REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-5/24-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Kruni Mittermayeru, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Mirele Stefanović kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog NI, zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. – dalje u tekstu: KZ/11) u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje OKDO Zagreb) od 27. prosinca 2023. poslovni broj KO-DO-1853/23 nakon održane javne rasprave 12. studenog 2025. u odsutnosti OKDO Zagreb, optuženika i braniteljice optuženika odvjetnice Marte Donkov dana 17. studenog 2025. objavio je a dana 12. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavak 1. zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25.; dalje: ZKP/08) stavlja se izvan snage kazneni nalog ovog suda broj K-5/24-2 od 3. srpnja 2024.

II. Optuženi NI, sin LI i N, djevojački L, rođen **.**.1960. u [adresa] s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, vozač, završena srednja stručna sprema, umirovljenik, OIB: [osobni identifikacijski broj], oženjen, otac troje djece, bez vojnog čina, višestruko odlikovan, srednjeg imovnog stanja, ne vodi se drugi kazneni postupak, kazneno neosuđivan

k r i v  j e

što je

- 9. siječnja 2023. oko 17,40 sati u [adresa]. u prostorijama Ministarstva hrvatskih branitelja, nezadovoljan rješenjem liječničkog žalbenog vijeća koje je odlučivalo o njegovoj žalbi, u nakani da ih ustraši, najprije predsjednika povjerenstva dr. Ivicu Ištuka uhvatio za vrat te mu rekao da će ga ubiti , nakon čega je ostalim članovima povjerenstva, liječnicima Domagoju Vidoviću i AI, u nakani da ih ustraši rekao „ja ću nekoga ubiti sve koji su tu ću zapamtiti i ubiti i vas ću likvidirati“, zbog čega ga je zaštitar ČI izveo iz prostorije, nakon čega je u hodniku, tajnici Ministarstva MI, koja mu je predala nalaz žalbenog vijeća liječničkog povjerenstva, u nakani da ju ustraši rekao: „ista si kao i svi, nekoga ću ubiti“, koje njegove riječi i ponašanje su kod Ivice Ištuka, Domagoja Vidovića, AI te MI izazvale osjećaj uznemirenosti i straha,

- dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema većem broju ljudi te prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom

- čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano po članku 139. stavak 2. i 3. kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22., dalje KZ/11), a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11

III. Na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 optuženi NI

osuđuje se

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 10 (DESET) MJESECI.

IV. Na temelju članka 56. KZ/11 optuženom NI

izriče se

UVJETNA OSUDA

pa kazna zatvora na koju je osuđen neće biti izvršena ako u roku dvije (2) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. ZKP/08 optuženom NI se nalaže naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura.

Obrazloženje

Optužba i imovinskopravni zahtjev

1. OKDO Zagreb dana 27. prosinca 2023. pod poslovnim brojem KO-DO-1853/2023 podiglo je je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog NI zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11

1.1. Tijekom dokaznog postupka nije postavljan imovinskopravni zahtjev.

Očitovanje optuženika o optužbi

2. Optuženi NI pozvan da se očituje o optužbi se na raspravi održanoj dana 12. veljače 2025. o optužbi očitovao na način da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret predmetnom optužnicom.

Provedeni dokazi

3. Tijekom postupka provedeni su dokazi čitanjem dokumentacije u spisu predmeta i te je pročitan zapisnik o vještačenju te nalaz i mišljenje žalbenog liječničkog vijeća od 9. siječnja 2021. na ime NI (listovi 21 i 22 spisa). Tijekom dokaznog postupka na raspravi ispitani su slijedeći svjedoci: Ivica Ištuk, Alma Mihaljević Peleš i ČI na raspravnom zapisniku od 18. travnja 2025. (listovi 127 do 133 spisa), HI, LI i ĐI na raspravnom zapisniku od 9. svibnja 2025. (listovi 134 do 140 spisa), Domagoj Vidović i Herman Vukušić s raspravnog zapisnika od 11. srpnja 2025. (listovi 145 do 149 spisa) te svjedok Toni Kolak s raspravnog zapisnika od 12. studenog 2025. (listovi 165 do 173 spisa). Tijekom dokaznog postupka pročitani su i izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika.

Iskaz optuženika

4. U svojoj obrani koju je optuženi NI dao na kraju dokaznog postupka to jest na raspravnom zapisniku od 12. studenog 2025. isti je naveo kako tom prilikom nije bilo s njegove strane nikakvog fizičkog napada niti fizičkog kontakta prema bilo kome kao što nije bilo niti prijetnji koje su bile upućene. Dalje je naveo kako je on tom prilikom bio ljut na Povjerenstvo iz razloga što nisu shvatili njeogve navode da njemu fali određena dokumentacija koju je trebao donijeti iz [adresa] a koju nije imao jer je ista ostala u kući koja je izgorjela te ju je trebao naknadno pribaviti a tom prilikom je nije imao. Dalje je naveo kako je u tom smislu i rekao nešto što se može smatrati prijetnjom u smislu da ako je to tako da neka onda uzmu pištolj i oružje te da pobiju sve nas koji traže bilo kakva prava hrvatskih branitelja. Na pitanje braniteljice je li članovima komisije upućivao riječi da će njih pobiti optuženik je naveo kako nije. Na daljnje pitanje je li članu Povjerenstva Ivici Ištuku rekao „tebe ću ubiti“ optuženik je naveo kako nije. Na posebno pitanje suca je li bilo kakvog fizičkog kontakta između njega i predsjednika Povjerenstva Ivice Ištuka optuženik je naveo kako nije. Na pitanje suca da pojasni zašto je kada je bio ispitan u svojstvu osumnjičenika i u svojstvu okrivljenika naveo da se s predsjednikom Povjerenstva naguravao dok sada navodi kako nije bilo nikakvog fizičkog kontakta između njega i predsjednika Povjerenstva optuženik je naveo kako je to tako naveo zato što ga je tom prigodom predsjednik Povjerenstva zagrlio te ga je otpratio do vrata, odgurnuo ga van i zatvorio vrata. Pritom je optuženik pojasnio kako se vratio u prostoriju pitajući ih jeste li vi to mene izbacili van.

4.1. Kao sastavni dio obrane pročitan je zapisnik o ispitivanju osumnjičenog NI od 10. siječnja 2023. s pripadajućom snimkom ispitivanja (listovi 15 do 16 spisa) kao i zapisnik o ispitivanju okrivljenog NI s pripadajućom snimkom ispitivanja od 10. siječnja 2023. (listovi 41 do 44 spisa). U svom iskazu u svojstvu osumnjičenika i okrivljenika optuženik je naveo kako je inkriminiranog dana došao na komisiju koja rješava njegov zahtjev za utvrđenje invalidnosti no nije im mogao dostaviti potrebnu medicinsku dokumentaciju jer je izgorjela bolnica u Bihaću gdje se liječio nakon ranjavanja. Dalje je naveo kako im je to objasnio te je naveo kako je tražio povjerenstvo da mu pojasne na koji način to može riješiti te im je pritom rekao kako ima svjedoke svog ranjavanja no da se u jednom trenu predsjednik povjerenstva digao te mu je rekao da izađe van, nakon čega je on rekao „najbolje da uzmete pištolj i pobijete nas sve, nego da nam date novce, dali ste onima koji su lažni“. Dalje je naveo kako je nakon toga što je izjavio izašao van. Dalje je u svojoj obrani porekao da je ikome prijetio te je porekao da je predsjednika komisije uhvatio za vrat već je naveo kako ga je predsjednik povjerenstva htio izgurati van no on se nije dao. Dalje je naveo kako su oni njega izbacili van kao pseto te da mu je to predstavljalo veliku uvredu. Dalje je naveo kako smatra da u slučaju ako na nešto nema pravo da su ga trebali uputiti kako da ostvari ta prava. Dalje je naveo kako se s predsjednikom povjerenstva naguravao i izašao van no da se ubrzo vratio nakon čega je na njih vikao govoreći im da zar je spao na to da mora od svoje djece tražiti koricu kruha.

Nesporne činjenice i sporne činjenice

5. Iz ovako iznesene obrane optuženika je nesporno kako je isti inkriminiranog dana bio prisutan na adresi na kojoj se zbio događaj koji je naveden u činjeničnom opisu optužnice, to jest da je isti kao hrvatski branitelj došao pred povjerenstvo u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja koja rješava njegov zahtjev za utvrđenje invalidnosti. Isto tako je nesporno kako optuženik sa svojom žalbom odbijen od strane povjerenstva te je tom prilikom izražavao nezadovoljstvo takvom odlukom i to na licu mjesta.

5.1. Ono što optuženik u svojoj obrani osporava to jest činjenica da on tom prilikom nikome ni na koji način nije prijetio te isto tako osporava da nikoga inkriminiranog dana nije napao.

