeni automobil, jer isto niti je životno niti logično niti je potkrijepljeno zabilježenim tragovima, i to krhotinama, koje su rasute, koja činjenica prema nalazu i mišljenju vještaka također potvrđuje da je vozilo optuženika bilo u kretanju. Da je se vozilo kretalo potvrdio je i svjedok SF, u kojem dijelu je sud prihvatio njegov iskaz jer je suglasan s ostalim dokazima u spisu i to s nalazom i mišljenjem vještaka te zapisnikom o očevidu, dok je dio njegovog iskaza o tome da je do kontakta s optuženikovim vozilom došlo u njegovoj traci te da nije pretjecao druga vozila sud nije prihvatio jer je suprotan utvrđenim tragovima te je očito usmjeren na umanjenje svog doprinosa u ovoj prometnoj nesreći, što za odluku o kaznenoj odgovornosti optuženika nije odlučno, pored utvrđenja da je uzrok prometne nesreće propust optuženog KF , da izvrši odgovarajuće provjere i obavi radnju polukružnog okretanja na siguran način bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Pritom valja imati na umu da se motocikl kretao malom brzinom od oko 35 km/h na sat i da je pretjecao na mjestu gdje razdjelna linija isprekidana, slijedom čega je optuženik morao i mogao uočiti njegovo kretanje te nastaviti radnju polukružnog okretanja kada je se uvjerio da za takvu radnju ne postoji opasnost za druge sudionike u prometu. Stoga nije prihvatljiva obrana optuženika da je jedina njegova greška što se nije okrenuo na kružnom toku, već je njegova greška što se upustio u vrlo rizičan manevar na cesti i to polukružno okretanje koristeći ulaz u garažu uz cestu i ukošeni rubnjak, u noćnim uvjetima, na uzbrdici, slijedom čega se od vozača zahtijeva visok stupanj pažnje pri obavljanju takvog manevra, koji uključuje i uočavanje motociklista u pretjecanju, što je optuženik propustio učiniti.

11. Optuženi KF je u vrijeme počinjenja kaznenog djela je svjestan da svojim manevrom u prometu može dovesti u opasnost druge sudionike u prometu no olako smatra da do toga neće doći, jer ne obavlja sve provjere da li može bez opasnosti za druge sudionike u prometu obaviti polukružno okretanje, čime je isti postupao s oblikom krivnje koji se naziva svjesni nehaj. Isti je svjestan da njegovo postupanje nije dopušteno jer u svojoj obrani otklanja mogućnost da je njegova radnja u prometu uzrok prometne nesreće. Ubrojivost optuženika nije tijekom ovog postupka dovedena u pitanje. Nije utvrđen ni jedan ispričavajući razlog.

12. Stoga su u postupanju optuženog KF ostvarena sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela prijavare iz članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11.

13. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne koja bi bila primjerena kaznenoj odgovornosti optuženog KF za kazneno djelo za koje je proglašen krivim, sud je pošao od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja u smislu članka 47. KZ/11., a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.

13.1. Olakotnim je sud optuženom KF cijenio da do sada nije osuđivan, iz čega proizlazi da je njegov dosadašnji život usklađen sa zakonom. Jednako tako olakotnim je uzet u obzir i protek vremena od počinjenja kaznenog djela od gotovo šest godina, čemu nije doprinio optuženik. Olakotnim je cijenio i činjenicu da je do prometne nesreće i iz razloga jer se oštećenik zbog pretjecanja našao na sebi suprotnoj voznoj traci, što nije nedopušteno, no predstavlja također rizik u prometu, iz čega postoji i oštećenikov doprinos nastanku ove prometne nesreće.

13.2. Otegotnim je cijenjeno da je optuženi KF u više navrata prekršajno kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, doduše nakon počinjenja ovog kaznenog djela, no koja okolnost ipak ukazuje da optuženom TF kršenje prometnih propisa nije nepoznato.

13.3. Imajući u vidu da je za kazneno djelo iz članka 227. stavka 2. KZ/11. propisana kazna zatvora do tri godine, sud je optuženiku izrekao kaznu zatvora u trajanju 8 mjeseci, uzimajući u obzir utvrđene otegotne i olakotne okolnosti, primijenivši uvjetnu osudu, jer sud smatra da će se i bez izvršavanja kazne ostvariti svrha kažnjavanja, odnosno da optuženik uloži veću pažnju u prometu . Ovakva kazna je ujedno primjerena da se izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, da jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe i na sve građane da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, te da je svaki vozač dužan uložiti najveću moguću pažnju u prometu u cilju izbjegavanja opasnosti za ostale sudionike u prometu.

14. Ovdje valja navesti da je člankom 3. stavkom 2. KZ/11. propisano da izmijeni li se zakon nakon počinjenja kaznenog djela, primijeniti će se zakon koji je najpovoljniji za počinitelja. Stoga je sud u konkretnom slučaju primijenio KZ/11. uključujući izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" 126/19. Iako su na snagu stupile i izmjene i dopune nakon počinjenja ovog kaznenog djela objavljene u "Narodnim novinama" broj 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25. istima nisu zahvaćene odredbe primijenjene u ovom kaznenom predmetu, pa sud njihovu primjenu nije ni razmatrao u skladu s načelom primjene blažeg zakona iz članka 3. stavak 3. KZ/11.

15. Konačno, kako je člankom 148. stavak 1. ZKP/08. propisano da je optuženik dužan naknaditi troškove kaznenog postupka, ako ga sud proglasi krivim, sud je optuženom KF naložio platiti paušalnu svotu u iznosu 300,00 eura, imajući u vidu složenost i trajanje ovog kaznenog postupka i raspon paušalnog iznosa propisanog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka ("Narodne novine" broj 145/11.) ministra pravosuđa, troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 387,55 eura i troškove prometnog vještačenja u iznosu od 457,71 eura, u skladu s računima koje su vještaci dostavili u spis, sve u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude. Naime, ocjena je ovog suda se plaćanjem troškova kaznenog postupka neće dovesti u pitanje uzdržavanje optuženika, imajući u vidu da je riječ o osobi srednje životne dobi, koji je prema vlastitom kazivanju zaposlen i ostvaruje primanja od oko 1.250,00 eura, slijedom čega sud smatra da se plaćanjem troškova kaznenog postupka neće dovesti u pitanje optuženikovo uzdržavanje kao i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

16. Slijedom svega izloženoga odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 19. studenoga 2025.

Sudac:

Iva Kero

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu neposredno ili preporučenom pošiljkom u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj KO-DO-920/2021

2. Optuženi KF, [adresa]

3. Braniteljica optuženika, odvjetnica Billie Jean Boras, ekomunikacija

4. U spis