Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-820/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Ilijane Petyo kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kog zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić – Vrdoljak & partneri d.o.o. iz Splita, Sukojišanska br. 4, protiv tuženika NČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kog zastupa Krešimir Vuković, odvjetnik u Omišu, Četvrt Žarka Dragojevića 1a, radi prestanka uznemiravanja, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2683/2021-33 od 8. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 19. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2683/2021- 33 od 8. siječnja 2025. u dijelu pod točkom I. i III. izreke pa se o tome ovako sudi:

1. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja koji glasi:

"Dužan je tuženik u roku od 15 dana prestati sa parkiranjem automobila na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] koja ima zk oznaku čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], te se ubuduće kaniti takvog i sličnog uznemiravanja tužitelja u ostvarivanju stvarnih prava na predmetnoj nekretnini."

2. Nalaže se tužitelju da tuženiku plati 2.312,50 eura na ime naknade troškova prvostupanjskog dijela postupka, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2683/2021-33 od 8. siječnja 2025. u dijelu pod točkom II. izreke, te u dijelu točke III. izreke u kojem nije tužitelju priznat zahtjev za naknadom troškova postupka preko ondje dosuđenog.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbe.

IV. Nalaže se tužitelju da tuženiku plati 312,50 eura na ime naknade troškova pravnog lijeka, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2683/2021-33 od 8. siječnja 2025 suđeno je:

"I/ Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

"Dužan je tuženik u roku od 15 dana prestati sa parkiranjem automobila na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] koja ima zk oznaku čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], te se ubuduće kaniti takvog i sličnog uznemiravanja tužitelja u ostvarivanju stvarnih prava na predmetnoj nekretnini."

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

"Dužan je tuženik u roku od 15 dana ukloniti posađene voćke, porušiti potporni zid i ukloniti povrće na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] koja ima zk oznaku čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], te se ubuduće kaniti takvog i sličnog uznemiravanja tužitelja u ostvarivanju stvarnih prava na predmetnoj nekretnini."

III/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana nadoknaditi tužiteljici trošak ovog postupka u iznosu 399,48 eura sa zateznim kamatama koja na taj iznos teku od 8. siječnja 2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine."

2. Protiv navedene presude, u dijelu pod točkom II. izreke u cijelosti te u dijelu pod točkom III. izreke u dijelu u kojem tužitelju nisu dosuđeni svi zatraženi troškovi, pravodobno se žali tužitelj sadržajno zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači. Traži naknadu troška žalbe.

3. Protiv navedene presude, u dijelu pod točkom I. izreke i III. izreke, pravodobno se žali tuženik sadržajno zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. ZPP. Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači. Traži naknadu troška žalbe.

4. Žalba tuženika je osnovana dok žalba tužitelja nije.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, kako to neosnovano navodi žalitelj, budući je sud na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja za prestankom uznemiravanja njega kao vlasnika nekretnine, te zahtjev za naknadom troškova postupka. Tijekom postupka utvrđene su sljedeće bitne činjenice:

- predmet postupka jesu k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 476 m2 i 916/6 oranica od 294 m2, uknjiženi u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], gdje je u vlastovnici uknjiženo suvlasništvo AČ u 1/8 dijela (stari upis bez naznake OIB [osobni identifikacijski broj]a i adrese) i PČ u 7/8 dijela;

- ove čestice su ranije bile uknjižena u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] gdje je u vlastovnici bilo uknjiženo suvlasništvo LČ u 4/8 dijela, AČ u 1/8 dijela, LČ u 1/8 dijela i LČ u 2/8 dijela;

- ove čestice odgovaraju česticama nove izmjere k. č. br. [katastarska čestica] koje su nastale cijepanjem starije čestice broj [katastarska čestica];

- u naravi k. č. br. [katastarska čestica] (odnosno [katastarska čestica]) u pretežitom dijelu faktično predstavlja uređenu asfaltiranu cestu s parkiralište, potpornim betoniranim zidom uz parkiralište sagrađenim zbog visinske razlike i nagiba zemljišta, te žičanom ogradom na potpornom zidu, i faktično se koristi kao nerazvrstani javni put koji vodi od [adresa] prema naselju u kojem se nalazi više kuća više obitelji NČ, P i N, a među njima i kuća tuženika NČ:

-predmetno zemljište je tužitelj kupio pismenim kupoprodajnim ugovorom od ABU 2004. godine;

- PČ nije bio u posjedu predmetnih čestica jer je na k. č. br. [katastarska čestica] ustanova Hrvatske ceste, preko izvođača radova Vijadukt d.d., izvela velike građevinske radove, nasula materijal, izgradila potporni zid s žičanom ogradom, sagradila asfaltirano parkiralište i cestu za naselje s kućama obitelji NČ i drugih, dok je posjed ostatka k. č. br. [katastarska čestica] vršila majka tuženika koja je ondje zasadila masline i drugo raslinje te iste obrađivala i brala plodove.

8. Na utvrđene činjenice sud je primijenio odredbe čl. 41., čl. 46. i čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV), pa presudio kao u izreci.

9. Sud je prvog stupnja pravilno utvrdio neke bitne činjenice, ali ne sve, a ni materijalno pravo nije pravilno upotrijebio.

10. Naime, sud prvog stupnja u obrazloženju navodi: "… provedenim postupkom nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i to za 7/8 djela što se potvrđuje zemljišnoknjižnim izvatkom. Isto tako utvrđeno je da na tom zemljištu tuženik bez dopuštenja tužitelja parkira svoje vozilo, a što se potvrđuje kako kazivanjem samog tuženika tako i iskazima više svjedoka koji navode da ukupno 5 obitelji parkira svoja vozila na tom parkiralištu. Tuženik parkiranjem vozila na tuđem zemljištu opravdava činjenicom da ima saznanja kako su Hrvatske ceste prilikom izgradnje [adresa] otkupile taj dio zemljišta kako bi stanarima omogućili pristupni put i parkiranje svojih vozila što ime je onemogućeno izgradnjom ceste na prijašnjem parkiralištu, ali takve navode tuženik ničim ne dokazuje. Protivno tome, tužitelj je nakon tog navodnog otkupa upisao svoje pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to za 7/8 dijela. Isto tako provedenim postupkom nije utvrđeno da bi tuženik izgradio potporni zid te zasadio voćke i povrće na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] što je dio tužbenog zahtjeva kojeg je tužitelj u podnesku od 24. rujna 2024. povukao, a kojem povlačenju se tuženik protivio."

11. Mada je u zemljišnim knjigama kao većinski suvlasnik sa 7/8 dijela uknjižen tužitelj, sud je prvog stupnja zanemario propise iz Zakona o cestama koji propisuju jedan od načina stjecanja vlasništva temeljem zakona. Naime, temeljem čl. 2. st. 1. toč. 6. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: Narodne novine br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23, 133/23, dalje: ZC), »nerazvrstane ceste« su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona.

12. Po čl. 98. st. 1. ZC nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima.

13. Po čl. 101. st. 1. ZC nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

14. Prema odredbi čl. 131. st. 1. ZC, ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste.

15. Prema odredbi čl. 131. st. 3. ZC nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. A po stavku 4. istog članka, nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista.

16. Citiranim odredbama ZC jasno propisuje stjecanje temeljem zakona na zemljišnim površinama koje faktično predstavljaju nerazvrstanu cestu, zajedno sa svim njenim dijelovima i pripadcima, a koja stupanjem ovog zakona na snagu postaje javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave.

17. ZC je stupio na snagu 28. srpnja 2011. dok prema fotografskim skicama iz sustava Arcod preglednik (listovi 46. i 48 spisa) proizlazi kako je asfaltirana cesta s parkiralištem sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] (odnosno 1828/1) nakon 2011., a prije 2018. Godine 2014. ondje je postojala cesta ali nije bila asfaltirana.

18. Prema shvaćanju ovog višeg suda spomenute odredbe o stjecanju temeljem zakon odnose se i na nerazvrstane ceste sagrađene nakon 2011. Iz više odredaba ZC razvidno je kako se status javnog dobra nerazvrstane ceste stječe i gubi zavisno od stvarnih potreba i faktičnog vršenja sadržaja javnog prijevoza (čl. 103., čl. 98. ZC i drugi, te sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja poznaje faktično ali neuknjiženo javno dobro, i obrnuto, primjerice odluke poslovni broj: Revt 243/11 od 27. svibnja 2015., Rev-537/99 od 26. rujna 2002. i viših sudova, primjerice Županijski sud u Varaždinu poslovni broj ŽSV, Gž-3687/12 od 14. veljače 2014.; Županijski sud u Zagrebu poslovni broj: Gž-2706/2020 od 11. siječnja 2021., i mnoge druge). Kako u predmetnom slučaju postoji potreba za javnim prijevozom preko nerazvrstane ceste sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] jer je to jedina putna veza vozilima za [adresa] i drugih, tada se odredba o stjecanju temeljem zakona odnosi i na predmetni slučaj, mada je ta cesta s parkiralištem i drugim dijelovima sagrađena nakon što je ZC stupio na snagu 2011. godine.

19. Tužitelj je kao vlasnik trebao s odgovarajućim pravnim radnjama i tužbama ustati dok se ova cesta radila i zaustaviti te radove. A kako je riječ o vrlo opsežnim građevinskim radovima u jednom malom mjestu, za njih je bez dvojbe znao. Sad, godinama nakon toga, može još samo tražiti odgovarajuću naknadu od jedinice lokalne samouprave koja je po zakonu stekla predmetno zemljište. Gornje činjenice ovaj viši sud utvrđuje po čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP.

20. Valja kazati kako se predmetna radnja uznemiravanja odnosi na parkiranje automobila na k. č. br. [katastarska čestica] pri čemu se sadržajno misli na ograđeni parkirališni prostor uz faktičnu nerazvrstanu cestu, ograđen visokim betonskim parapetom sa žičanom ogradom, a uz južni kraj prometnice. Izgled tog parapeta i žičane ograde vidljiv je na fotografijama na listovima 22, 69 i 70 sudskog spisa. Prema odredbi čl. 4. alineja 4. ZC, javnu cestu čine i " - cestovno zemljište u površini, koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima, kao i za potrebe kretanja bicikala i pješaka te naplatu cestarine predviđeni projektom ceste (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske postaje, punionice za električna vozila i druga alternativna goriva, servisi, parkirališta, odmorišta, nogostupi, biciklističke prometnice, zelene površine, ugibališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i drugi)". Dakle, izrijekom se navode i parkirališta "za potrebe pružanja usluga vozačima i putnicima". U predmetnom slučaju je dotično parkiralište očito sagrađeno zato da "pruži usluge vozačima" koji se voze dotičnom prometnicom, a kako okolnosno pripovijeda u svom iskazu tuženik. Prema izgledu lica mjesta, a kako je ovo slijepa ulica, parkiralište služi samo žiteljima [adresa] i drugih tamošnjih obitelji. Pa se zato sve što je gore rečeno o samoj cesti odnosi i na njen po zakonu sastavni dio – predmetno parkiralište.

21. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo po čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP preinačiti osporenu odluku i odbiti tužbeni zahtjev opisan u točki I. osporene presude.

22. U odnosu na tužiteljevu žalbu valja kazati kako je tužitelj podneskom od 24. rujna 2024. djelomično povukao svoju tužbu i to u odnosu na sadnju voćaka i povrća te gradnju potpornog zida. To zaista nije preinaka tužbenog zahtjeva, kako u žalbi pravilno ističe tužitelj, već djelomično povlačenje tužbe. Ali i za povlačenje tužbe, nakon što je se tuženik upustio u raspravljanje, potreban je pristanak tuženika jer u protivnom sud odlučuje meritorno i o tom dijelu zahtjeva. Iz raspravnog zapisnika od 17. listopada 2024. vidljivo je kako se tuženik protivio tom povlačenju mada je u zapisniku krivo napisano da se protivi "preinaci tužbenog zahtjeva". Iz konteksta zapisnika i opisane procesne situacije nema nikakve dvojbe kako se punomoćnik tuženika protivio povlačenju tužbe.

23. Zato sud prvog stupnja nije pogrešno primijenio postupovne propise kad je meritorno odlučio i o dijelu zahtjev kog je tužitelj želio povući. Utvrđeno je kako te radnje uznemiravanja nije počinio tuženik, a što je nesporno u ovoj fazi postupka, pa je stoga pravilno primijenjeno materijalno pravo kad je odbijen taj dio zahtjeva kao neosnovan. Zato je valjalo ovaj dio osporene odluke potvrditi po čl. 368. st. 1. ZPP.

24. Kako je sad ishod postupka drugačiji, valjalo je izmijeniti i odluku o troškovima postupka po čl. 166. st. 2. ZPP. Kako je tuženik u konačnici uspio u parnici tužitelj mu je dužan po čl. 154. st. 1. ZPP, u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP naknaditi sve njegove potrebne troškove. S obzirom na VPS od 10.000,00 kuna / 1.327,23 eura, troškovnik na listu 105 spisa, i prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: OT), jest sljedeći:

- zastupanja na 7 (6. studenoga 2023., 12. prosinca 2023., 9. veljače 2024., 4. lipnja 2024., 16. srpnja 2024., 12. rujna 2024., 17. listopada 2024.) ročišta za glavnu raspravu na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi, po Tbr. 9./1. OT svaka radnja 100 bodova;

- zastupanje na 1 (27. listopada 2022.) ročištu koje je odgođena prije početka raspravljanja po Tbr. 9./5. OT 25 bodova;

- sastav 2 obrazložena podneska (25. siječnja 2024., 4. rujna 2024.) svaka radnja po Tbr. 8./1. OT svaka radnja po 100 bodova.

Zbir bodova iznosi 925, a umnožen vrijednošću boda od 2,00 eura rezultira iznosom od 1.850,00 eura. Tome treba dodati 25% na ime PDV u iznosu od 462,50 eura pa zbir svega iznosi 2.312,50 eura. Tuženik je potraživao i naknadu pristojbe odgovora na tužbu ali u spisu nema dokaza da bi ovu pristojbu doista i platio pa mu se taj trošak ne naknađuje. Stoga je valjalo u točki I./2. izreke ove drugostupanjske presude naložiti tužitelju da tuženiku plati 2.312,50 eura na ime naknade troškova iz prvostupanjske faze ovog postupka.

25. Kako je tuženik uspio s žalbom valjalo je naložiti tužitelju, po čl. 166. st. 2. ZPP, u svezi s čl. 154. st. 1. ZPP, da tuženiku naknadi troškove pravnog lijeka koji se sastoje od sastava žalbe po Tbr. 10./1. OT u iznosu od 312,50 eura (125 bodova X vrijednost boda od 2,00 eura + 25% PDV). Tuženik je tražio i naknadu pristojbe na žalbu ali iz spisa i sustava e-spis proizlazi da tu pristojbu nije platio pa mu nije ni obređena.

26. Tuženik nije uspio sa žalbom pa je po čl. 166. st. 1. ZPP odbijen s tim zahtjevom.

U Zagrebu 19. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević