Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-168/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Ante Bogdanić, odvjetnik u [adresa], radi upisa zabilježbe spora, odlučujući o žalbi predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z-62447/24-8 od 24. ožujka 2025., dana 11. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z-62447/24-8 od 24. ožujka 2025.

Određuje se brisanje zabilježbe odbijenog prigovora i zabilježbe žalbe u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je u pobijanoj t. I. izreke je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je potvrđeno rješenje suda prvog stupnja poslovni broj Z-58605/24 od 10. prosinca 2024., dok je u pobijanoj t. II izreke u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zabilježen odbijeni prigovor predlagatelja.

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. t. 1.- 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08- ispravak, 57/11, 25/13, 89/14- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP) uz prijedlog da se uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Pobijana odluka je pravilna i zakonita.

6. Ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP po službenoj dužnosti te u granicama žalbenih razloga, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka te je pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Sud prvog stupnja je pravilno i zakonito odbio prigovor žaliteljice protiv rješenja suda prvog stupnja kojim je odbijen prijedlog za zabilježbu spora na nekretninama iz izreke pobijanog rješenja.

8. Prije svega je potrebno kazati kako je za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu (čl. 116. ZZK).

9. Sud prvog stupnja je, suprotno tvrdnji predlagatelja pravilno utvrdio da u trenutku kad je prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu, osoba protiv koje se vodi spor nije u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj knjižnog vlasništva.

10. Nadalje, institut zabilježbe spora normiran je odredbom čl. 86. ZZK i to kao upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava (st 1.), pri čemu zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo (st. 2.), a u slučaju kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom red koje mu je bilo osigurano zabilježbom (st. 3.).

11. Odredbom čl. 87. st. 1. ZZK je propisano da zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz čl. 86. st. 1. toga Zakona, kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi. Zabilježbu spora može rješenjem dopustiti sud koji provodi upis, kao i drugi sud pred kojim se vodi postupak čija se zabilježba zahtijeva.

12. Da bi se, dakle, prema naprijed navedenoj zakonskoj odredbi čl. 86. st. 1. ZZK mogao dopustiti upis zabilježbe spora potrebno je da se kumulativno ispune dvije pretpostavke. Prva je da se radi o sporu ili postupku o knjižnom pravu koji se vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, a druga je da bi ishod tog spora ili postupka mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava, a koji uvjeti su u konkretnom slučaju ispunjeni.

13. U konkretnom slučaju predlagatelj je zatražio zabilježbu spora na temelju tužbe podnesene Općinskom građanskom sudu u Zagrebu pod poslovnim brojem P- 5235/2024 u kojem je predmet spora proglašenje ovrhe nedopuštenom, iz čega slijedi kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 86. ZZK.

14. Pravni učinak zabilježbe spora sastoji u tome da pravomoćna odluka u sporu ili drugom postupku o knjižnom pravu koji se vodi pred sudom ili drugim tijelom s kojim predlagatelj uspije djeluje i protiv osoba koja su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za uknjižbu spora već stigao zemljišnoknjižnom sudu, dakle, da ima pravo tražiti svoj upis u prvenstvenom redu koje im je bilo osigurano zabilježbom spora i imaju pravo tražiti brisanje svih upisa koji su izvršeni u zemljišnoj knjizi nakon toga, ako su suprotni s tim novim upisom. U pravno logičnom slijedu za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu (čl. 116. ZZK).

15. Iz prethodno navedenog jasno proizlazi da je nužna pretpostavka osnovanosti i dopustivosti zabilježbe spora da upravo stranka koja predlaže zabilježiti neki spor u zemljišnu knjigu pretendira na određenom zemljišnoknjižnom pravu. No, u konkretnom slučaju, predmet postupka za koji predlagatelj predlaže odrediti zabilježbu spora takav je zahtjev koji , sve i da se tom postupku prihvati kao osnovan, ne bi mogao izravno utjecati na knjižna prava.

16. Stoga, suprotni žalbeni navodi koji predstavljaju iznošenje vlastitih pravnih shvaćanja koja nemaju uporišta u mjerodavnim zakonskim odredbama koje je sud prvog stupnja pravilno primijenio nisu od utjecaja na pravilnost pobijane odluke.

17. Iz navedenih razloga je valjalo na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u t. I izreke ovog rješenja.

18. Odluka u t. II izreke ovog rješenja se temelji na odredbi čl. 149. st. 3. ZZK.

U Zagrebu 11. studenog 2025.

Sutkinja

Vlasta Mrzljak