Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1862/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Roberte Pandža, predsjednice vijeća, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Jadranke Travaš i Ksenije Grgić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Vesna Narančić, odvjetnica u Krapini, protiv tuženika UL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krunoslav Canjuga, odvjetnik u Sesvetama, radi predaje u posjed nekretnine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini poslovni broj P-145/2022-24 od 10. ožujka 2023., na sjednici vijeća održanoj 19. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini poslovni broj P-145/2022-24 od 10. ožujka 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom 1. izreke naložio tuženiku predaju u posjed dijela nekretnine označene sa kat. čest. broj [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i dio nekretnine označene sa kat. čest. broj [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u površini od 330 m2 na skici očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marijana Goluba od 20. listopada 2022. označenu slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L od čega se dio sporne površine označene slovima A-B-J-K-L nalazi na kat. čest. br. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 190 m2, a preostali dio sporne površine označene slovima B-C-D-E-F-G-H-I-J nalazi na kat. čest. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u površini od 140 m2. Pod točkom 2. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.025,70 eura sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 10. ožujka 2023. pa do isplate.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te zbog odluke o troškovima postupka. Predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Žalba tuženika je osnovana.

4. Pobijanom presudom sud prvog stupnja je prihvatio zahtjev tužitelja radi predaje u posjed dijela nekretnine označene sa kat. čest. broj [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i dijela nekretnine označene sa kat. čest. broj [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u površini od 330 m2 na skici očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marijana Goluba od 20. listopada 2022. označenu slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J od čega se dio sporne površine označene slovima A-B-J-K-L nalazi na kat. čest. br. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 190 m2, a preostali dio sporne površine označene slovima B-C-D-E-F-G-H-I-J nalazi na kat. čest. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u površini od 140 m2. Takvu svoju odluku sud prvog stupnja temelji na činjenici da je tužitelj u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik cijelih predmetnih nekretnina temeljem ugovora o kupoprodaji od 30. lipnja 2008. sklopljenog između ZL i I i UL GL nakon čega je tužitelj stupio u posjed. Nadalje, prvostupanjki sud svoju odluku temelji isključivo na iskazu tužitelja ne prihvaćajući iskaze svjedoka GL, od kojeg su prednici tužitelja kupili predmetnu č.k. br. 1624 koji u svom iskazu navodi da predmetne nekretnine nije prodao tužitelju jer nisu bile njegove da iste nikad nije obrađivao već ih je obrađivao otac tuženika RL. Navedeno su potvrdili i svjedoci LL, OL i ČL koje iskaze sud prvog stupnja nije prihvatio smatrajući ih pristranima.

5. Međutim ovakvo utvrđenje ne može prihvatiti i ovaj sud.

6. Prvostupanjski sud kod donošenja pobijane presude nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Međutim, počinio je bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-.a u svezi čl. 8. ZPP-a s obzirom da sud prvog stupnja nije savjesno ocijenio sve provedene dokaze, pa stoga nije ni pravilno utvrdio činjenično stanje.

7. Tužitelj je vlasničkom tužbom (rei vindicatio) iz čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine„ 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153709; dalje- ZV) zatražio predaju u posjed spornih nekretnina, identificiranih po mjerničkom vještaku kao dijela kat. čest. broj [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i dijela nekretnine označene sa kat. čest. broj [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u površini od 330 m2 na skici očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marijana Goluba od 20. listopada 2022. označenu slovima A- B-C-D-E-F-G-H-I-J od čega se dio sporne površine označene slovima A-B-J-K-L nalazi na kat. čest. br. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 190 m2, a preostali dio sporne površine označene slovima B-C-D-E-F-G-H-I-J nalazi na kat. čest. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u površini od 140 m2, čemu se tuženik protivio ističući da je on vlasnik, te da je pravo vlasništva istih stekao dosjelošću.

8. Predmetna tužba je prava vlasnička tužba (rei vindicatio), a to je tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar, kojom on, pozivajući se na svoje pravo vlasništva koje je u stanju dokazati, traži od njega da mu on preda svoj posjed te stvari. Dakle, pretpostavke koje tužitelj treba dokazati su njegovo vlasništvo stvari i tuženikov posjed stvari.

