REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-727/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu Dolores Peruško, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja EV (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Berislavu Knezu, odvjetniku u Vinkovcima, protiv protustranke BV (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Ivki Kemec, odvjetnici u Đakovu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji, poslovni broj: R1-146/2022- 74 od 08. travnja 2025., 17. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protustranke - i potvrđuje se u pobijanom dijelu (st. I., II., III, IV. i V.) rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji poslovni broj: R1-146/2022-74 od 08. travnja 2025.

II. Odbija se zahtjev protustranke za naknadu troškova žalbenog dijela postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

-u st. I., da se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] [adresa], površine 8178 m[2] , oranica 6620 m , 2 stamb. + 4 gosp. zgrade 479 m , dvorište 1079 m , ukupno 8178 m[2] na kojima je protustranka suvlasnik u 17/20 dijela i predlagatelj suvlasnik u 3/20 dijela i to fizičkom diobom na način da novoformirana kč. br. [katastarska čestica] omeđena linijom razgraničenja po točkama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, 10, 9, 8, 7, 6 i 5 površine 1227 m[2] pripadne u samovlasništvo 1/1 predlagatelju i novoformirana kč. br. [katastarska čestica] omeđena linijom razgraničenja po točkama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, 11, 12, 13, 14, 15, 2 i 1, ukupne površine 6956 m[2] pripadne u samovlasništvo 1/1 protustranci;

-u st. II., da se utvrđuje i definira nova međa između predlagatelja i protustranke na novim katastarskim česticama [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] koja je definirana lomnim točkama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M a sve sukladno rješenju suda prvog stupnja koje se temelji na izrađenom Geodetskom elaboratu i skici izmjere s lista 283-284 sudskog spisa ovlaštenog inženjera geodezije Mirka Štivića;

-u st. III., da se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji da na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] ukupne površine 6956 m[2] uknjiži pravo vlasništva 1/1 za korist protustranke, a na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] površine 1227 m[2] upiše pravo vlasništva 1/1 za korist predlagatelja a po pravomoćnosti ovog rješenja i nakon što Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Vukovar, Odjel za katastar nekretnina Županja izvrši provedbu Prijavnog lista;

-u st. IV., da se nalaže predlagatelju da protustranci isplati iznos od 551,99 eura s osnova naknade za čardak, u roku od 15 dana;

-u st. V., da se nalaže protustranci da predlagatelju na ime troškova postupka isplati iznos od 890,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 08. travnja 2025. do isplate, u roku od 15 dana;

-u st. VI., da se odbija prijedlog u dijelu u kojem se predlaže da sud naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji da prvostupanjsko rješenje provede sukladno izrađenom Geodetskom elaboratu ovlaštenog inženjera geodezije Mirka Štivića, te u dijelu u kojem se predlaže da sud naloži nadležnom Odjelu za katastar nekretnina Županja da u skladu sa prvostupanjskim rješenjem i Geodetskim elaboratom ovlaštenog inženjera geodezije Mirka Štivića izvrše njegovu provedbu nakon pravomoćnosti u katastru;

-u st. VII., da se odbija predlagatelj sa zatraženim troškom preko iznosa od 890,00 eura do zatraženog iznosa od 5.287,39 eura.

2. Protiv st. I., II., III, IV. i V. navedenog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi protustranka iz svih žalbenih razloga, a osporava i odluku o troškovima postupka. Ističe da sud ovim rješenjem razvrgava suvlasničku zajednicu nekretnina te utvrđuje i definira novu među između stranaka na novim katastarskim česticama na način da ih samo označava točkama A,B,C,D itd. bez da jasno, nedvosmisleno i konkretno navodi mjere tj. udaljenosti u dužnim metrima između svih tih točaka. Stoga smatra da ovakvo rješenje ne može u naravi biti provedivo jer je neprecizno i neodređeno, a isto tako da prvostupanjski sud i nadalje nije otklonio njegove prigovore - u bitnome da se ovim i ovakvim razvrgnućem (kao i prethodnim) protustranci apsolutno onemogućava pristup i ulazak u samo dvorište, a kamoli do gospodarskih zgrada s njegovim poljoprivrednim strojevima, traktorom, prikolicom – za dovoz bala sijena i slame, koje su značajne veličine, a istome potrebne radi stoke – krava koje drži, jer ima svoj OPG za poljoprivredu i stočarstvo. Osim toga, tijekom cijelog ovog postupka, protustranka je ukazivala na manjkavost snimljenog postojećeg stanja od strane vještaka Mirka Štivića, koji nije uvažio prigovor protustranke da kolnom ulazu u bitnoj mjeri smetaju stepenice koje se nalaze bočno uz kuću predlagatelja, te da ukoliko bi se iste maknule, jer iste nisu nužno potrebne predlagatelju za ulaz u koju, budući da ima i drugi, a to i prema mišljenju vještaka Štivića, da bi time sam predlagatelj od bočne strane svoje kuće dobio veći prostor i širinu za svoj kolni ulaz. Protustranka u dijelu dvorišta iza kuće predlagatelja ima svoja dva objekta koja koristi, zapravo ima tri objekta, ali se o tom trećem govori kao da ne postoji, a riječ o pušnici, jer na toj strani obje stranke imaju svoju pušnicu. To su objekti koje je i vještak Branko Stojčić naveo u svom nalazu na stranici 50 spisa, a vode se pod brojem 7 i brojem 8 kao gospodarske zgrade. Protustanka ima tamo čardak, pušnicu i spremište koje je prikazano kao jedan gospodarski objekt. Sud protustranci određuje naknadu samo za jedan objekt i to za čardak, a ne i za drugi objekt, gospodarska zgrada broj 7 koji također pripada prostustranci. Ponavljamo, gospodarski objekt koji pripada prostustranci je broj 8 i on je procijenjen na iznos od 4.275,00 kuna ili 567,39 eura, pa se onda ova naknada ne može prihvatiti kao ispravna jer se ne odnosi na tu gospodarsku zgradu 8, a koja je u elaboratu jasno naznačena s vrijednošću od 4.275,00 kuna ili 567,39 eura. Sud je dakle pogrešno odlučio o ovoj naknadi.

2.1. Protustranka ujedno smatra da je moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom iz razloga što je on suvlasnik u 17/20 dijelova, odnosno u 8,5/10 dijela pa da ne mora učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom. Sud o tome nije donio nikakvu odluku. Nadalje, sud nigdje ne obrazlaže zašto nije prihvatio varijantu broj 1. tj. skicu izmjere koju je predložila protustranka, a koja je apsolutno realna i prihvatljiva objema strankama. Također, ukazuje i na nezakonitost odluke o troškovima. Predlagatelj je snosio trošak vještačenja međutim nije navedeno u kojem iznosu ali se u ukinutom rješenja suda navodi da je trošak vještačenja iznosio 11.400,00 kuna pa bi to bilo 1.513,04 eura, a sada u ovom rješenju se ne navode iznosi troškova vještačenja već samo sudska pristojba na prijedlog u iznosu od 26,50 eura. Točno je da je predlagatelj uplatio trošak za vještačenje, no nije točno da je uplatio trošak za uviđaj na licu mjesta, jer je to uplatila protustranka, pa stoga sud pogrešno navodi da je to bio trošak predlagatelja, iako ne navodi nikakav konkretan iznos. Nadalje, sud nije donio niti odluku o troškovima žalbenog postupka.

2.2. Žalbeni je prijedlog protustranke "da se ukine pobijana odluka te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak ali pred drugog suca", odnosno podredno "da se isto preinači u smislu žalbenih navoda", te razvrgnuće ove suvlasničke zajednice izvrši prema prijedlogu protustranke – varijanta I ili razvrgnuće isplatom, uz naknadu prouzročenih troškova protustranci kao i da mu nadoknadi troškove ove žalbe.

3. Sa tom je žalbom postupljeno u smislu odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

4. U svom odgovoru na žalbu protustranke predlagatelj navodi kako je vještak dajući svoj iskaz po treći put na ročištu 30. listopada 2024. jasno izjavio da varijante o razvrgnuću koje je izradio, a za koje varijante će u konačnici sud odlučiti svojim rješenjem su provedive kroz katastar i gruntovnicu. Ponavljanje tvrdnji protustranke u žalbi da mu je apsolutno onemogućen pristup kolnom prolazu i gospodarskim objektima je u cijelosti otklonjen ustupom predlagatelja, očevidom na licu mjesta u prisutnosti suda i vještaka po varijanti II diobe, kojom se odmaknuo od gospodarskih objekata protustranke tako da iste više ne okružuje gospodarske objekte protustranke i ima manju širinu kolnog prilaza od žalitelja. Slijedom navedenog predlagatelj predlaže da se žalba protustranke odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

5. Žalba protustranke nije osnovana.

6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica sa 6620 m[2] , dvije stambene + četiri gospodarske zgrade 479 m[2] , dvorište 1079 m sve u suvlasništvu stranaka i to predlagatelja od 3/20 djela i protustranke od 17/20 dijela.

7. Predmetna pravna stvar je po drugi put u žalbenom postupku. Rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj R1-111/2019 od 03. svibnja 2022. razvrgnuta je suvlasnička zajednica nekretnina, a protiv tog rješenja žalbu je podnijela protustranka te je rješenjem ovog suda od 07. listopada 2022. pod poslovnim brojem Gž-751/2022 isto rješenje ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak.

8. Sud prvog stupnja je pobijanim rješenjem razvrgnuo suvlasničku zajednicu nekretnina i to tako da je prihvatio po vještaku iznesenu drugu varijantu diobe te da je dioba predmetne nekretnine provedena na način da se imaju formirati dvije katastarske čestice i to kč. br. [katastarska čestica] površine 6956 m[2] od toga kuća broj 11 sa 143 m[2] , pomoćna zgrada sa 44 m , pomoćna zgrada sa 104 m , pomoćna zgrada sa 84 m[2] , pomoćna zgrada sa 34 m , nadstrešnica sa 39 m , pomoćna zgrada sa 83 m , dvorište sa 1144 m i oranica sa 5281 m koji će pripasti protustranci.

8.1. Predlagatelju bi po toj diobi pripala kč. br. [katastarska čestica] u površini od 1227 m[2] od kuća sa 73 m[2] , pomoćna zgrada sa 10 m , pomoćna zgrada 19 m i dvorište sa 1125 m . Nadalje, s obzirom da je zgrada – čardak kojega je koristila protustranka sada u sastavu novoformirane kč. br. [katastarska čestica] i pripada predlagatelju vrijednost te nekretnine od 551,99 eura je naloženo predlagatelju da isplati protustranci sve pozivom na odredbu čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje ZV).

9. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći dodatno, po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava prema čl. 365. ZPP-a, ocjena je ovog suda da je odluka suda prvog stupnja pravilna i zakonita.

10. Ovdje je važno istaknuti da su se za predmetnu nekretninu temeljem sudske nagodbe iz predmeta Općinskog suda u Županji pod poslovnim brojem P-409/2011 stranke dogovorile da se tužitelj temeljem građenja upiše kao suvlasnik na 3/20 dijela predmetne nekretnine. Tužitelj je u toj parnici ovdje predlagatelj pa je on tako prema navedenoj nagodbi postao posjednik građevina koje je sam izgradio i to obiteljske kuće, pušnice, drvarnice i septičke jame kao i pumpe za vodu – arteškog bunara. Isto tako, da može koristiti iza svoje kuće površinu za odlaganje 12 m drva dok je tuženik odnosno ovdje protustranka ostala u posjedu preostalog dijela predmetnih nekretnina. Stranke su tada učinile nespornim da se navedenom nagodbom nije izvršila dioba suvlasničke zajednice nego "samo" način korištenja.

11. Prema odredbi čl. 48. st. 2. ZV-a suvlasnik može pravo na razvrgnuće ostvarivati sporazumom sa svim suvlasnicima sa kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće).

12. Odredba čl. 50. st. 1. ZV-a propisuje da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravo na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

13. Pri tome, ako način razvrgnuća nije određen strogim zakonskim odredbama, sporazumom stranaka, niti pravom na razvrgnuće isplatom, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (st. 2. čl. 50. ZV-a).

14. Nije sporno u ovom postupku da je geometrijska dioba predmetnih nekretnina moguća te da bi prema nalazu i mišljenju vještaka mjernika po bilo kojoj od izrađenih tri varijanti diobe, novonastale katastarske čestice udovoljavale uvjetima za provođenje prijavnog lista, odnosno elaborata u katastru a potom u zemljišnim knjigama s time da je za prvu varijantu prijedloga sudski vještak pored elaborata sačinio i prijavni list za katastar. Stoga se žalbeni navodi kojima protustranka ponavlja svoje tvrdnje koje je isticao i u prvostupanjskom postupku-da se navedeno ne može provesti u katastru-ne može uzeti u obzir.

15. Prvostupanjski sud prihvatio je drugu varijantu predmetne diobe koja zadovoljava veličinu suvlasničkih omjera stranaka. Pri tome je gnojnica koju je koristio predlagatelj sada pripala protustranci u cijelosti a radi povlačenja ravne crte te više ne dolazi do ograničavanja pristupa u korištenju gospodarskih objekata protustranke. Ostaje pitanje kolnog ulaza u vezi kojega je sud prihvatio prijedlog predlagatelja na način da obje stranke imaju podjednaku širinu kolnog ulaza po kojoj bi predlagatelj imao 2,95 m dok bi protustranka imala širinu od 3,01 m. Nije prihvaćen prijedlog protustranke da predlagatelj ima širinu kolnog ulaza od 2,22 m, a protustranka od 3,74 m uz obrazloženje da obje stranke trebaju imati širinu kolnog ulaza za korištenje svojih obiteljskih kuća te da je to pravo ispred prava protustranke u kojem ona navodi da bi trebala ući sa širinom poljoprivrednih strojeva npr. tanjuračom koja je preko širine 3 m.

