REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4357/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. BN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. GN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oba ujedno i kao nasljednici DN, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Ivici Mihovilčeviću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika 1. RN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. UN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ujedno i kao nasljednice IN, oboje zastupani po punomoćnici Dajani Bjedov, odvjetnici u Zadru, radi ispravka upisa, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije 1. i 2. tuženih protiv presude i rješenja Županijskog suda u Šibeniku broj Gž- 436/2024-3 od 10. lipnja 2025. kojima je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu poslovni broj P-642/2018 od 30. ožujka 2020., u sjednici održanoj 19. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlozi 1. i 2. tuženih za dopuštenje revizije se odbijaju u odnosu na postavljena pitanja.
II. Prijedlozi 1. i 2. tuženih za dopuštenje revizije u odnosu na naznačene povrede ljudskih prava se odbacuju.
Obrazloženje
1. Prvo i drugo tuženi su podnijeli prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-436/2024-3 od 10. lipnja 2025. kojima je djelomično potvrđena, djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj P-642/2018 od 30. ožujka 2020.
2. Prijedlozi za dopuštenje revizije 1. i 2. tuženih djelomično nisu osnovani i djelomično nisu dopušteni.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19. i 80/22. - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da su tuženi u prijedlozima za dopuštenje revizije postavili pravna pitanja za koja smatraju da su važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, te da su se pozvali na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
4. Tuženi u prijedlozima postavljaju sljedeća pravna pitanja:
„1.Da li je sud ovlašten samostalno bez predočenih dokaza onoga tko tvrdi da određeni posjednik nije pošteni posjednik, zauzeti stav po slobodnoj ocjeni da stvarni i evidentirani posjednik određene nekretnine nije, unatoč pretpostavci poštenja, pošten posjednik?
2.Da li je sud ovlašten pozvati se na određeno sudsko rješenje sa određenim sadržajem utvrđenja ostavitelja, ostavinske imovine ostavitelja, nasljednika i prava nasljednika u pogledu druge imovine izvanknjižnog vlasništva treće osobe koja nije ostavinska imovina ostavitelja ni u ostavinskom rješenju niti je naknadno pronađena imovina, te zauzeti stav primjenom utvrđenja sudskog rješenja u kojem nema naknadno pronađene ostavinske imovine ostavitelja iz rješenja?
3.Da li se u postupku nove izmjere akceptira posjedovna evidencija dugotrajnog posjeda ili zemljišnoknjižni upis koji je prethodio postupku nove izmjere?“.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi ispravka upisa prava vlasništva izvršenog tijekom postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], u pogledu k. č. br. [katastarska čestica] upisane vlasništvom tuženika 1. RN za cijelo, te k. č. br. [katastarska čestica] upisanih suvlasništvom UN za 3/8 te LN za 5/8 dijela, na način da se tužitelji upišu suvlasnicima svake od navedenih čestica svaki za po 2/12 dijela.
6. Revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja ne predstavljaju pitanja u smislu odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 – dalje: ZPP) jer njima tuženi zapravo osporavaju utvrđeno činjenično stanje i ističu prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, što samo po sebi nije dopušten razlog za dopuštenje revizije (u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a), pa se u okviru takvog pitanja prijedlog ne može razmatrati. Naime, takva pitanja nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Osim što je doseg takvog pitanja ograničen samo na važnost za ovaj, konkretni slučaj, ovise o okolnostima svakog (tj. konkretnog) slučaja.
6.1. Upravo iz tog razloga niti razlozi važnosti na koje se tuženi u prijedlozima za dopuštenje revizije pozivaju u odnosu na navedena pitanja nisu u dovoljnoj mjeri uspoređujući s konkretnom činjeničnom i pravnom situacijom. Naime, u sve tri navedene odluke (Rev-725/2022, Rev-1158/2024 te Rev-778/2021) predmeti sporova su utvrđenje prava vlasništva dosjelošću, stoga su činjenična utvrđenja kao i sporna pitanja potpuno drugačija od onog u ovom predmetu.
7. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
8. Glede navoda tuženih da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, treba istaći da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog ili procesnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
9. Obzirom da nisu ispunjene niti pretpostavke predviđene u odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP za dopuštenost revizije, jer vjerojatnost teških postupovnih ili materijalnopravnih povreda u postupku nije učinjena vjerojatnima, revizija je u tom dijelu odbačena na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP te je riješeno kao u točki II. izreke ove odluke.
Zagreb, 19. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug
