REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4815/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Croatia banka d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Ulica Roberta Frangeša - Mihanovića 9, OIB 32247795989, kojeg zastupa punomoćnik Nenad Cetinja, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika UA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Veljko Miljević, odvjetnik u odvjetničkom društvu Miljević i partneri j.t.d. u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije ovršenika protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ovr-425/2025-4 od 8. travnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu broj Ovr-665/2023 od 6. srpnja 2023., u sjednici održanoj 19. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije se odbija u odnosu na postavljena pitanja.
II. Prijedlog ovršenika za dopuštenje revizije u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Ovršenik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ovr-425/2025-4 od 8. travnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu broj Ovr-665/2023 od 6. srpnja 2023. zbog sljedećih pravnih pitanja:
„1. U ovrsi na nekretnini, isključuje li potrebu ocjene pravične ravnoteže interesa ovrhovoditelja i interesa ovršenika primjenom čl. 80.b st. 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“; br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ) bilo koje založno pravo upisano u korist ovrhovoditelja na nekretnini ovršenika kao predmetu ovrhe ili potrebu te ocjene isključuje samo ono založno pravo upisano u korist ovrhovoditelja na nekretnini ovršenika kao predmetu ovrhe kojim je osigurana upravo ona tražbina čije prisilno ostvarenje ovrhovoditelj istom ovrhom traži?
2. U svjetlu razloga presude koju je 11. srpnja 2024. donio Sud Europske unije (u nastavku teksta: Sud EU) u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 Hann-Invest (ECLI:EU:C:2024:594), te u istoj presudi izraženog mišljenja o dosegu primjene i tumačenja čl. 19. st. 1. Ugovora o Europskoj uniji i članka 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, je li protivno pravu Europske unije – u smislu čl. 141.c Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) – postupanje suda kojim se razlozi odluke o odlučnom postupovnom navodu, odn. o odlučnom žalbenom razlogu stranke iscrpljuju u pozivanju suda na shvaćanje zauzeto u Zaključku sa zajedničkog sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske?
odn. jednostavnije:
2.a U svjetlu razloga presude koju je 11. srpnja 2024. donio Sud Europske unije (u nastavku teksta: Sud EU) u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C- 727/21 Hann-Invest (ECLI:EU:C:2024:594), smije li se sud u razlozima odluke pozvati isključivo na shvaćanje zauzeto u Zaključku sa zajedničkog sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske?
3. Jesu li za sudove obvezujući Zaključci sa sastanaka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednika građanskih odjela županijskih sudova?“.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan u odnosu na postavljena pitanja.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. i čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) vijeće revizijskog suda je ocijenilo da od odgovora na navedena pitanja ne ovisi ishod ovog spora.
5. Predmet spora je ovrha na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2998/18-85 od 5. veljače 2020., radi isplate iznosa od 1.750.126,58 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama i troškova parničnog postupka od 156.028,84 kune sa zateznim kamatama tekućim od 5. veljače 2020., na nekretnini ovršenika upisanoj na zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica], zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz svote dobivene prodajom.
5.1. Prvostupanjsko rješenje donijeto je na temelju valjane ovršne isprave u smislu odredbi 23. toč. 1. i čl. 29. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 – dalje: OZ) kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje.
5.2. Pravilno drugostupanjski sud navodi da je na nekretnini u vlasništvu ovršenika pod brojem Z-1735/91 upisano založno pravo u korist ovrhovoditelja zbog čega sud nije trebao uzeti u obzir okolnosti slučaja u smislu odredbe čl. 80.b st. 3. OZ. Kako se glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži, odnosi na svotu veću od 5.300,00 eura, nisu ispunjeni niti uvjeti za odbijanje prijedloga za ovrhu u smislu odredbe čl. 80.b st. 1. OZ. Ovrha na nekretnini prodajom ne bi narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, čija tražbina potječe još iz 1991. kada je zaključen Ugovor o kreditu sa ovršenikom, sa dugom na dan 20. veljače 1997. u iznosu od 232.281,71 eura jer uz interes ovršenika postoji i interes ovrhovoditelja ostvariti svoju tražbinu u razumnom roku.
6. Razlozi važnosti na koje se ovršenik u prijedlogu za dopuštenje revizije poziva u odnosu na navedena pitanja nisu u dovoljnoj mjeri uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom.
7. Slijedom iznesenog, a budući da je ocijenjeno da postavljena pravna pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije je odbijen na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP.
8. Glede ovršenikovih navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, treba istaći da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog ili procesnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
9. S obzirom da nisu ispunjene niti pretpostavke predviđene u odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, jer vjerojatnost teških postupovnih ili materijalnopravnih povreda u postupku nije učinjena vjerojatnima, revizija je u tom dijelu odbačena na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP te je riješeno kao u točki II. izreke ove odluke.
Zagreb, 19. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
