Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-247/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, Đorđićeva 15, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 1229/2024-16 od 25. ožujka 2025., dana 19. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1229/2024-16 od 25. ožujka 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 234,37 eura.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 863,24 eura sa zateznim kamatama tekućim od 10. srpnja 2024. do isplate, kao i zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.
2. Protiv presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže pobijanu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev u cijelosti prihvatiti.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom osigurnine u visini naknade štete temeljem ugovora o osiguranju od odgovornosti kojeg je poslodavac tužitelja sklopio sa tuženikom.
5. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:
- da je tužitelj kao radnik poslodavca Hrvatske šume d.o.o. dana 23. siječnja 2024. pretrpio ozljedu na radu,
- da je poslodavac tužitelja sa tuženikom u trenutku štetnog događaja imao sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti prema djelatnicima,
- da je tužitelju nakon štetnog događaja postavljena dijagnoza bol u leđima,
- da je tužitelj trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od oko 5 dana, te manjeg intenziteta u trajanju od oko 12 dana,
- da je tužitelj trpio primarni strah koji je bio kratkotrajan i intenzivan, nakon čega je trpio sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana i manjeg intenziteta još 5 dana, nakon čega je trpio kasni strah u trajanju od oko 10 dana,
- da je tužitelju trebala tuđa pomoć u trajanju od 1 sat dnevno kroz 7 dana,
- da tužitelju nije smanjena životna aktivnosti i naružen izgled,
- da je tuženik tužitelju s osnove isplate osigurnine dana 22. srpnja 2024. isplatio iznos od 960,00 eura.
6. Na temelju takvih utvrđenja sud prvog stupnja je smatrao da je tužitelj pretrpio neimovinsku štetu u iznosu od 930,00 eura i imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći u iznosu od 22,75 eura, odnosno sveukupno štetu u iznosu od 952,75 eura, pa kako je tuženik tužitelju isplatio iznos od 960,00 eura, to je sud prvog stupnja tužbeni zahtjev tužitelja odbio.
7. Tužitelj žalbom osporava pobijanu odluke smatrajući da je sud prvog stupnja visinu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje utvrdio u preniskom iznosu, te da je pogrešno primijenio materijalno pravo i odredbu čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO).
8. Međutim, takvi žalbeni navodi tužitelja nisu osnovani. Naime, sud prvog stupnja je imajući u vidu jačinu i trajanje fizičkih bolova, dob tužitelja u vrijeme ozljeđivanja, kao i intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, pravilno utvrdio da pravičnu novčanu naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje predstavlja iznos od 930,00 eura. Imajući u vidu da je tužitelju dijagnosticirana bol u leđima, te da mu nije smanjena životna aktivnost i ovaj sud smatra da nije bilo osnove da se tužitelju dosudi pravična novčana naknada u većem iznosu. Sud prvog stupnja je dakle, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade pravilno primijenio odredbu čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO. Nije stoga ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP kojeg u žalbi ističe tužitelj.
9. Tužitelj u žalbi ističe i da je sud prvog stupnja počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je izreka presude nerazumljiva i proturječi razlozima presude uslijed čega, prema stavu tužitelja, pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Međutim, suprotno žalbenim navodima tužitelja, pobijana presuda o odlučnim činjenicama sadrži jasne, dostatne razumljive i neproturječne razloge, te nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati tako da nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Pritom sud prvog stupnja nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
10. Neosnovano tužitelj osporava i odluku o troškovima parničnog postupka. Naime tužitelj je u cijelosti izgubio parnicu tako da nema osnove da mu se dosude troškovi postupka, pa tako i troškovi vještačenja. Što se tiče odštetnog zahtjeva tužitelj zahtjevom za naknadu troškova nije potraživao i trošak sastava odštetnog zahtjeva tako da mu taj troška sud i nije mogao dosuditi.
11. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP, žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.
12. Tužitelju nisu dosuđeni troškovi nastali izjavljivanjem pravnog lijeka jer žalba nije bila osnovana (čl. 154. st. 1. ZPP u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP).
13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 19. studenog 2025.
Sudac:
Robert Jambor
