REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4090/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JŠ, vlasnika obrta „[obrt]“ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Vedran Skočibušić, odvjetnik u Čabru, protiv tuženika Općina Karlobag, Karlobag, Trg dr. Franje Tuđmana 2, OIB 24872552514, kojeg zastupa punomoćnik Petar Tomljanović, odvjetnik u Senju, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1200/2023-4 od 1. travnja 2025., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj Povrv-187/2020- 24 od 26. siječnja 2023., u sjednici održanoj 19. studenog 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika u dijelu u kojem se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tuženika u dijelu u kojem se odnosi na povredu ustavnih i konvencijskih prava.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja točkom I. izreke presude održan je na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv- 709/2020 od 29. travnja 2020. koje je donio javni bilježnik Boris Zdunić iz Gospića, Popa Frana Biničkog 10, u dijelu u kojem je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju iznos od 6.221,08 EUR s pripadajućim zateznim kamatama od 21. prosinca 2019. do isplate, kao i u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da isplati tužitelju nastali trošak postupka koji je odredio javni bilježnik u iznosu od 140,84 Eur-a. Točkom II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 855,25 Eur-a.
2. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja.
3.1. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tuženik zbog pitanja:
„1. Da li su ispunjene pretpostavke o primjeni članka 221.a ZPP-a u slučaju kada prvostupanjski sud nije izveo dokaze koje je stranka predložila?
2. Može li sud primijeniti pravilo o teretu dokazivanja prije nego što je ocijenio dokaze u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku te je li na taj način počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, u svezi s čl. 8. i čl. 221.a ZPP-a ?
3. Da li je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. t. 11 ZPP-a u vezi sa čl. 221.a ZPP-a u situaciji kada drugostupanjski sud potvrdi presudu prvostupanjskog suda kojom je usvojen tužbeni zahtjev bez izvođenja predloženih dokaza koji su ključni za utvrđivanje odlučnih činjenica?“,
ističući da se radi o pitanjima koja udovoljavaju uvjetima dopuštenosti propisanim odredbom čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23 - dalje: ZPP).
3.2. Istovremeno podnosi prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog povrede prava na pošteno suđenje.
4. Na prijedlog nije odgovoreno.
5. Prijedlog je nedopušten.
6. Tuženik je u prijedlogu naznačio postupovnopravno pitanja, koja s obzirom na razloge i zauzeta pravna shvaćanja na kojima se pobijana odluka temelji, u svojoj biti predstavljaju prigovor počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravna pitanja kako ih je propisala odredba čl. 385.a st. 1. ZPP-a koja bi omogućila ovom sudu da odgovorom na njih osigura jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili razvoj prava kroz sudsku praksu. Predlagatelj zapravo, kroz revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, dovodi u pitanje činjenična utvrđenja sudova koja ne mogu biti predmet razmatranja u revizijskom stupnju postupka. Uz navedeno, čak i u slučaju postojanja bitne povrede u konkretnom slučaju, njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime takva pitanja nemaju važnost za ujednačenje sudske prakse, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom revizije koju je revizijski sud ovlašten dopustiti u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP- a, kao niti važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Kako, dakle, nije riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP, riješeno je kao pod točkom I. izreke.
8. Glede razloga iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a i istaknute povrede prava na pravično suđenje postupajući po odredbi čl. 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je tuženik dostavio uz prijedlog u smislu odredbe čl. 387. st. 3. ZPP-a, nije učinio vjerojatnim da bi mu bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ovog Zakona. Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode stranaka. Njihove presude su detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje, čime nije niti učinio vjerojatnim da bi mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP- a.
9. Stoga je valjalo odlučiti kao pod točkom II. izreke primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a.
Zagreb, 19. studenog 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Ante Perkušić
