REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4605/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dalija Hajdo, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženice HA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mario Vrtodušić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri u Rijeci, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskoga suda u Karlovcu poslovni broj Gž-743/2022-3 od 9. travnja 2025. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 640/2022-5 od 20. srpnja 2022., na sjednici održanoj 19. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na naznačena prvo, drugo i treće pitanje.
II. Odbacuje se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na četvrto naznačeno pitanje.
III. Odbacuje se prijedlog tuženice u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude navedene u uvodu ove odluke.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je utvrdio da je tuženica kao predlagateljica u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačila pitanja koja ona ocjenjuje važnima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP i to:
„1. Je li za zakonitost ugovora o darovanju koji nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave iz aspekta predaje u posjed i s tim u vezi odredbe čl. 482. st. 2. ZOO bitan trenutak sklapanja ugovora o darovanju odnosno činjenica da su darovatelj i daroprimateljica tada živjeli zajedno u stanu koji je predmet darovanja ili je za zakonitost tog ugovora bitno stanje posjeda u vrijeme smrti darovatelja (koje je uslijedilo nakon više od godinu dana od dana sklapanja ugovora o darovanju) ?
2. Smatra li se da je sukladno odredbi čl. 482. st. 2. ZOO izvršena predaja predmeta darovanja - stana u posjed ako je daroprimateljica od dana sklapanja ugovora o darovanju odnosno dana koji je prethodio tom danu počela živjeti s darovateljem ?
3. Je li u smislu odredbe čl. 482. st. 2. ZOO za predaju u posjed predmeta darovanja – stana, bitan trenutak potpisa ugovora o darovanju ili trenutak darovateljeve smrti (koji je uslijedio nakon više od godinu dana od dana sklapanja ugovora o darovanju) ?
4. Je li drugostupanjski sud ovlašten preinačiti prvostupanjsku presudu jer je ista utemeljena na iskazima (desetak) svjedoka koji su ili obitelj ili prijatelji tuženice (pri čemu izostavlja bitan element da su neki od tih svjedoka njih čak petero susjedi stranaka ugovora o darovanju) usprkos činjenici da ih za razliku od prvostupanjskog suda nije neposredno saslušao iako je imao tu mogućnost (čl. 373.b ZPP-a)?“.
4. Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti ugovora o darovanju (i plodouživanju). Drugostupanjski sud je utvrdio da nije došlo do prave predaje stana, predmetom ugovora o darovanju, te prihvaća tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti tog ugovora (koji nije sklopljen u formi javnobilježničkog akta ni ovjerovljene javnobilježničke isprave).
5. Razlozima prijedloga tuženica tvrdi da je došlo do prave predaje stana (uz prvo, drugo i treće pitanje), te se poziva na primjere iz sudske prakse u svrhu osnovanosti svojih tvrdnji. Pitanje izvršene prave predaje kod ugovora o darovanju je individualizirano pitanje pa se ne može podvoditi pod bilo kakvu sličnu činjeničnu situaciju, tako da je u svojoj biti to pitanje činjenične naravi i ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja.
6. U odnosu na četvrto pitanje tuženica se nije pozvala niti na jednu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, niti višeg suda u kojima bi bilo izneseno pravno shvaćanje o navedenom pitanju koje bi bilo drugačije od shvaćanja iznesenog u predmetnoj odluci odnosno predlagateljica nije jasno naznačila razloge važnosti za pitanje koje postavlja u smislu čl. 387. ZPP.
7. Predlagateljica tvrdi da je pobijanom odlukom povrijeđeno pravo na vladavinu prava, jamstvo jednakosti pred zakonom i pred sudovima, pravo na pravično suđenje i pristup sudu te zajamčeno pravo vlasništva, i to zbog odstupanja od sudske prakse i time zbog arbitrarnosti. Međutim iz razloga ove odluke koji su izneseni uz materijalnopravna pitanja predlagateljica nije učinila vjerojatnim navedene povrede.
8. Zato je ocijenjeno da u prijedlogu nije riječ o važnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP - prva tri pitanja - radi čega je odlučeno kao u izreci pod t. I. i to na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP. U odnosu na četvrto pitanje prijedlog je odbačen na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP, te je odlučeno kao u t. II. izreke, a u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava, jer nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP, na temelju čl. 389.a st. 4. prijedlog je odbačen, te je odlučeno kao u t. III. izreke ove odluke.
Zagreb, 19. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
