REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4121/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević, Mirjane Magud i mr. sc. Neri Radas članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČP, pok. Č iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Rudić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice NP, rođ. N iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao pravne sljednice pok. PP, koju zastupa punomoćnica Ksenija Grba, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ksenija Grba i Maja Kovač u Rijeci, radi utvrđenja prava služnosti, odlučujući o prijedlogu tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-817/2024-2 od 1. listopada 2024., ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj Gž-817/2024-7 od 2. travnja 2025. i dopunskog rješenja istog suda poslovni broj Gž-817/2024-7 od 2. travnja 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2564/2009 od 31. listopada 2013., u sjednici održanoj 19. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja ČP odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-817/2024-2 od 1. listopada 2024., ispravljene rješenjem istog suda poslovni broj Gž-817/2024-7 od 2. travnja 2025. i dopunskog rješenja istog suda poslovni broj Gž-817/2024-7 od 2. travnja 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2564/2009 od 31. listopada 2013.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj predlaže da mu se dopusti podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude radi postavljenih pitanja kako slijedi:
„1. Da li je predlagatelj mogao bilo što drugo po pitanju stjecanja utužene služnosti isticati, predlagati dokaze, te temeljem provedenog sudskog očevida precizirati tužbeni zahtjev, osim na način kako je to učinjeno po presudi P-2564/2009? 2. Da li je predlagatelj ispravno postupio kada utuženu služnost temelji na diobi iz 1968. godine, koja je provedena i koja je osnov za utuženo stjecanje služnosti?
3. Da li je predlagatelj pri podnošenju tužbe mogao pozivati se na dosjelost, u slučaju kada te dosjelosti nema, kada putna veza nikada za dolazak do tužiteljeve nekretnine nije postojala, kada imamo situaciju da i nakon zaključenog diobenog ugovora po predniku tužitelja iz 1968. godine, tuženik ne priznaje diobu, u sudskom postupku koji je pravomoćno proveden P-2564/2009. U cijelosti osporava služnosti i ne dozvoljava tužitelju izvršavanje služnosti, sve do sudskog uvođenja u posjed u ovršnom postupku koji se vodio pod poslovnim brojem OVR-264/2019. i dana 31. 5. 2022. godine kada Općinski sud u Zadru donosi odluku o dovršetku ovrhe, odnosno dana 28. 4. 2022. godine kao dana kada je predlagatelj kao ovrhovoditelj uveden u posjed i izvršavanje služnosti, a sve sukladno odredbi čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP?
4. Imajući u vidu nepobitan dokaz da je dana 15. 12. 2017. godine pod brojem Z-29722/2017 izvršen u zemljišnim knjigama Općinskog suda Zadar na teret čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uknjižba tereta stvarne služnosti, da li se rok računa kao dana izvršavanja služnosti u korist predlagateljeve nekretnine, a što je sukladno pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima člankom 220. stavkom 1. ZVDSP-a?
5. Ako predlagatelj temeljem pravnog posla nije stekao pravo služnosti, da li to pravo ostvario u pravomoćno provedenom sudskom postupku P-2564/2009. u kojem postupku sud je proveo sve dokaze i pravomoćno presudio u korist tužitelja?
6. Vrhovni sud RH je odlukom Rev 274/2021. ukinuo presudu Županijskog suda, ali ta ista odluka nikada nije dostavljena na očitovanje tužitelju, pa se postavlja pravno pitanje, da li je propuštanjem dostave sud počinio bitnu povredu odredaba ZPP u iz čl. 354. stavak 1. toč. 6. jer je upravo propuštanjem dostave tužitelju onemogućeno raspravljanje pred sudom a sve je i dovelo do potpuno pogrešnog stava Vrhovnog suda i suda drugog stupnja da se služnost izvršavala od 1968. godine?“.
2.1. Navedena pitanja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženica je predložila da se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja odbaci.
4. Postupajući prema odredbi čl. 385.a i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 57/11., 148/11.- proč. tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja nisu važna jer u odnosu na ista (pored toga što su ta pitanja usko vezana za činjenične okolnosti konkretnog slučaja) tužitelj nije uopće iznio razloge važnosti tih pitanja, niti tužitelj u prijedlogu navodi da bi o tim postavljenim pitanjima postojala različita praksa nižestupanjskih-žalbenih sudova, koju bi trebalo ujednačiti, što je osnovni smisao revizijskog postupka.
4.1. Umjesto toga, tužitelj u prijedlogu samo izražava nezadovoljstvo s iznesenim shvaćanjem drugostupanjskog suda, te se sadržajno poziva na pogrešnu primjenu materijalnog i postupovnog prava, a što u načelu nije sam za sebe poseban razlog zbog kojeg se može dopustiti podnošenje revizije ukoliko nisu ispunjene i ostale pretpostavke iz odredbe čl. 385.a ZPP-a.
5. Slijedom navedenog, a s obzirom da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i za dopuštenost revizije, to prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten, zbog čega je valjalo na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 19. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