9. Tužitelj je kao dokaz vlasništva predočio zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg proizlazi da je tužitelj upisan kao vlasnik spornih nekretnina. Zemljišnoknjižni izvadak je dokaz o vlasništvu ili nekom drugom pravu koje može biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu. Izvadci iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava. Nije sporno da se u posjedu spornih dijelova nekretnina nalazi tuženik.

10. S obzirom na navedeno, tužitelj je sukladno odredbi čl. 161. st. 1. dalje: ZV-a, ovlašten od tuženika, kao osobe koja posjeduje sporne nekretnine, zahtijevati povrat (predaju u posjed) istih.

11. Međutim, tuženik se tijekom postupka branio prigovorom u smislu čl. 163. st. 1. ZV, prema kojem tuženik ima pravo odbiti predaju stvari tužitelju, kao upisanom vlasniku, ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed), tvrdeći je da je stekao pravo vlasništva spornih nekretnina dosjelošću te da je u posjedu spornih nekretnina bio njegov otac, djed i pradjed, da su na istima vršili košnju, posadili šljive i ubirali plodove te da su u posjedu istih nekretnina od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dakle da je putem pravnih prednika u posjedu predmetne nekretnine više od 20 godina.

12. Sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev kao u toč. I izreke pobijane presude, utvrđujući da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine, a da tuženik nije stekao posjed zakonito jer nema valjano pravni temelj posjedovanja, a nije ni pošten jer je imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed što je mogao provjeriti u zemljišnim knjigama. Međutim, pri tom prvostupanjski sud u pobijanoj presudi nije utvrdio od kada je tuženik putem svojih predaka u posjedu sporne [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a posebno imajući u vidu da je tužitelj ugovor o kupoprodaji nekretnine za [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sklopio 30. lipnja 2008. dok u pobijanoj presudi nije utvrđeno kada je tužitelj postao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stoga se ne može prihvatiti zaključak suda da je tuženik bio nepošten posjednik jer je mogao provjeriti tko je bio upisan u zemljišne knjige obzirom da sud nije utvrdio od kada je tuženik u posjedu spornih nekretnina, te da li su ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću.

13. Prema odredbi čl. 114. st. 1. ZV-a vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Sukladno odredbi čl. 159. st. 3. ZV samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten dosjelošću stječe vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog, samostalnog posjedovanja.

14. Za istaknuti je da se poštenje posjeda pretpostavlja te tko tvrdi suprotno trebao bi to dokazati, te da se tek na činjenici da zemljišnoknjižni upis ne odgovara stvarnom stanju ne bi mogao temeljiti zaključak o nepoštenju posjeda tuženika posebno ne u ovoj situaciji iz koje bi proizlazilo da su se prednici tuženika i nastavno tuženik ponašali kao vlasnici i da im prednici tužitelja nisu osporavali pravo vlasništva.

15. Za sada utvrđene činjenice ne opravdavaju utvrđenje suda prvog stupnja o nepoštenom posjedu tuženika i neispunjenu pretpostavaka za stjecanje prava vlasništva tuženika dosjelošću obzirom da sud prvog stupnja nije utvrdio sve relevantne činjenice da bi mogao pravilno utvrditi je li tuženik posjedom u odgovarajućem vremenskom trajanju stekao pravo vlasništva dosjelošću.

16. Prema ocjeni ovog suda izostala je i savjesna ocjena iskaza svjedoka GL OL i ĐL koje sud nije prihvatio smatrajući ih pristranim, a iz kojih iskaza kao i iskaza tuženika saslušanog u svrhu dokazivanja proizlazi da je tuženik putem svojih prednika u posjedu predmetnih nekretnina prije nego što je tužitelj postao vlasnikom istih tih nekretnina.

17. Slijedom svega navedenog kako činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno to se ostvario žalbeni razlog iz čl. 355. ZPP-a to je valjalo je temeljem odredbe čl. 370. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje nakon čega će sud imajući u vidu navedeno u ovom rješenju pravilnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu zakonitu odluku.

18. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.

19. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 19. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Roberta Pandža