REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3211/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice FJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Filipu Miličiću, odvjetniku u Vukovaru, protiv tuženika-protutužitelja PJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Davoru Ćavaru, odvjetniku u Vukovaru, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice-protutuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-240/2024-3 od 5. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P Ob-66/2019-68 od 17. srpnja 2024., u sjednici održanoj 19. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljice-protutuženice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja odbija se.
II. Prijedlog tužiteljice-protutuženice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ob-240/2024-3 od 5. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P Ob-66/2019-68 od 17. srpnja 2024. U prijedlogu postavlja pitanja koja smatra pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:
„Ogleda li se arbitrarno i suviše formalističko postupanje suda u situaciji kada sud ne pozove tužitelja na dostavu dokaza koje je predložio u tužbi, a suprotna strana činjenicu koja se utvrđuje na temelju tog dokaza niti ne osporava?
Ima li mjesta uređivanju imovinskih odnosa bivših bračnih drugova sudskom odlukom ako su isti svoje odnose uredili sporazumom, a suprotna strana protutužbom traži raskid navedenog sporazuma?“.
2. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), jer predlagateljica smatra da joj je donošenjem pobijane odluke povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući sukladno čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u navedenom prijedlogu predlagateljice nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, predlagateljica nije ničime naznačila razloge važnosti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, budući da iz prijedloga ne proizlazi da se radi o pravnim pitanjima o kojima postoji nejedinstvena praksa viših sudova, zbog čega bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije.
5. Nadalje, prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom, te da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
6. Ocjena je ovoga suda da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da joj je zbog pogrešne primjene materijalnog i procesnog prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a kako to tvrdi u svojem prijedlogu. Naime, ocijenjeno je da je u postupku pred nižim sudovima tužiteljici-protutuženici bilo omogućeno ravnopravno sudjelovanje u postupku, budući da je imala mogućnost izjasniti se o svojim navodima i navodima protivne stranke, iznositi činjenice i predlagati dokaze radi utvrđenja navedenih činjenica, pri čemu je presuda drugostupanjskog suda dostatno obrazložena i sadrži razloge o svim bitnim činjeničnim utvrđenjima i pravnim zaključcima, slijedom čega se ne može smatrati arbitrarnom. Stoga nisu ispunjene pretpostavke po ovoj osnovi za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.
7. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno je kao u toč. I. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 19. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