16. Isto tako, sud prvog stupnja odbio je prijedlog protustranke da se dioba izvrši isplatom uz zaključak da nije sporno da temeljem čl. 51. st. 3. ZV-a protustranka nema suvlasnički dio koji bi mu omogućavao da nije dužan učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom tako da je prema st. 1. čl. 51. ZV-a isti bio dužan učiniti vjerojatnim da za diobu isplatom - na način da on predlagatelja isplati za njegov suvlasnički dio - postoji osobito važan razlog. Kao važan razlog protustranka je navela da se bavi poljoprivredom uključujući i stočarstvo te da mu treba kolni ulaz širine koja omogućava ulazak velikih poljoprivrednih strojeva kako do staje tako i do oranice i objekata iza staje. Sud je cijenio da to nije dovoljan razlog za diobu isplatom u konkretnom slučaju jer da predlagateljevo pravo na dom odnosno na mirno uživanje svoje obiteljske kuće je ispred navedenog prava isplatom u kojem slučaju bi "predlagatelj ostao bez kuće u kojoj živi sa svojom obitelji".

17. Neosnovano žalitelj u žalbi problematizira činjenično-pravne zaključke prvostupanjskog suda koji se odnose na mogućnost predmetne diobe, te stvaranja novih katastarskih čestica i provedba istih kroz katastar te konačno izrada elaborata i osnivanja dvije nove katastarske čestice. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je iscrpno obrazložio mogućnost provedbe te iskaze vještaka mjernika i vještaka građevinske struke. Nadalje, vezano za žalbene navode koji se odnose na širinu kolnog ulaza i po ocjeni ovog suda sud prvog stupnja pravilno je prihvatio prijedlog da i predlagatelj i protustranka imaju širinu kolnog ulaza koji omogućava nesmetano korištenje njihovih objekata. Vezano za stepenice na kući predlagatelja, a na koje upire žalitelj - valja reći da je vještak mjerničke struke naveo da je širina kolnog ulaza koja pripada predlagatelju od 2,94 m računata od zida kuće tj. u tu širinu ulaze i stepenice (predlagatelj može izmjestiti stepenice te ulaz u kući riješiti na drugačiji način).

18. U odnosu na pravo razvrgnuća isplatom neosnovani su navodi žalitelja da isti udovoljava uvjetima iz st. 3. čl. 51. ZV-a koji propisuje da suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem 9/10 ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz st. 1. tog članka. Prvostupanjski sud pravilno navodi da žalitelj nije dokazao vjerojatnim osobito ozbiljan razlog, odnosno da osobito ozbiljan razlog ne može biti činjenica da zbog toga što se bavi poljoprivrednom uključujući i stočarstvo mu treba kolni ulaz širine koja omogućava ulazak velikih poljoprivrednih strojeva (očito se radi samo o jednom stroju za kojega polagatelj tvrdi da je širine od 3,20 m, radi se o tanjurači). Dakle da bi samo zbog navedenog provela dioba isplatom kraj činjenice da predmetne nekretnine predstavljaju predlagatelja dom. Na žalbene navode protustranke koji se odnose na pomoćne zgrade u nalazu i mišljenju vještaka Branka Stojčića ing. građ., označene pod brojem 7 i 8 (stranica 113 spisa) valja odgovoriti da je vještak navedenu naknadu od 551,99 eura utvrdio za obje pomoćne zgrade koje i prema fotografiji čine jednu cjelinu.

19. Stoga, nisu osnovani žalbeni navodi protustranke da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odredio razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom.

20. Protivno tvrdnjama protustranke pravilno je sud prvog stupnja primijenio pravilo iz paragrafa 20. st. 4. Zakona o vanparničnom postupku kada je protustranku obvezao da predlagatelju naknadi troškove i to troškove uviđaja i vještačenja - razmjerno veličini njihovog suvlasničkog dijela.

21. Slijedom navedenog, kako je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i kako je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, a pri tome nije počinio bitne povrede odredaba izvanparničnog postupka na koje ovaj sud, kao sud drugog stupnja, pazi po službenoj dužnosti kao ni one na koje upućuje žalbenim navodima žalitelj valjalo je žalbu kao neosnovanu odbiti te na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a riješiti kao u izreci ovog rješenja.

21.1. Kako je odbijena žalba protustranke valjalo je odbiti i njezin zahtjev za naknadu troškova žalbenog dijela postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP-a).

U Puli - Pola 17. studenog 2025.

Sudac

Dolores Peruško