REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4453/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Hlevnjaku, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika HATRICK-PSK d.o.o. Dugopolje, Leopolda Mandića 14, OIB: 92265244213, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Jukiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Beloša & Jukić iz Zagreba, radi isplate, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženika izjavljenoj protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-1193/2024-2 15. svibnja 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj P-1924/2019-25 od 15. svibnja 2024., u sjednici vijeća 19. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e :
Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika.
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženika u dijelu koji se odnosi na povredu ljudskih prava.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 8.374,72 EUR sa zateznom kamatom od 15. srpnja 2018. do isplate, dok je zahtjev tužitelja odbijen u dijelu kojim traži isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos za razdoblje od 14. srpnja do 15. srpnja 2018., a pod toč. II. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.885,40 EUR sa zateznom kamatom od 15. svibnja 2024. do isplate.
2. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Protiv drugostupanjske presude prijedlog za dopuštenje podnio je tuženik i to radi osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti te zbog povredu ljudskih prava.
4. Odgovor na prijedlog nije podnijet.
5.Prijedlog nije dopušten niti osnovan.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
7. Predmeta spora se odnosi na zahtjev tužitelja za isplatu dobitka iz kladioničke igre u ukupnom iznosu od 8.374,72 EUR koji je tužitelj ostvario kladeći se 30. lipnja 2018. u poslovnici tuženika na broj odigranih setova na odabrane teniske mečeve na turniru u Wimbeldonu u muškoj pojedinačnoj konkurenciji na način da je zaključio s tuženikom dva ugovora o sudjelovanju u igri klađenja u okviru tuženikove djelatnosti kladionice, prvostupanjski sud je utvrdio da su navedeni ugovori popraćeni sa dva sistemska listića – listić PIN 1035143924756 temeljem kojeg je tužitelj pogodio sve parove pa je na temelju istog zahtijevao od tuženika isplatu dobitka u iznosu od 32.123,37 kn i listić PIN 1035350214543 temeljem kojeg je tužitelj promašio rezultat jednog para (par pod brojem 167212 S) temeljem kojeg je tužitelj zahtijevao od tuženika isplatu iznosa od 30.975,96 kn.
7.1. Tuženik je odbio tužitelju isplatiti navedeni dobitak navodeći da se u konkretnom slučaju dogodila očito pogreška prilikom unosa podataka u računalo obzirom da se predmetna oklada odnosi na turnir koji se igra na 3 dobivena seta (u tom meču postoji mogućnost da budu odigrana 3, 4 ili 5 seta) a igračima je ponuđeno da se klade hoće li u teniskom meču biti odigrana 2 ili 3 seta, iako u konkretnom slučaju nije bilo moguće odigrati samo 2 seta, pozivajući se pritom na odredbu čl. 7. Pravila igre na sreću tuženika (dalje u tekstu: Pravila).
7.2. Nižestupanjski sudovi su zaključili da je neovisno od toga što tužitelj u konkretnom slučaju nije stavio ponudu na 4 ili 5 setova, teniski meč mogao biti odigran pored 3 seta i u 4 ili 5 setova, pa u slučaju da je meč odigran u 4 ili 5 setova, tada bi neovisno od propusta tuženika što na listić nije stavio ponudu od 4 i 5 setova, bilo moguće da tužitelj ne ostvari dobitak jer se kladio na 3 seta, zbog čega ponuda tuženika na mogućnost klađenja na 2 ili 3 odigrana seta ne predstavlja siguran dobitak, pa kako tužitelj u trenutku ispunjavanja i uplate listića nije znao u koliko će setova teniski mečevi na koje se kladio biti odigrani. Stoga da propust tuženika da u ponudu za klađenje stavi i mogućnost odigravanja teniskih mečeva na 4 i 5 setova ide na štetu tužitelja, a ne tuženika, pa kako je ocijenio da predmetni ugovori o klađenju nisu ništetni u smislu čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15.; dalje u tekstu: ZOO), niti da je između stranaka prilikom uplate listića postojao nesporazum u smislu čl. 282. ZOO, da nisu ostvarene pretpostavke za neisplatu dobitka u smislu čl. 7. Pravila i čl. 9. Pravilnika o priređivanju kladioničkih igara ("Narodne novine", broj 167/03., 24/04. i 2/06.; dalje u tekstu: Pravilnik), dok je čl. 9. st. 3. Pravilnika propisano da se uplatni listić može poništiti najkasnije u roku 5 minuta od evidentiranog vremena uplate, a što tuženik nije učinio, prvostupanjski sud je odlučio kao pod toč. I izreke pobijane presude.
8. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizija postavlja sljedeća pitanja;
1. Ima li pravo priređivač igre klađenja propisati u svojim Pravilima da zadržava pravo u slučaju očite pogreške pri unosu podataka u svoje računalo poništiti okladu nakon završetka događaja?
2. Smatra li se očitom pogreškom priređivača pri unosu podataka u svoje računala unos ponude za klađenje kod koje su zadane granice izvan mogućih vrijednosti za taj događaj, jer su predviđene za potpuno drugu vrstu događaja?
3. Smatra li se očitom pogreškom priređivača pri unosu podataka u svoje računalo unos podataka koji očito utječu na samu bit oklade, jer predstavljaju ključnu karakteristiku igre?
9. Kao razloge za postavljena pitanja, tuženik navodi dvije prvostupanjske presude i to; presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu P-2965/17 i Općinskog suda u Splitu P-7758/15.
10. Budući da prema odredbi čl. 385.a ZPP prvostupanjske presude ne predstavljaju jasno naznačene razloge iz čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP-a, to nisu ispunjene pretpostavke u smislu navedene odredbe pa je na temelju čl. 389.b st. 1. ZPP-a, valjalo odbiti prijedlog za dopuštenje revizije.
11. Obzirom da tuženik ne obrazlaže povredu ljudskih prava, to nije učinio vjerojatnim da je do povrede došlo pa je na temelju čl. 389.a ZPP-a, valjalo odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije u tom dijelu.
Zagreb, 19. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil