REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4097/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice NF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Goranu Kerežiju, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženika-protutužitelja HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Dorotei Kovačević Stojković, odvjetnici u Rijeci, radi predaje u posjed i isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice-protutuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 281/2025-2 od 13. svibnja 2025., kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1003/2018-86 od 21. listopada 2024., ispravljena rješenjima istog suda poslovni broj P-1003/2018-91 od 5. studenoga 2024. i poslovni broj P-1003/2018-97 od 7. studenoga 2024., u sjednici održanoj 19. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se revizija tužiteljici-protutuženici protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-281/2025-2 od 13. svibnja 2025. u dijelu pod toč. II. izreke u odnosu na pravno pitanje:
„Je li sud, u okolnostima da je po podnošenju tužbenog zahtjeva tužiteljice radi iseljenja i predaje u posjed nekretnine tuženik istaknuo prigovor radi zadržanja (retencije), za slučaj osnovanosti tog prigovora bio dužan usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice uvjetujući ga u sudskoj odluci– presudi isplatom iznosa koji je s osnova ulaganja priznao tuženiku temeljem njegova istaknuta protutužbena zahtjeva na isplatu, a ne odbiti takav zahtjev radi iseljenja i predaje?“.
II. O troškovima prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Tužiteljica-protutuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-281/2025-2 od 13. svibnja 2025., kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1003/2018- 86 od 21. listopada 2024., ispravljena rješenjima istog suda poslovni broj P-1003/2018- 91 od 5. studenoga 2024. i poslovni broj P-1003/2018-97 od 7. studenoga 2024.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica-protutuženica je naznačila pravna pitanja koja smatra važnima za odluku o sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:
„1. Je li bivši bračni drug potomka (kćeri) vlasnice nekretnine koji je koristio nekretninu vlasnice nenaplatno uslijed činjenice tazbinskog srodstva (braka s potomkom– kćeri), časom prestanka te bračne zajednice (pravomoćnošću odluke suda o prestanku bračne zajednice) izgubio pravo na posjed i postao nepošten posjednik odnosno podredno protekom roka za iseljenje i predaju u posjed izvansudskim pozivom vlasnice (na koji se oglušio) odnosno podnošenjem tužbe protiv njega ili je prestanak bračne zajednice i tazbinskog srodstva bez utjecaja na prestanak prava na posjed i poštenje posjeda?
2. Prestaje li osobi pravo na posjed tuđe nekretnine koju koristi temeljem tazbinskog srodstva časom pravomoćnog prestanka bračne zajednice iz koje je nastao taj tazbinski odnos i ima li se smatrati da je time postao nepošten posjednik?
3. Je li tuženik pošteni posjednik nekretnine i ima li tuženik pravo zadržanja (retencije) ako po prestanku osnova korištenja nekretnine (prava na posjed), ovdje prestanka braka s potomkom (kćeri) vlasnice nekretnine kao i činjenicom ogluhe na izvansudski poziva za iseljenje i predaju u posjed vlasnici nekretnine te konačno po podnijetoj tužbi vlasnice nekretnine radi iseljenja i predaje u posjed nekretnine u svojem odgovoru na tužbu ne ističe prigovor prava zadržanja već to čini naknadno u parnici te može li s uspjehom ostvariti pravo zadržanja (retencije) s osnova ulaganja u predmetnu nekretninu ako o pozivu na to pravo zadržanja prije (tijekom brakorazvodne parnice) ili odmah po saznanju o odluci o prestanku braka nije obavijestio vlasnicu nekretnine– tužiteljicu odnosno nije po primitku izvansudskog poziva odgovorio svojim zahtjevom već tek u parničnom postupku i to ne u svojoj prvoj radnji već naknadnim podneskom?
4. Je li sud u okolnostima da je po podnošenju tužbenog zahtjeva tužiteljice radi iseljenja i predaje u posjeda nekretnine tuženik istaknuo prigovor radi zadržanja (retencije) za slučaj osnovanosti tog prigovora bio dužan usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice uvjetujući ga u sudskoj odluci– presudi isplatom iznosa koji je s osnova ulaganja priznao tuženiku temeljem njegova istaknuta protutužbena zahtjeva na isplatu, a ne odbiti takav zahtjev radi iseljenja i predaje?“.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), jer predlagateljica smatra da joj je zbog osobito teških povreda parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17).
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj sud je ocijenio da je pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava u sudskoj praksi, budući da je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa viših sudova nije jedinstvena (presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1253/2023-3 od 12. lipnja 2024. i presuda Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž-1306/2018-3 od 21. ožujka 2019., na koje se predlagateljica poziva kao razlog važnosti).
6. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, u toč. I. izreke ovog rješenja navedeno je pravno pitanje u odnosu na koje se dopušta revizija protiv drugostupanjske presude, dok se u svezi ostalih pravnih pitanja i povreda temeljnih ljudskih prava iz prijedloga za dopuštenje revizije na temelju iste zakonske odredbe ima smatrati da je prijedlog povučen.
7. O troškovima prijedloga za dopuštenje revizije odlučit će se u konačnoj odluci (toč. II. izreke).
Zagreb, 19. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