Sadržaj dokaza o spornim činjenicama

6. Iz zapisnika o vještačenju s lista 21 spisa vidljivo je kako je isti sastavljen od strane žalbenog liječničkog vijeća u Zagrebu koje djeluje u sklopu Ministarstva hrvatskih branitelja te je isto sastavljeno dana 9. siječnja 2023. s početkom u 17:30 sati. Iz zapisnika je dalje vidljivo kako je žalbeno vijeće bilo u sastavu dr. med. Ivica Ištuk kao predsjednik vijeća, prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš dr. med. kao članica vijeća , doc. dr. sc. Toni Kolak, dr. med. kao člana vijeća, Hermana Vukušića, dr. med. kao člana vijeća i doc. dr. sc. Domagoja Vidovića, dr. med. kao člana vijeća. Nadalje iz zapisnika je vidljivo kako je optuženik kao stranka suglasna sa sastavom liječničkog vijeća te je dalje vidljivo kako navedeno liječničko vijeće priopćava i obrazlaže nalaz i mišljenje koje glasi da su suglasni s nalazom i mišljenjem prvostupanjskog liječničkog vijeća kako nema dovoljno medicinskih pokazatelja kao niti potvrde o okolnostima stradavanja kako bi se bolesti (ozljede) optuženika mogle dovesti u uzročno- posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Dalje je iz zapisnika vidljivo kako optuženik nije suglasan s iznesenim nalazom i mišljenjem te da je nezadovoljan ocjenom te da fizički nasrće na predsjednika povjerenstva uz prijetnje smrću te da je netom prije optužio članove vijeća za korupciju. Dalje se navodi kako je optuženik udaljen iz prostorija liječničkog vijeća uz pomoć drugih članova vijeća i zaštitara koji je pozvao i policiju. I dalje je u zapisniku vidljivo kako je predsjednik liječničkog vijeća dr. med. Ivica Ištuk optuženiku na njegovo postavljeno pitanje pojasnio kako nema medicinske dokumentacije iz vremena navodnog stradavanja, a u prvim nalazima iz 1999., a i kasnije optuženik niti ne navodi stradavanje u Domovinskom ratu već oštećenje sluha povezuje s radom u bučnom okruženju. Dalje je iz zapisnika vidljivo kako su svi članovi suglasni s obrazloženjem. Isto tako je vidljivo kako je zapisnik pročitan te na isti prisutni nisu stavili primjedbe dok je optuženik isti odbio potpisati.

6.1. Iz nalaza i mišljenja žalbenog liječničkog vijeća od 9. siječnja 2023. (list 22 spisa) vidljivo je kako je žalbeno liječničko vijeće utvrdilo da postoje rane, ozljede, bolesti koje se ne uzimaju u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma a isto se odnosi na bolest lijevog oka i na bolest oba uha. Dalje se u nalazu i mišljenju navodi kako oštećenje organizma iznosi 0 (nula). Iz obrazloženja je vidljivo kako je optuženik sudjelovao u Domovinskom ratu od 30. lipnja 1991. do 15. listopada 1992., od 9. studenog 1994. do 16. prosinca 1994. i od 29. srpnja 1995. do 31. kolovoza 1995. Dalje se navodi kako je optuženik u svom zahtjevu od 12. listopada 2021. tražio priznavanje statusa HRVI-a na temelju bolesti lijevog oka i oba uha. Isto tako se navodi kako je prvostupanjsko liječničko vijeće 3. ožujka 2022. ocijenilo kako se bolest lijevog oka i oba uha ne mogu uzročno-posljedično povezati sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Dalje se navodi kako je optuženik uložio žalbu u kojoj navodi kako je on 1991. zadobio ozljedu lijevog oka i sluha te traži da mu se prizna status HRVI-a. Isto tako se dalje navodi kako je u žalbenom postupku pregledan branitelj kao što je pregledana i sva priložena dokumentacija u kojoj se ne nalazi medicinska dokumentacija o liječenju navodnog ozljeđivanja 1991. a ne prileži niti potvrda okolnostima stradavanja. Dalje se navodi u obrazloženju kako medicinska dokumentacija za liječenje lijevog oka ukazuje kako je u lipnju 1999. dijagnosticirano oštećenje vida na lijevom oku, a intabulbarno se nađe strano tijelo koje se i operativno odstrani. Dalje se navodi kako u navedenim nalazima se navedeno strano tijelo nije dovodilo u vezu s ozljeđivanjem (ozljeda se ne navodi). Isto tako se navodi kako se kasnije prati značajnije oštećenje vida na lijevo oko. U obrazloženju se navodi kako oštećenje sluha na oba uha se dijagnosticira 2017. godine, a u nalazu otorinolaringologa od 10. veljače 2021. oštećenje sluha se povezuje sa radom na stroju u bučnom okruženju. Dalje se u obrazloženju navodi kako je žalbeno liječničko vijeće u cijelosti suglasno s nalazom i mišljenjem prvostupanjskog liječničkog vijeća u smislu kako nema dovoljno medicinskih pokazatelja kao niti potvrde o okolnostima stradavanja kako bi se optuženikove bolesti (ozljede) mogle dovesti uzročno- posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

6.2. Svjedok Ivica Ištuk ispitan na raspravnom zapisniku od 18. travnja 2025. (listovi 127 do 133 spisa) naveo je kako mu je poznato radi čega je pozvan kao svjedok na raspravu. Naveo je kako je on član drugostupanjskog žalbenog povjerenstva Ministarstva hrvatskih branitelja gdje on zajedno s ostalim članovima povjerenstva odlučuje o žalbama hrvatskih branitelja koji su dobili negativno rješenje prvo- stupanjskog povjerenstva a koje se odnosi na stjecanje statusa HRVI. Svjedok je u svom iskazu dalje naveo kako je inkriminiranog dana bio predsjednik povjerenstva. Dalje je naveo koliko se sjeća da se kod optuženika radilo o oštećenju sluha, no oštećenik uza sebe nije imao medicinsku dokumentaciju te ni potvrdu o okolnostima stradavanja a što je morao imati prema važećem zakonu i pravilniku kako bi se moglo odlučiti o žalbi. Svjedok je dalje naveo kako je pokušao objasniti optuženiku da istu dokumentaciju može pribaviti od strane svoje postrojbe u kojoj je bio u ratu te u slučaju pribavljanja iste mogao bi ponovno tražiti status A. Svjedok je dalje naveo kako je smatrao da je optuženik razumio što mu je objasnio, rekao je optuženiku da će o tome sastaviti zapisnik te da pričeka vani dok se to ne učini. Svjedok je dalje naveo kako je optuženik izašao van ali se nakon nekoliko sekundi vratio u prostoriju sav bijesan te ih pitao "zar mi nećete priznati status A", a na što mu je odgovorio kako nemaju na temelju čega te je potom optuženik krenuo prema njemu, uhvatio ga je za vrat te su onda ostali članovi povjerenstva uskočili da ih razdvoje. Svjedok je dalje naveo kako je ubrzo u prostoriju došao zaštitar te je optuženika izveo iz prostorije na hodnik, ubrzo je došla i policija te je potom išao dati izjavu u policiju. Svjedok je dalje naveo kako mu je žao što je do toga došlo, budući je i on sam bio pripadnik specijalne postrojbe u ratu pa zna teškoće s kojima se susreću svi sudionici rata. Na pitanje OKDO Zagreb može li se sjetiti tko su osim njega bili i članovi povjerenstva svjedok je naveo kako su članovi bili Alma Mihaljević Peleš, Herman Vukušić, Toni Kolak i Domagoj Vidović. Na pitanje OKDO Zagreb može li se sjetiti imena zaštitara svjedok je naveo da koliko se sjeća da se isti zvao Č ali se prezimena ne sjeća. Na dalje pitanje je li možda među danas pozvanim svjedocima prepoznati osobu koja je bila zaštitar svjedok je naveo da mu je muška osoba poznata ali ne zna tko je. Na dalje pitanje može li se sjetit i je li mu optuženik kada ga je uhvatio za vrat nešto govorio svjedok je naveo kako se sjeća da nešto je ali što točno to se ne može sjetiti budući da je u tom trenutku bio šokiran tim ponašanjem optuženika. Na dalje pitanje tko je priskočio da ih razdvoji svjedok je naveo kako su priskočili Herman Vukušić i Domagoj Vidović. Na dalje pitanje je li osim njemu optuženik nešto govorio i drugim članovima komisije svjedok je naveo kako jeste, te je to bilo prijetećeg sadržaja ali se ne može točno sjetiti riječi koje je izgovorio. Na dalje pitanje kako se u tom trenutku osjećao svjedok je naveo kako se osjećao uznemireno, budući da ga nitko do tada nije hvatao za vrat te je naveo kako su mu i emocije bile pomiješane budući da je i optuženik osoba koja je bila sudionik rata isto kao i on. Svjedok je dalje naveo kako se sada prisjeća da je druga muška osoba koja je pozvana danas kao svjedok bila zaštitar tada na tom mjestu. Na dalje pitanje može li se sjetiti kada se zbio navedeni događaj svjedok je naveo kako se ne može sjetiti točno datuma no naveo da je prošlo otprilike dvije godine. Na pitanje zamjenice OKDO Zagreb da li se sjeća što je točno optuženik rekao njemu i ostalim članovima povjerenstva svjedok je naveo kako su to bile prijeteće riječi, te kada mu zamjenica OKDO Zagreb uz dopuštene suda predočava dio iskaza kojeg je isti dao prilikom ispitivanja u VII. PP. Zagreb od 06. prosinca 2023. s lista 62 spisa a koji odlomak počinje s riječi tada te završava riječi prostorija svjedok je naveo kako ako je to tada rekao da je to očito tako i bilo obzirom da se tada bolje toga sjećao nego sada zbog proteka vremena. Dalje je svjedok u svom iskazu naveo kako je on riječi koje je uputio optuženik njemu i članovima povjerenstva doživio tako da smatra da ih je optuženik izrekao u afektu. Dalje je naveo kako je kada mu je optuženik prilazio vidio prema njegovom izrazu lica ljutnju i bijes. Na dalje pitanje je li netko radio kao tajnik svjedok je naveo kako je kao tajnica radila gospođa HI koja se nalazila u prostoriji do njih. Na dalje pitanje na koji način su drugi članovi povjerenstva doživjeli riječi koje im je optuženik izgovorio i njegovo ponašanje svjedok je naveo kako su drugi članovi povjerenstva inzistirali na tome da se zove policija dok on osobno to nije htio već je to doživio na način da se u tom trenutku optuženik iskalio na njemu kao predstavn iku povjerenstva te da nema potrebe da se zove policija. Na pitanje braniteljice ima li interesa da optuženik bude osuđen svjedok je naveo "pustite čovjeka na miru". Na pitanje je li povjerenstvo u stalnom sastavu ili se mijenja svjedok je naveo kako se članovi povjerenstva mijenjaju. Na dalje pitanje može li vremenski reći kada se dogodio inkriminirani događaj svjedok je naveo kako se to dogodilo u popodnevnim satima u svakom slučaju iza 16h budući da povjerenstvo i radi u razdoblju od 16 -19h. Dalje je svjedok naveo kako optuženik nije bio zadnji tog dana već su nakon njega nastavili s radom. Na pitanje braniteljice je li netko od članova povjerenstva zatražio liječničku intervenciju svjedok je naveo kako nije. Na pitanje da li se zbog prirode svog posla često susreće s takvim situacijama svjedok je naveo kako je znalo biti verbalne agresije no da je u ovom slučaju po prvi puta doživio fizičku agresiju. Na pitanje braniteljice je li optuženik ostvario fizički kontakt rukama prema njegovom vratu na način da ga je s obje ruke uhvatio za vrat svjedok je naveo kako jeste te ga je on onda od sebe odgurnuo. Na dalje pitanje je li nakon inkriminiranog događaja na bilo koji način kontaktirao s optuženikom svjedok je naveo kako nije ali da bi vrlo rado s njim ostvario kontakt. Dalje je u svom iskazu svjedok naveo kako se sada prisjeća da je prisutna bila i kćer optuženika te je očekivao da će ga ona smiriti no ona ga nije smirivala već je ona osobno prigovarala povjerenstvu na njihov rad. Na dodatno pitanje OKDO Zagreb je li mu se optuženik ispričao svjedok je naveo kako nije.

6.3. Svjedokinja Alma Mihaljević Peleš u svom iskazu danom na raspravnom zapisniku od 18. travnja 2025. navela je kako joj je poznato zašto je pozvana kao svjedok u ovom postupku. Dalje je navela kako je od događaja prošlo više od dvije godine. Isto tako navela je da je ona članica drugostupanjskog povjerenstva koja odlučuje o žalbama na rješenje prvostupanjskog povjerenstva a vezano za priznavanje statusa A. Dalje je navela kako je povjerenstvo uvijek sastavljeno od pet članova. Isto tako je navela kako svatko od članova povjerenstva je zadužen za pojedini predmet, a u konkretnom slučaju je za predmet optuženika bio zadužen svjedok Ivica Ištuk. Nakon što je optuženik došao pred povjerenstvo s njim je obavio razgovor te mu je predsjednik povjerenstva Ivica Ištuk objasnio kako nema valjanu medicinsku dokumentaciju te mu stoga nije moguće priznati status A. Dalje je svjedokinja u svom iskazu navela kako se optuženik radi toga uzrujao te je krenuo prema Ivici Ištuku, a pošto je bila leđima okrenuta nije mogla točno vidjeti je li ga uhvatio za vrat ili nije ali je vidjela da je fizički krenuo prema njemu. Dalje je navela kako je optuženika Ivica Ištuk uspio odgurnuti tj. uspio se obraniti, nakon toga je pozvan zaštitar i policija. Na pitanje OKDO Zagreb je li bilo neke verbalne komunikacije od strane optuženika prema članovima povjerenstva svjedokinja je navela kako jeste ali se ne može točno sjetiti riječi zbog proteka vremena. Svjedokinja je navela kako se prisjeća da je optuženik rekao "vas treba sve" ali se ne sjeća što točno. Na dalje pitanje sjeća li se je li optuženik prijetio Ivici Ištuku navodi kako se sjeća da jeste ali se ne sjeća točno s kojim riječima. Na dalje pitanje sjeća li se je li već u ovom predmetu davala iskaz svjedokinja je navela da se sjeća da je davala pred policijom te je pritom dodala kako se tada bolje sjećala svega što se dogodilo. Na pitanje OKDO Zagreb a kada ista uz dopuštenje suda predočava dio iskaza svjedokinji od 04. prosinca 2023. dan pred VII. PP. Zagreb a koji iskaz počin je s riječima u konkretnom slučaju a završava s riječima izveli iz sale s lista 66 spisa svjedokinja je navela kako kada joj se predočava dio njezinog iskaza se prisjeća da je to tako bilo. Svjedokinja je dalje navela kako je optuženik pritom prijetio da nekoga treba ubiti. Na dalje pitanje na koji način je doživjela navedene prijetnje optuženika svjedokinja je navela kako je iste doživjela životno ugrožavajuće pritom navodeći kako tom prilikom optuženik nije direktno prijetio njoj. Na pitanje braniteljice postoji li razlog zašto u svojstvu oštećenika nisu ispitani članovi povjerenstva Herman Vukušić i EI svjedokinja je navela kako smatra da razlog postoji ali da joj isti nije poznat. Na pitanje braniteljice tko je inkriminiranog dana zvao policiju svjedokinja je navela kako policiju u pravilu zove zaštitar ali ne uvijek već onda kada to članovi povjerenstva zatraže te je navela da je zajednički stav povjerenstva bio da se policija zove budući da je optuženik prijetio ubojstvom. Na dalje pitanje je li od inkriminiranog dana bila u kontaktu s optuženikom navela je kako nije te da ga ne bi više mogla prepoznati. Na dalje pitanje da li se u njenom poslu u sklopu rada u povjerenstvu događaju ovakve situacije svjedokinja je navela kako se događaju te uvijek moraju zvati policiju ako dođe do prijetnje ubojstva. Na pitanje braniteljice koliko često dolazi do ovakvih ili sličnih situacija u radu povjerenstva u kojem je svjedokinja član, svjedokinja je navela kako jedanput ili dvaput godišnje dolazi do potrebe da se zove policija radi ovakvih situacija. Na dalje pitanje ima li interes da optuženik bude osuđen u ovom postupku svjedokinja je navela kako ima takav interes budući da smatra kako nitko nikome ne smije prijetiti ubojstvom. Na pitanje suda da li se sjeća točnog datuma kada se dogodio inkriminirani događaj svjedokinja ponavlja da se isti dogodio prije više od dvije godine ali točan datum ne zna s time da je navela kako je istog dana kada se događaj zbio bila pozivana u policiju radi davanja obavijesnog razgovora.

6.4. Svjedok ČI je u svom iskazu na raspravnom zapisniku od 18. travnja 2025. (listovi 127 do 133 spisa) naveo kako mu je poznato radi čega je pozvan u ovom postupku kao svjedok. Dalje je naveo kako je tog dana bio zaposlen kao zaštitar u AKD Zaštita te se nalazio u Ministarstvu branitelja u [adresa]. Dalje je naveo da se inkriminirani događaj zbio u siječnju 2023. ali se ne sjeća točnog datuma. Isto tako je naveo kako je u jednom trenutku čuo viku iz prostorije te je u istu prostoriju ušao, razdvojio optuženika i doktora Hermana Vukušića na način da je malo pomaknuo doktora te je optuženika izveo van na hodnik. Dalje je naveo kako je u tom trenutku doktor Vukušić tražio da se zove policija te je on svojoj kolegici zaštitarski OI rekao da pozove policiju što je ista učinila. Svjedok je dalje naveo kako je zamolio optuženika da se smiri te da pričeka policiju i da si više ne otežava situaciju a na što ga je optuženik poslušao te je tako i učinio. Na pitanje OKDO Zagreb sjeća li se tko je bio u toj prostoriji od članova povjerenstva svjedok je naveo kako se povjerenstvo uvijek sastoji od pet liječnika ali ih on osobno ne poznaje te ne može sada poimenično navesti tko je tog dana od članova povjerenstva bio tamo. Na pitanje gdje se nalazio kada je čuo viku u prostoriji svjedok je naveo da se nalazio otprilike petnaest koraka od prostorije u koju je morao intervenirati. Na pitanje da li može reći što je optuženik tom prigodom govorio članovima povjerenstva svjedok je naveo kako su to bile različite psovke te prijetnje za koje ne može se točno sjetiti riječi ali navodi da su bile u stilu "bacit ću bombu". Svjedok je dalje naveo kako je te psovke i prijetnje čuo kada je on optuženika izvodio iz prostorije na hodnik dok nije niti mogao čuti ono što je eventualno optuženik govorio u prostoriji budući da u njoj nije bio prisutan već su u njoj bili prisutni samo članovi povjerenstva. Na dalje pitanje OKDO Zagreb je li prilikom izvođenja optuženika iz prostorije na hodnik vidio još nekoga svjedok je naveo da je u čekaonici bilo još 4-5 kandidata koji su čekali povjerenstvo. Na pitanje OKDO Zagreb kako se optuženik ponašao nakon što ga je izveo iz prostorije svjedok je naveo kako je isti još neko vrijeme prijetio i psovao no s vremenom se smirio. Na pitanje braniteljice koliko su česte ovakve situacije svjedok je naveo da ih je bilo te da je u većini slučajeva on uspio smiriti osobe no da su bile 2-3 situacije u kojima je morao zvati policiju. Na dalje pitanje da li policiju zove on osobno prema svojoj procjeni ili to radi samo prema nalogu svjedok je naveo kako policiju zove samo kada mu se to naloži. Na pitanje suda sjeća li se s kim se optuženik raspravljao kada je ušao u sobu po pozivu svjedok je naveo kako se u tom trenutku optuženik raspravljao s doktorom Hermanom Vukušićem te ih je onda i razdvojio. Na pitanje suda je li vidio da li se optuženik svađao i raspravljao s nekim drugim članovima povjerenstva svjedok je naveo kako je optuženik prijetio i svađao se s drugim članovima povjerenstva na način da im je prijetio i psovao te je to bilo upućeno prema svim članovima povjerenstva ali se ne može točno sjetiti riječ i koje je optuženik tom prilikom izgovorio.

6.5. Svjedokinja HI je u svom iskazu danom na raspravnom zapisniku od 9. svibnja 2025. (listovi 134 do 140 spisa) navela kako joj je poznato radi čega je pozvana u ovom postupku kao svjedok. Dalje je navela da se radi o incidentu koji se dogodio prije više od dvije godine te je njoj tada takav incident bio prvi u životu a nakon toga je bilo još takvih događaja. Dalje je navela kako se sjeća da se radilo o komisiji za vještačenje gdje je optuženik pristupio toj komisiji radi odluke o njegovom zahtjevu a koji se po njenom sjećanju odnosi na optuženikove probleme s sluhom. Dalje je navela kako je tada bila tajnica u Ministarstvu branitelja u žalbenom vijećničkom vijeću te da se to vijeće sastojalo od pet članova. Dalje je navela kako se sjeća da je optuženik nasrnuo na doktora Ištuka te ga je uhvatio za vrat. Svjedokinja je dalje navela kako je radi toga bio pozvan zaštitar a k tomu je bila prisutna i supruga optuženika. Svjedokinja je dalje navela kako je supruga optuženika bila vani, nije bila u prostoriji gdje se vještačilo. Isto tako svjedokinja je dalje navela kako je optuženik prišao te se ne sjeća je li joj nešto govorio ali se sjeća da je u tom trenutku optuženik bio van sebe te je čitava ta situacija za nju bila vrlo stresna i neugodna. Nadalje je svjedokinja navela kako se sjeća da je spominjao da treba nešto platiti, da je spominjao liječnike i korupciju. Isto tako svjedokinja je dalje navela kako se sjeća da su dvije osobe koje su bile u pratnji optuženika da su ga podržavale u takvom nastupu umjes to da ga smire. Svjedokinja je isto tako navela kako se ne može točno sjetiti tko su bile te osobe, misli da je to bio optuženikov sin a druga osoba optuženikova kćer ili supruga. Na pitanje OKDO Zagreb sjeća li se što joj je tom prilikom kada se njoj obraćao optuženik rekao svjedokinja je navela kako se toga sada točno ne sjeća. Na pitanje OKDO Zagreb a kada mu isti uz dopuštenje suda predočava dio njezinog iskaza od 16. studenog 2023. s lista 68 spisa 5. odlomak odozgora koji počinje s riječi u tom trenutku a završava s riječi ubiti svjedokinja je navela kako su to bile riječi koje je optuženik tada prema njoj uputio. Na dalje pitanje da li se sjeća je li tom prilikom razgovarala nešto s optuženikovim sinom svjedokinja je navela kako se ne sjeća. Na dalje pitanje OKDO Zagreb a kada isti uz dopuštenje suda predočava dio njezinog iskaza od 16. studenog 2023. s poleđine lista 68 spisa u 5. odlomku koji počinje s riječi tada pa do kraja tog odlomka svjedokinja je navela kada joj se sada kada joj se predočava taj dio prisjeća da je to bilo tako kako je navedeno u tom zapisniku. Na pitanje braniteljice sjeća li se događaja koji je prethodio prije nego što je optuženik komunicirao s njom svjedokinja je navela da se sjeća da je optuženik pristupio komisiji koja je odbila njegov zahtjev za priznavanje statusa A. Navela je da kako se sjeća da je optuženik tražio da mu se taj status prizna zbog problema sa sluhom. Svjedokinja je dalje navela kako nakon što mu je komisija to priopćila da je optuženik nasrnuo na doktora Ištuka koji mu se prilikom priopćavanja njegove odluke približio kako bi optuženik bolje čuo odluku koja je donesena. Nakon toga svjedokinja je navela kako ga je doktor Ištuk pokušavao smiriti no navela je kako ga nije uspio smiriti. Na dalje pitanje braniteljice kako je ona doživjela tu prijetnju koju joj je izrekao optuženik svjedokinja je navela kako je u tom trenutku to osobno shvatila no navela je da je tijekom vremena shvatila da se to možda ne odnosi osobno na nju već da bi takva prijetnja vrlo vjerojatno u takvoj situaciji od strane optuženika bila izrečena i nekome drugome tko bi bio na njezinom mjestu. Na dalje pitanje od kada je zaposlena u Ministarstvu na mjestu tajnice svjedokinja je navela da je zaposlena od 1. mjeseca 2022. Svjedokinja je isto tako navela kako sada kada se prisjeća cjelokupnog događaja ponovno sve to doživljava osobnije. Na pitanje suda sjeća li se tko je bio u komisiji svjedokinja je navela kako su u komisiji bili doktori Vukušić, Vidović, CI, Ištuk i Kolak. Na dalje pitanje suda sjeća li se u kojem vremenu komisija zasjeda svjedokinja je navela kako zasjeda ponedjeljkom te počinju od 16h pa nadalje. Na pitanje suda je li bila prisutna događaju koji je prethodio prije nego što se optuženik obraćao njoj svjedokinja je navela kako nije već se nalazila u prostoriji do. Na dalje pitanje sjeća li se što je čula svjedokinja je navela kako se sjeća da je optuženik spominjao neku korupciju, čula je neki udarac misli da je to bio udarac od neke stolice. Na dalje pitanje suda je li se optuženik cijelo vrijeme nalazio u toj prostoriji ili je izašao iz nje pa se vratio svjedokinja je navela kako se toga točno ne sjeća ali joj je nešto poznato vezano za to. Na pitanje suda kada joj isti predočava dio njezinog iskaza danog 16. studenog 2023. s poleđine lista 68 spisa a koji počinje s riječi tada u 2. odlomku a završava s riječi vještačenje u 3. odlomku svjedokinja je navela i da kada joj se predočava taj dio iskaza se prisjeća da je to bilo točno tako. Na dodatno pitanje braniteljice je li od inkriminiranog dana do danas srela optuženika ili imala neku neugodnost s njim navodi kako nije.

6.6. Svjedokinja LI je u svom iskazu danom na raspravnom zapisniku od 9. svibnja 2025. (listovi 134 do 140 spisa) navela kako zna da se radi o jednom nemilom događaju za kojeg se ne sjeća točno kada se dogodio, a navela je da se radilo o utvrđivanju invaliditeta za njezinog oca koji ima problema s sluhom i vidom i to već dulje vrijeme te su ga radi toga ona i ostali članovi obite lji poticali da ostvari neka prava koja ima. Dalje je navela kako su ti problemi koje njezin otac ima takvi da je on uvijek glasnije pričao često i vikao a sve radi toga što je slabije čuo te da je u zadnje vrijeme gdje god je išao morao uza sebe imati pratnju. Svjedokinja je dalje navela kako je njezin otac nakon nekog vremena podnio zahtjev za mirovinu te je podnio zahtjev da se utvrdi njegov invaliditet do kojeg je došlo do njegovog sudjelovanja u ratu gdje je bio i ranjen te je završio i u bolnici u Bihaću a arhiva navedene bolnice je dva puta izgorila. Dalje je navela kako je njezin otac bio privatnik te je pritom jako vrijedan čovjek te dugo vremena nije niti želio tražiti bilo kakvu invalidnost ili neke druge beneficije zbog sudjelovanja u ratu. Svjedokinja je dalje navela kako je inkriminiranog dana zajedno s optuženikom došla u Zagreb u prostorije Ministarstva branitelja te su optuženika pozvali u prostoriju gdje se nalazila komisija koja je odlučivala o njegovom zahtjevu. Navela je kako je ona molila nekoga od člana komisije da bude u prostoriji zajedno s optuženikom budući kako isti slabo čuje te ju je član komisije pitao ima li skrbništvo nad optuženikom na što je svjedokinja navela kako nema te je stoga nisu pustili da bude prisutna zajedno s optuženikom u toj prostoriji. Svjedokinja je dalje u svom iskazu navela kako je ona ostala u hodniku te je kroz vrata čula kako njen otac tj. optuženik u prostoriji u kojoj se nalazio je glasno pričao i to nerazgovjetno. Dalje je navela kako je nakon nekog vremena zaštitar prišao te je gledao u nju. Navela je kako je nakon nekog vremena optuženik izašao iz te prostorije van te se ubrzo nakon toga vratio unutra te je rekao "jesam li ja to izbačen". Dalje je navela kako je nakon toga čula i druge glasove te je nastao i neki metež te se ona prepala da optuženiku možda nije pozlilo. Dalje je navela kako je potrčala u tu prostoriju te je iz nje izašla osoba koja joj nije dozvolila da prisustvuje zajedno s njim u toj prostoriji te je ta osoba podrugljivo rekla da deda dobro čuje. Dalje je navela kako je ušla u tu prostoriju te je vidjela kako optuženik sjedi na stolici pored jednog čovjeka koji je bio proćelav te da je počeo pričati kako nije dobro, kako je to sve katastrofa te nije moguće da se on za tako nešto u ratu borio. Dalje je navela kako je nakon toga došao zaštitar te je tu bila prisutna i svjedokinja HI. Tom prilikom je svjedokinja HI rekla da bi trebalo zvati policiju. Svjedokinja je dalje navela kako se sjeća da je svjedokinja HI tom prilikom dala optuženiku neki papir a na kojem se ne sjeća točno što je na njemu pisalo te da je svjedokinja HI nudila optuženiku taj papir da ga potpiše na što je svjedokinja savjetovala optuženiku da trenutno ništa ne potpisuje. Dalje je navela kako je zajedno s optuženikom i sa svojim bratom nakon navedenog događaja sjela i pričekala da dođe policija. Svjedokinja je isto tako dalje navela kako je cjelokupan taj događaj bio vrlo stresan i neugodan kako za optuženika tako i za nju osobno. Na pitanje braniteljice je li joj poznato iz kojeg razloga se zvala policija svjedokinja je navela kako se sjeća da joj je bilo rečeno da je optuženik bio nasilan. Na dalje pitanje je li pitala optuženika što se dogodilo svjedokinja je navela kako ga jeste pitala te je isti naveo da je to "katastrofa, ubit ću se…" Na dalje pitanje da li se sjeća je li bilo nekih prijetećih riječi koje su bile upućivane ili nekakvog nasilja svjedokinja je navela kako toga koliko se sjeća nije bilo. Dalje je navela kako je optuženik samo sjedio na stolici pored navedene osobe te je ta osoba sažaljivo gledala nju. Na dalje pitanje jesu li članovi komisije bili uznemireni u toj situaciji svjedokinja je navela kako su svi članovi komisije tom prilikom bili uznemireni. Na pitanje suda je li čula bilo kakve prijeteće riječi koje je optuženik tom prigodom upućivao bilo kome svjedokinja je navela kako nije čula već je sve to optuženik po njenom mišljenju više pričao sam sebi. Na dalje pitanje je li optuženika u toj situaciji pokušala na neki način smiriti svjedokinja je navela kako za time nije bilo potrebe jer on je mirno sjedio i čekao policiju. Svjedokinja je dalje navela kako ga je jedino ona primirivala u smislu da se on sam smiri radi sebe budući da je stalno ponavljao kako je to sve katastrofa te da će se ubiti. Svjedokinja je dalje navela kako je sve to radila zato što se bojala za njega. Na dalje pitanje je li prilikom inkriminiranog događaja bio prisutan i ĐI svjedokinja je navela kako jeste bio ali isti nikada nije ulazio u tu prostoriju već je bio samo u hodniku.

6.7. Svjedok ĐI je na raspravnom zapisniku od 9,. svibnja 2025. (listovi 134 do 140 spisa) naveo kako mu je poznato radi čega je pozvan u ovom postupku kao svjedok. Dalje je naveo kako su taj dan u Zagreb s optuženikom došli i on te njegove dvije sestre a to sve iz razloga što optuženik nije niti htio ići te su ga one poticale na to. Dalje je naveo kako je optuženik osoba koja ima problema s sluhom. Dalje je u svom iskazu naveo kako je išao preparkirati auto, mlađa sestra II je ostala u autu te kad se vratio nazad u predvorje ministarstva je vidio da je tada počela dolaziti policija. Svjedok je u svom iskazu dalje naveo kako je policija u postupanju prema optuženiku bila korektna te je naveo kako je očigledno optuženik bio iznerviran s situacijom koja se dogodila pa je vjerojatno radi toga vikao. Dalje je naveo kako on inkriminiranom događaju nije bio prisutan te da nikada svog oca tj. optuženika nije vidio da je bio nasilan. Na pitanje braniteljice da točno opiše kada je išao preparkirati auto svjedok je naveo kako je on zajedno sa svoje dvije sestre i s optuženikom došao u Ministarstvo, ušao u hodnik te je optuženik predao papire. Svjedok je dalje naveo kako je nakon toga starija sestra LI ostala u zgradi s optuženikom dok je mlađa sestra II išla s njim preparkirati auto. Svjedok je dalje naveo kada se vraćao u zgradu nakon što je preparkirao auto je u zgradu ulazila policija te tom prilikom nije više čuo nikakvu galamu. Na daljnje pitanje kada je saznao zbog čega se optuženika tereti svjedok je naveo kako je to saznao kada se vratio sa preparkiravanja auta te mu je to rekla njegova sestra LI. Na dalje pitanje što mu je rekla njegova sestra LI svjedok je naveo kako mu je sestra rekla da je optuženik galamio ali da nije nikome prijetio. Dalje je u svom iskazu svjedok naveo kako kada je policija dolazila u zgradu nije niti znala po koga dolazi te su policijski službenici pitali u čemu je problem. Na dalje pitanje je li naknadno vidio nekog od člana komisije svjedok je naveo da je vidio jednog visokog ćelavog člana te je naveo kako je taj član i rekao da ih je optuženik pitao nekoliko puta o čemu se radi s obzirom da slabije čuje. Na dalje pitanje braniteljice kako mu je djelovao taj član komisije (visoki i ćelavi) svjedok je naveo da je on bio skroz ok. Na dalje pitanje je li vidio zaštitara svjedok je naveo kako jeste te je zaštitar stajao sa strane te nije niti razgovarao s njim. Na pitanje OKDO Zagreb da li se sjeća je li prilikom inkriminiranog događaja pričao s još nekim osim s visokim i ćelavim gospodinom koji je bio član komisije svjedok je naveo kako se ne sjeća da je pričao s nikim. Na dalje pitanje je li tom prilikom pričao s svjedokinjom MI svjedok je naveo kako se toga ne sjeća. Na pitanje suda da li je čuo neke prijeteće riječi od strane optuženika za vrijeme dok je on bio prisutan u zgradi svjedok je naveo kako nije.

6.8. Svjedok Domagoj Vidović je u svom iskazu danom na raspravnom zapisniku od 11. srpnja 2025. (listovi 145 do 149 spisa) naveo kako mu je poznato radi čega je pozvan kao svjedok u ovom postupku. Dalje je naveo kako se ne sjeća točno datuma inkriminiranog događaja, ali se sjeća da je bio član povjerenstva za odlučivanje o statusu HRVI. Dalje je naveo kako se sjeća da je gosp. II bio pozvan na pregled kojeg je vodio predsjednik komisije dr. Ištuk te je nakon završenog pregleda optuženik izašao iz prostorije nezadovoljan odlukom koju je komisija donijela. Svjedok je dalje naveo kako se nakon nekog vremena vratio u prostoriju te je nezadovoljan rješenjem koje nije bilo doneseno u njegovu korist se povišenim tonovima obratio članovima povjerenstva. Dalje je naveo kako to nije uobičajena situacija pa je onda stoga pozvana policija. Dalje je naveo kako iz današnje perspektive on osobno ne doživljava nikakvu ugroženost niti strah radi predmetnog događaja. Na pitanje OKDO Zagreb kako se osjećao u tom trenutku kada se to zbilo svjedok je naveo kako je u tom trenutku osjetio uznemirenost i strah, te je naveo da iz današnjeg aspekta to ne osjeća. Na dalje pitanje OKDO Zagreb kako se ponašao optuženik kada je ponovno ušao u prostoriju u kojoj se nalazila komisija svjedok je naveo kako se ne sjeća točno ali je naveo kako se sjeća da se obraćao dr. Ištuku. Na dalje pitanje zašto se optuženik obraćao dr. Ištuku svjedok je naveo kako mu se obraćao najvjerojatnije iz razloga što je bio nezadovoljan rješenjem koje je komisija donijela. Na dalje pitanje OKDO Zagreb je li bilo fizičkog napada u prostoriji svjedok je naveo kako se toga ne sjeća. Na pitanje OKDO Zagreb sjeća li se koliko je puta davao iskaze u ovom predmetu svjedok je naveo kako se sjeća da na sudu nikada nije bio, dok je u policiji sigurno taj dan kada se to dogodilo davao izjavu. Na pitanje OKDO Zagreb je li točno ono što je rekao prilikom svog ispitivanja u svojstvu svjedoka pred VII. PP Zagreb od 23. studenog 2023., a kada mu uz dopuštenje suda predočava dio iskaza koji počinje u 17. redu s riječi "ubrzo", a završava s riječi "ubiti", a koji se nalazi na listu 64 spisa, svjedok je naveo kako je to očito bilo tako ako je to tada tako rekao iz razloga što se tada bolje sjećao svih detalja nego što se sjeća danas. Na pitanje braniteljice može li reći je li reakcija optuženika prilikom inkriminiranog događaja bila u afektu svjedok je naveo kako se može reći da je bila u afektu iz razloga što u pravilu ljudi kada dolaze pred komisiju uglavnom imaju određena očekivanja, a kada se ta očekivanja ne ostvare, moguće je da to kod njih pobudi negativnu reakciju pa reagiraju u afektu. Na dalje pitanje ima li interes da optuženik bude osuđen u ovom postupku svjedok je naveo kako nema. Na dalje pitanje od koga je došla od prisutnih ideja da se kontaktira policija svjedok je naveo kako se toga ne sjeća. Na pitanje suda sjeća li se iz kojeg razloga je odbijen zahtjev za dodjeljivanjem statusa Aja optuženom NI svjedok je naveo kako se toga ne sjeća. Na pitanje suda sjeća li se tko je bio član komisije inkriminiranog dana svjedok je naveo kako su članovi bili on osobno, dr. Ištuk, dr. Alma Mihaljević Peleš, dr. Toni Kolak i dr. Herman Vukušić.

6.9. Svjedok Herman Vukušić je u svom iskazu danom na raspravnom zapisniku od 11. srpnja 2025. (listovi 145 do 149 spisa) naveo kako mu je poznato radi čega je pozvan kao svjedok u ovom postupku. Dalje je naveo kako se sjeća da je predsjednik komisije bio dr. Ištuk. Isto tako naveo je kako je dr. Ištuk objašnjavao optuženiku razloge radi kojih istome nije priznat status Aja. Dalje je svjedok naveo kako je nakon toga došlo do neugodnih komentara od strane optuženika prema dr. Ištuku te je zatim optuženik i fizički nasrnuo na dr. Ištuka te ga je uhvatio za vrat. Dalje je u svom iskazu svjedok naveo kako su ostali članovi povjerenstva razdvojili optuženika i dr. Ištuka te je netko od prisutnih pozvao zaštitare, a oni policiju. Na pitanje braniteljice zašto on u ovom predmetu nema status oštećenika svjedok je odgovorio da nema iz razloga što se ne smatra oštećenikom jer ga optuženik nije primio za vrat te nema nikakvih duševnih posljedica od tog incidenta. Na dalje pitanje braniteljice smatra li da je reakcija optuženika prilikom inkriminiranog događaja bila u afektu sv jedok je naveo kako smatra da nije te pritom dodaje kako po njegovoj procjeni optuženikovo psihičko stanje u tom trenutku ničim ne opravdava akt nasilja prema dr. Ištuku. Na dalje pitanje braniteljice sjeća li se točno riječi koje je optuženik tom prilikom izrekao svjedok je naveo kako se tih riječi ne sjeća. Na dalje pitanje braniteljice je li povjerenstvo u kojem se nalazio tog dana inače povjerenstvo koje uvijek radi u tom sastavu svjedok je naveo kako da, iako je moguće u pojedinim situacijama da dođe do promjena u odnosu na pojedine članove povjerenstva ako iz nekih razloga neki od stalnih članova povjerenstva ne može taj dan sudjelovati u radu povjerenstva. Na dalje pitanje braniteljice koliko često se događaju ovakvi incidenti u radu povjerenstva svjedok je naveo kako se događaju prilično rijetko. Na pitanje OKDO Zagreb kako se optuženik ponašao nakon što su ga razdvojili od dr. Ištuka svjedok je naveo kako je postojala vika i galama koja se čula iz hodnika i to je sve što može reći. Na dalje pitanje OKDO Zagreb kome se točno obraćao optuženik svjedok je naveo kako se prvenstveno obraćao dr. Ištuku. Na dalje pitanje OKDO Zagreb je li vrijeđao dr. Ištuka svjedok je naveo kako su riječi bile neugodne, ali se ne može točno sjetiti je li tu bilo uvreda. Na dalje pitanje OKDO Zagreb je li bilo prijetećih riječi svjedok je naveo kako se toga ne može točno sjetiti te pritom dodaje da nije došlo do fizičkog kontakta vrlo vjerojatno ne bi niti došlo do intervencije policije. Na pitanje suda je li mu poznata osoba HI te je li optuženik neke prijeteće riječi uputio prema njoj svjedok je naveo kako mu je navedena osoba poznata te je ista tajnica povjerenstva te nije siguran je li optuženik neke prijeteće riječi uputio prema njoj te je naveo kako je ona to sve doživjela iz susjedne prostorije.

6.10. Svjedok Toni Kolak je u svom iskazu na raspravnom zapisniku od 12. studenog 2025. (listovi 165 do 173 spisa) naveo kako mu je poznato zbog čega je pozvan na raspravu kao svjedok. Naveo je kako se radilo o jednoj uobičajenoj sjednici Povjerenstva u Ministarstvu branitelja gdje je optuženik tražio svoja prava kao branitelj radi ozljede oka koju je zadobio u ratu. Tom prilikom je optuženiku rečeno kako nema adekvatnu medicinsku dokumentaciju te mu je kolega iz Povjerenstva rekao da geler kojeg ima u oku je mogao zadobiti negdje drugdje. Dalje je svjedok u svom iskazu naveo kako je optuženik imao urednu potvrdu o ranjavanju, a kada je optuženik odbijen sa svojim zahtjevom isti je upitao člana Povjerenstva da li su to oni sada njega odbili na što je dobio odgovor da jesu te je optuženik bio upućen van. Dalje je u svom iskazu svjedok naveo kako je pri tome kako je optuženik naveo da je rekao da oni koji su bili u ratu da ne mogu doći do svojih prava a oni koji nisu za novce dobivaju sve. Dalje je naveo kako nakon tih riječi je član Povjerenstva rekao optuženiku „marš van“ te je nakon toga optuženik i izašao iz prostorije, ubrzo se vratio, te je krenuo prema članu Povjerenstva, te je on stao između njih kako ne bi došlo do sukoba te koliko se sjeća nikakvog fizičkog kontakta između optuženika i člana Povjerenstva nije bilo. Svjedok je dalje naveo kako je nakon toga bila pozvana policija te da su nakon toga svi bili pozvani u policiju dati izjavu. U svom iskazu je dalje naveo da je pitao iz kojeg razloga mora dati izjavu te mu je policija odgovorila radi onoga što se dogodilo a one je tom prilikom rekao kako izjavu ne želi dati budući da se nije dogodilo ništa strašno te ne želi teretiti osobu koja je hrvatski branitelj. Na posebno pitanje zastupnice optužbe može li navesti tko je bio prisutan u sobi prilikom navedenog događaja svjedok je naveo da koliko se sjeća su bili prisutni dr. Ištuk kao predsjednik Povjerenstva, dr. KI, dr. Vidović, te dr. Mislav Herman kao članovi Povjerenstva i on kao član Povjerenstva. Na daljnje pitanje ZOKDO na koji način izgleda prostorija u kojoj su se tog dana nalazili svjedok je naveo kako članovi Povjerenstva sjede za istim stolom dok hrvatski branitelj koji dolazi pred Povjerenstvo ulazi kroz vrata, sjeda na mjesto predviđeno za njega, predaje osobnu iskaznicu, te po potrebi i drugu dokumentaciju, pita ga se je li suglasan s sastavom Povjerenstva te se potom odlučuje o njegovom zahtjevu. Na daljnje pitanje M da li sjede za stolom gdje su svi neposredno okrenuti licem prema branitelju svjedok je naveo kako nisu već se radi o stolu gdje su sa dvije strane okrenuti prema hrvatskom branitelju. Na daljnje pitanje M je li optuženik tom prigodom cijelo vrijeme bio u prostoriji ili je izašao iz prostorije pa se onda vratio svjedok je naveo kako jest izašao iz prostorije pa se nakon toga vratio. Na daljnje pitanje ZOKDO da pojasni što je mislio pod time da je stao između optuženika i člana Povjerenstva kako bi spriječio sukob svjedok je pojasnio da se u tom trenutku on ustao i nosio je dokumentaciju osobi koja obavlja administrativne poslove za Povjerenstvo te se u toj situaciji ustao i član Povjerenstva, pa kada je optuženik ponovno ulazio u prostoriju isti je krenuo prema tom članu Povjerenstva pitajući ga je li on to njemu rekao marš, te je naveo da je tada osjetio da bi moglo doći do fizičkog sukoba između njih dvoje pa je zato stao između njih okrenut prema branitelju kako bi taj sukob spriječio. Na daljnje pitanje ZOKDO je li još netko osim njega išao razdvajati optuženika i člana Povjerenstva svjedok je naveo kako nije te je svjedok pojasnio kako je kasnije došao zaštitar i odveo optuženika. Na daljnje pitanje ZOKDO je li tom prilikom optuženik upućivao bilo kome bilo kakve prijeteće riječi svjedok je naveo kako nije koliko se sjeća te je pritom pojasnio kako u takvim situacijama vrlo često dolazi do svakakve komunikacije između branitelja i članova Povjerenstva. Svjedok je dalje naveo da ukoliko neki od branitelja uputi neke prijeteće riječi da se nakon toga odmah zove policija. Na daljnje pitanje ZOKDO zašto je zvan zaštitar svjedok je pojasnio kako u takvim situacijama kada dođe do povišenih tonova administrator koji je prisutan zove zaštitara kako bi intervenirao. Na daljnje pitanje M zna li tko je u ovom slučaju zvao policiju svjedok je naveo kako mu to nije poznato. Na daljnje pitanje M je li bilo hvatanja za vrat svjedok je naveo kako on to nije vidio. Na posebno pitanje suca s kojim članom Povjerenstva je optuženik htio ići u sukob svjedok je naveo kako se radi o dr. Ivici Ištuku. Na daljnje pitanje zna li kako se zove administrator kojeg je spominjao svjedok je naveo kako se zove HI. Na daljnje pitanje zna li kada se zbio događaj koji je predmet ovog postupka svjedok je naveo kako se toga ne može sjetiti. Na daljnje pitanje zna li u koje doba dana se zbio navedeni događaj svjedok je naveo kako se to zbilo u popodnevnim satima budući kako Povjerenstvo i počinje s radom u 16 sati pa nadalje dok ne završe. Na daljnje pitanje kako su prilikom navedenog događaja reagirali ostali članovi Povjerenstva svjedok je naveo kako svaki od članova Povjerenstva ima svoju osobnost te su tom prilikom neki od njih bi li povrijeđeni a neki od njih uplašeni dok on osobno nije. Na daljnje pitanje može li reći tko je od prisutnih bio najviše uplašen u toj situaciji svjedok je naveo kako se ne može točno sjetiti no koliko se sjeća da je najviše u cjelokupnoj toj situaciji bila uplašena administratorica HI. Na daljnje pitanje je li tom prilikom osim članova Povjerenstva i administratora bila prisutna još neka druga osoba svjedok je naveo kako se sjeća da je bila prisutna kćerka optuženika ali nije siguran je li ona bila neposredno prisutna prilikom tog događaja. Na daljnje pitanje je li tom prilikom bio još netko drugi prisutan osim kćeri optuženika svjedok je naveo kako se toga ne sjeća. Na daljnje pitanje ima li nešto osobno protiv optuženika svjedok je naveo kako nema te pri tome dodaje kako ga je tada vidio prvi puta te ga sada na raspravi vidi drugi puta. Na daljnje pitanje suca da li po njegovim saznanjima članovi Povjerenstva koji su tom prilikom bili prisutni bi imali nešto protiv optuženika svjedok je naveo da po njegovim saznanjima smatra da ne. Pri tome je dodao da se gotovo svi žalbeni postupci vode pod velikim tenzijama.

Raščlamba i ocjena vjerodostojnosti proturječnih dokaza o spornom

7. Iz iskaza svjedoka Ivice Ištuka jasno je vidljivo kako je inkriminiranog dana optuženik nakon što je bio nezadovoljan odlukom žalbenog vijeća kojom je predsjedao svjedok Ivica Ištuk i stoga uhvatio za vrat te da je pritom izgovorio riječi prijetećeg sadržaja kako njemu tako i ostalim članovima komisije. Isti je dalje naveo kako su to bile sljedeće riječi „ ubit ću te“, te je on potom odgurnuo od sebe optuženika, a nakon što su članovi komisije Herman Vukušić, Toni Kolak i Domagoj Vidović stali između njih dvojice te ih razdvojili je optuženik nakon toga ponovno zaprijetio riječima „ I vas ću likvidirati“ a koje riječi su se odnosile na sve prisutne članove komisije. Isto tako je naveo da je potom pozvan zaštitar koji je izveo optuženika iz prostorije. Iz iskaza svjedoka je vidljivo kako je bio šokiran takvim ponašanjem optuženika a da su ostali članovi komisije inzistirali na tome da se pozove policija.

7.1. Iz iskaza svjedokinje Alme Mihaljević Peleš isto tako vidljivo je kako je optuženik prijetio kako njoj tako i ostalim članovima vijeća a posebno predsjedniku vijeća Ivici Ištuku. Dalje je u svom iskazu svjedokinja potvrdila kako je točne prijeteće riječi izgovorila kada je davala svoj iskaz u prethodnom postupku je tom prilikom rekla kako je optuženik nakon što mu je Ivica Ištuk kao predsjednik žalbenog vijeća objasnio je da nema valjanu medicinsku dokumentaciju te ga uputio kako da dođe do nje rekao „ i ja bi trebao nekoga potplatiti da bi me pozitivno izvještačili“. Dalje je vidljivo iz iskaza svjedokinje kako je nakon toga optuženik krenuo prema izlazu te se vratio te prijetio prijetiti riječima „ Jesi ti to mene izbacio, ja ću nekoga ubiti!, a potom je i rekao koga trebam ubiti?

7.2. Iz iskaza svjedoka Domagoja Vidovića je vidljivo kako je optuženik inkriminiranog dana krenuo prema predsjedniku žalbenog vijeća Ivici Ištuku te je Ivica Ištuk odgurnuo i oslobodio optuženika od sebe te mu je u tom trenutku optuženik zaprijetio pritom mu govoreći da će ga ubiti, te je potom ne govoreći nikome osobno da će nekoga ubiti te je pritom naveo kako su svi tu da će ih zapamtiti i ubiti.

7.3. Iz iskaza svjedoka Hermana Vukušića vidljivo je kako je inkriminiranog dana optuženik nezadovoljan odlukom žalbenog vijeća isti fizički nasrnuo na predsjednika vijeća Ivicu Ištuka te je naveo kako je isti pritom izgovarao riječi koje su bile neugodne.

7.4. Iz iskaza svjedokinje MI vidljivo je kako je optuženik inkriminiranog dana uhvatio za vrat Ivicu Ištuka. Dalje je iz iskaza svjedokinje vidljivo kako je ista kada je optuženiku davala zapisnik o vještačenju da je optuženik i prema njoj uputio prijeteće riječi na način da joj je rekao kako je ista kao i svi te kako će nekoga ubiti.

7.5. Iz iskaza svjedoka ZI koji je inkriminiranog dana bio zaštitar na navedenoj lokaciji te je isti naveo kako je razdvajao optuženika i člana povjerenstva doktora Hermana Vukušića te je naveo kako je optuženik tom prilikom prijetio te da su te da se radilo o prijetnjama smrću te da su iste bile u stilu „bacit ću bombu“ iako svjedok nije mogao točno reproducirati prijeteće riječi.

7.6. Iz iskaza svjedoka Tonija Kolaka vidljivo je kako je član povjerenstva rekao optuženiku „marš van“ te je potom optuženik izašao iz prostorije no optuženik se ubrzo vratio te je krenuo prema članu povjerenstva a on je između njih stao kako ne bi došlo do fizičkog sukoba. Dalje je vidljivo kako nikakvog fizičkog kontakta između optuženika i člana povjerenstva nije bilo. Isto tako vidljivo je kako nije bilo nikakvih prijetećih riječi koje bi tom prilikom optuženik uputio prema članku povjerenstva. Isto tako vidljivo je kako nije bilo hvatanja za vrat.

7.7. Iz iskaza svjedokinje LI vidljivo je kako ista osobno nije bila prisutna inkriminiranom događaju, to jest nije osobno bila prisutna interakciji između optuženika i članova povjerenstva. Isto tako je vidljivo kako nije čula nikakve prijeteće riječi već je iznijela mišljenje da je optuženik to više sam sebi pričao u smislu da si je govorio „ubit ću se“.

7.8. Iz iskaza svjedoka ĐI vidljivo je kako je isti nije bio u zgradi u kojoj se zbio inkriminirani događaj već je u zgradi bio u trenutku dolaska optuženika u istu te je potom iz zgrade s mlađom sestrom izašao iz zgrade preparkirati auto te se potom vratio u zgradu. Dalje je naveo kako dok je bio u zgradi nije čuo da je optuženik izgovarao bilo kakve prijeteće riječi.

7.9. Kada se analiziraju iskazi svjedoka Ivice Ištuka, Alme Mihaljević Peleš, Domagoja Vidovića i MI jasno je vidljivo kako je optuženik prema istima upućivao prijeteće riječi na način kako je to opisano u činjeničnom opisu optužnice. Naime, svjedok Ivica Ištuk je naveo kako mu je optuženik prijetio smrću te je uputio prijeteće riječi „ubit ću te“ te ga je pritom uhvatio za vrat, a naveo je kako je poslije ponovno prijetio svim članovima povjerenstva rekavši im „ I vas ću likvidirati“. Činjenicu hvatanja za vrat i izricanje prijetnji smrću riječima „ja ću nekoga ubiti“ je u svom iskazu potvrdila i svjedokinja NIŽ, dok je u svom iskazu svjedok Domagoj Vidović naveo kako je optuženik hvatao za vrat svjedoka Ivicu Ištuka te mu je pritom prijetio da će ga ubiti te je uz navedeno i svima ostalima koji su bili u prostoriji prijetio da će ih ubiti, to jest te riječi je uputio svim članovima povjerenstva. Svjedokinja HI je u svom iskazu navela kako je i njoj uputio prijeteće riječi te je krenuo prema njoj te joj rekao kako je ista kao i svi te da će nekoga ubiti. Uz iskaze navedenih svjedoka koji su naveli prijeteće riječi koje je optuženik uputio njima i svim članovima povjerenstva isti su u svojim iskazima i detaljno opisali dinamiku kompletnog inkriminiranog događaja. Iskazi navedenih svjedoka su u suglasju i s iskazom svjedoka Hermana Vukušića koji je također naveo kako je optuženik nezadovoljan rješenjem povjerenstva koje je odbilo njegovu žalbu te je fizički nasrnuo na predsjednika vijeća Ivicu Ištuka te je naveo kako je isti pritom izgovarao riječi koje su bile neugodne . Nadalje iskaz svjedoka zaštitara ZI isto tako potkrepljuje tvrdnje navedenih svjedoka i to na način da je optuženik fizički bio nasilan prema svjedoku Ivici Ištuku . Iskazi navedenih svjedoka je u suglasju i s zapisnikom o vještačenju te nalazom i mišljenjem žalbenog liječničkog vijeća od 9. siječnja 2021. na ime NI (listovi 21 i 22 spisa) iz kojeg je jasno vidljivo kako je drugostupanjsko liječničko povjerenstvo odbilo žalbu optuženika te je optuženik s navedenim rješenjem bio izrazito nezadovoljan te je stoga i nasilno i neprimjereno reagirao na način da je fizički bio nasilan prema predsjedniku povjerenstva uz prijetnje smrću.

7.10. S druge strane iskazi svjedoka Tonija Kolaka, te kćeri optuženika LI te optuženikovog sina ĐI su takvi da idu u korist optuženika iz razloga što svo troje navedenih svjedoka negiraju da je optuženik inkriminiranog dana bilo kome prijetio te pritom negiraju da je bilo bilo kakvog fizičkog kontakta između optuženika i bilo kojeg člana povjerenstva.

7.11. Sud je analizirajući iskaze svih svjedoka i dokumentacije povjerovao iskazima Ivice Ištuka, AI, Domagoja Vidovića, MI, ZI i Hermana Vukušića kao i dokumentaciji pročitanoj tijekom postupka budući kako su isti iskazi u pogledu opisa događaja i prijetećih riječi koje je optuženik izrekao svim članovima povjerenstva i administrativnoj tajnici MI međuosbno podudarni i u skladu s dokumentacijom koja je pročitana tijekom postupka te je iste iskaze ocijenio vjerodostojnima budući kako iz okolnosti slučaja a i iz njihovih iskaza ne postoji nikakav razlog da bi isti bezrazložno teretili optuženika za prijetnju budući kako su isti tom prilikom profesionalno obavljali svoj posao člana drugostupanjskog žalbenog liječničkog povjerenstva te niti prije niti poslije navedenog događaja nisu imali nikakvog kontakta s optuženikom niti su imali što osobno protiv optuženika.

7.12. S druge strane sud nije povjerovao iskazu svjedoka Tonija Kolaka kao i iskazima svjedokinje LI i ĐI i to iz razloga što je iskaz Tonija Kolaka očigledno usmjeren na otklanjanje kaznene odgovornosti od optuženika radi počinjenog kaznenog djela budući kako je isti iskazivao kako prijetećih riječi nije bilo te kako nije bilo niti fizičkog kontakta između optuženika i liječnika Ivice Ištuka što je u suprotnosti sa iskazima svjedoka navedenih u točci 7.11. ove presude kao i dokumentacijom pročitanom tijekom postupka. Prema ocjeni suda takav iskaz svjedoka Tonija Kolaka je i djelomično motiviran njegovoj izrazitoj pomalo nekritičnoj sklonosti prema osobama koje imaju status hrvatskog branitelja a što optuženik nesumnjivo ima. U odnosu na iskaze svjedoka LI i GI sud istima nije povjerovao iz istih razloga kao i iskazu svjedoka Tonija Kolaka s time da pritom treba navesti kako svjedokinja LI osobno nije bila prisutna interakciji između optuženika i članova povjerenstva, to jest nije bila fizički prisutna u prostoriji u kojoj se odvio inkriminirani događaj tako nema neposrednih saznanja o samoj inkriminaciji već je ista bila prisutna na hodniku te je s optuženikom imala kontakt tek nakon što se inkriminirani događaj odvio. Svjedok ĐI nije niti bio prisutan u zgradi prilikom inkriminiranog događaja niti prije događaja već samo poslije kada je već došlo do intervencije policije tako da isti nema nikakvih relevantnih saznanja o inkriminiranom događaju. Sud isto tako nije povjerovao niti obrani optuženika koja je očigledno usmjerena na otklanjanje kaznene odgovornosti a pritom ista nije niti dosljedna budući kako je optuženik u svom iskazu na raspravnom zapisniku od 12. studenog 2025. naveo kako nikakvog kontakta između njega i Ivice Ištuka nije bilo dok je u svom iskazu prije podizanja optužnice naveo kako je između njega i optuženika bilo naguravanja.

Zaključak o činjeničnim utvrđenjima

8. Nakon izvedenih dokaza i iznesene obrane optuženika sud je nedvojbeno utvrdio kako je optuženik počinio kazneno djelo prijetnje opisano u članku 139. stavcima 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11 i na način kako mu se to stavlja na teret predmetnom optužnicom. Naime, sud je nedvojbeno utvrdio kako je optuženik koji je očigledno bio nezadovoljen odlukom liječničkog povjerenstva fizički nasrnuo na predsjednika povjerenstva Ivicu Ištuka te rukama uhvatio za vrat te mu pritom zaprijetio da će ga ubiti, a poslije je prijetnje smrću na način kako je opisano u činjeničnom opisu uputio i ostalim članovima liječničkog povjerenstva kao i administrativnoj tajnici povjerenstva MI.

Razlozi odbijanja prijedloga

9. Sud je na raspravnom zapisniku 11. srpnja 2025. kao i na raspravnom zapisniku od 12. studenog 2025. na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. ZKP/08 odbio kao nevažan dokazni prijedlog obrane za pribavljanjem podataka o policijskim intervencijama koje su bile provedene u zgradi Ministarstva branitelja na adresi [adresa]. u razdoblju od siječnja 2021. do danas a na okolnost da li su te intervencije rezultat udaljavanja nezadovoljnih stranaka iz Ministarstva branitelja a sve iz razloga što ne postoji povezanost između činjenice koju bi izvođenjem tog dokaza obrana željela utvrditi i odlučnih činjenica u ovom postupku. Naime, u ovom predmetu se optuženiku stavlja na teret kazneno djelo prijetnje koje je počinjeno prema većem broju ljudi te stoga prikupljanje podataka o intervencijama policije nisu od značaja za utvrđenje odlučne činjenice u ovom kaznenom postupku to jest za utvrđivanjem činjenice je li optuženik uputio prijetnje smrću članovima liječničkog povjerenstva i administrativnoj tajnici povjerenstva MI.

Razlozi čitanja zapisnika o iskazima

10. Sud je tijekom dokaznog postupka na raspravi održanoj dana 22. listopada 2025. na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08 uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka koji su bili ispitani u dosadašnjem tijeku postupka i to svjedoka Ivice Ištuka, Alme Mihaljević Peleš i ZI koji su iskazivali na raspravnom zapisniku od 18. travnja 2025. (listovi 127 do 133 spisa) te svjedoka MI, LI i ĐI s raspravnog zapisnika od 9. svibnja 2025. (listovi 134 do 140 spisa) te Domagoja Vidovića i Hermana Vukušića s raspravnog zapisnika od 11. srpnja 2025. (listovi 145 do 149 spisa). Navedene iskaze sud je pročitao iz razloga što je dana 22. listopada 2025. rasprava morala početi iznova zbog proteka roka od tri mjeseca od posljednje održane rasprave te stranke nisu imale primjedbe na navedeno čitanje.

Pravna utvrđenja

11. Optuženiku se stavlja na teret da je počinio kazneno djelo prijetnje opisano u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11 a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11 i to tako da su prijetnje koje je izrekao prilikom inkriminiranog događaja bile upućene većem broju ljudi što je jedan od modaliteta počinjenja tog kaznenog djela koji je propisan uz ostale modalitete počinjenja tog kaznenog djela u članku 139. stavku 3. KZ/11. Dalje treba navesti da ukoliko se radi o prijetnji u smislu članka 139. stavka 2. KZ/11 ta prijetnja mora biti upućena prema drugome i to između ostalih modaliteta tog kaznenog djela u cilju da će njega, to jest osobi kojoj se prijetio usmrtiti. U konkretnom slučaju optuženik je uputio više prijetećih riječi smrću svim prisutnim članovima drugostupanjskog liječničkog povjerenstva kao i tajnici navedenog povjerenstva MI a izgovorene prijeteće riječi smrću su ozbiljne, odnosno iste su takve da su objektivno mogle kod svih navedenih osoba izazvati osjećaj uznemirenosti i straha. Isto tako treba navesti kako pored činjenice da je optuženik prijetnje uputio prema većem broju osoba te prijetnje su upućene i prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom budući kako članovi liječničkog povjerenstva jesu službene osobe koje su u okviru povjerenih im poslova od strane Ministarstva hrvatskih branitelja obavljale javne ovlasti, to jest obavljale su povjerene im poslove članova drugostupanjskog žalbenog liječničkog vijeća u Zagrebu, a prijetnje koje je optuženik uputio prema članovima vijeća su upućene u vezi s radom povjerenstva u njegovom slučaju a sve iz razloga što optuženik nije bio zadovoljan odlukom vijeća u njegovom slučaju.

Razlozi o krivnji

12. Kazneno djelo koje se optuženiku stavlja na teret optuženik je počinio s izravnom namjerom to jest isti je bio svjestan obilježja kaznenih djela koje mu se optužnicom stavljaju na teret te je isti htio njihovo ostvarenje a što je sud zaključio iz okolnosti konkretnog slučaja kao i postupanja samog optuženika. Naime, prijeteće riječi smrću koje je optuženik izrekao prema članovima liječničkog povjerenstva optuženik je izrekao s ciljem da ustraši i uznemiri članove liječničkog vijeća i tajnicu vijeća VI te je pritom uz to što je upućivao prijeteće riječi prisutnima predsjednika vijeća liječnika Ivicu Ištuka je i fizički napao hvatajući ga i držeći ga za vrat.

12.1. Ubrojivost, svijest o protupravnosti kao i nepostojanje ispričavajućih razloga kao sastavni elementi krivnje u kaznenopravnom smislu u odnosu na kazneno djelo prijetnje koje se optuženiku stavlja na teret nisu ničim tijekom postupka bili dovedeni u pitanje.

Zaključak o postojanju kaznenog djela

13. Obzirom na sve ranije opisane razloge i utvrđenja, to jest analizirajući i ocjenjujući sve izvedene dokaze kako svakog pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je na nedvojbeni način utvrdio da su se ispunila sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11 koje se optuženiku optužnicom stavlja na teret odnosno da se inkriminirani događaj odvio na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnice. Stoga je sud optuženika i oglasio krivim za navedeno kazneno djelo te ga je osudio na kaznu kako je to navedeno u izreci presude.

Obrazloženje kazne

14. Sud je optuženog NI za kazneno djelo prijetnje koje mu se stavlja na teret osudio na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci koja se neće izvršiti ukoliko optuženi NI u roku od dvije godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Prilikom odmjeravanja kazne sud je kao olakotnu okolnost optuženiku cijenio optuženikovu prijašnju kaznenu i prekršajnu neosuđivanost te činjenicu da je ovo kazneno djelo koje mu se stavlja na teret ovom postupku zapravo jedan eksces u njegovom životu. Kao otegotnu okolnost cijenio je činjenicu što je optuženik kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret počinio s najvišim stupnjem krivnje to jest navedeno kazneno djelo optuženik je počinio s izravnom namjerom.

14.1. Sud je stajališta da će se upravo izrečenom zatvorskom kaznom u trajanju od deset mjeseci koja se neće izvršiti ukoliko u roku provjeravanja od dvije godine ne počini novo kazneno djelo postići svrha kažnjavanja propisana u članku 41. KZ/11 to jest da će se upravo ovako izrečenom kaznom izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počiniteljima ponovno uključivanje u društvo.

Obrazlaganje ostalih odluka iz izreke presude

15. Obzirom da je optuženiku izrečena osuđujuća presuda sud je na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. ZKP/08 naložio optuženom NI naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura. Navedeni iznos sud smatra primjerenim obzirom na duljinu trajanja i složenost postupka odnosno na broj radnji koji je proveden tijekom cjelokupnog postupka.

15.1. Na temelju članka 544. stavak 1. ZKP/08 sud je izvan snage stavio kazneni nalog ovog suda broj K-5/24-2 od 3. srpnja 2024. budući kako je to bio obvezan prilikom donošenja nove meritorne odluke to jest ove presude a sve iz razloga što je protiv navedene presude kojom je izdan kazneni nalog optuženik putem svoje braniteljice pravodobno podnio prigovor.

16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 17. studenog 2026.

S u d a c:

Kruno Mittermayer

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. OKDO Zagreb na broj KO-DO-1853/23

2. optuženi NI, [adresa]

3. braniteljica optuženika odvjetnica Marta Donkov