REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3998/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u izvanparničnom postupku predlagatelja: 1. VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. HM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te 3. ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Alen Kalčić, odvjetnik iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Alen Kalčić i Neven Švić iz Poreča protiv protustranke Raiffeisenbank Mittlere Sudostseiermark Egen, Austria, A-8341, Paldau, Paldau 40, OIB: 25376204437, koju zastupa punomoćnik Nikola Remenar, odvjetnik u Zagrebu, radi osnivanja sudskog pologa, odlučujući o prijedlogu 1. - 3. predlagatelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-288/2025-2 od 11. travnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Pazinu Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj R1-315/2023-4 od 8. siječnja 2025., na sjednici održanoj 19. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog 1.-3. predlagatelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog 1.-3. predlagatelja za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Predlagatelji 1. – 3. (dalje: predlagatelji) su podnijeli ovom sudu prijedlog da im se dopusti podnošenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-288/2025-2 od 11. travnja 2025., zbog pravnih pitanja koja smatraju važnima za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
„1. Da li se u izvanparničnom postupku osnivanja sudskog pologa rješava pitanje o tome postoje li razlozi za osnivanje sudskog pologa i je li se takvim polaganjem dužnik oslobodio obveze?
2. Da li drugostupanjski sud može donijeti odluku ako zanemari dokaze u spisu?
3. Da li je drugostupanjski sud dužan dati odgovor na svaki konkretni žalbeni prigovor iznijet u žalbi izjavljenoj na sudsku odluku?“
1.2. Predlagatelji ujedno prijedlog za dopuštenje revizije podnose i stoga što tvrde da im je povrijeđeno ustavno i konvencijsko pravo na pravično suđenje i djelotvorni pravni lijek.
2. Protustranka predlaže prijedlog za dopuštenje odbaciti kao nedopušten, podredno odbiti kao neosnovan.
3. Pobijanom drugostupanjskom odlukom potvrđeno je prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen prijedlog za osnivanje sudskog pologa u korist protustranke u iznosu od 5.207,75 EUR koliko iznosi, po mišljenju predlagatelja, preostali dug prema protustranci koji protustranka ne želi primiti, s obrazloženjem da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 186. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO).
4. Postupajući u skladu s čl. 385.a, čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), revizijski je sud ocijenio da pravna pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna pitanja za odluku u sporu i ujedno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Naime, u prijedlogu su naznačena pravna pitanja koja predlagatelji smatraju da su važna pitanja za odluku u ovom sporu, kao i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, no nisu konkretno izneseni sadržajni razlozi zbog kojih bi odgovori na navedena pitanja bila važna ne samo za odluku u sporu, već i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj sudske prakse u situaciji kada je utvrđeno da protustranka ne odbija primiti djelomičnu uplatu. Nadalje, odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1007/2019-3 od 10. srpnja 2019. na koju se u prijedlogu pozivaju ne sadržava pravna shvaćanja koja bi bila u proturječnosti s pravnim shvaćanjem na kojem je utemeljena pobijana odluka, a niti sadrži odgovor na pitanja koja predlagatelji u prijedlogu postavljaju. Za napomenuti je i to da među strankama postoji spor oko pitanja visine iznosa koji su predlagatelji dužni isplatiti protustranci, ali da ne bi proizlazilo da protustranka izričito odbija primitak navedenog iznosa i time uzrokuje neispunjenje obveze predlagatelja. Prema tome, revizijska odluka na koju se predlagatelji pozivaju ne korespondira sa činjenicama i okolnostima ovoga predmeta.
6. U vezi dijela prijedloga za dopuštenje revizije koji se tiče povrede prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - službeni pročišćeni tekst, 5/14. i 69/17 - dalje: Ustav), odnosno čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori br. 18/97., 6/99. - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02., 1/06. i 13/17., dalje: Konvencija), ovaj sud, imajući na umu i sve navedeno pod točkom 5., ocjenjuje da je osporavana odluka dostatno obrazložena te se ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom, a nižestupanjski sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode predlagatelja.
7. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu kojim je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP - zbog pravnih pitanja koje predlagatelji smatraju važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP, odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
8. Kako predlagatelji nisu učinili vjerojatnim da su im u postupku pred drugostupanjskim sudom povrijeđena temeljna ljudska u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, valjalo je u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i st. 4. ZPP te riješiti kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 19. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
