REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-326/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu Biljani Bojanić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AMCO-ASSET MANAGEMENT COMPANY S.P.A. (OIB:29163637960) iz Italije, Napulj, Via Santa Brigida 39, zastupani po punomoćniku Andreju Ležaiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika CV (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupan po punomoćniku Dejanu Bogdanoviću, odvjetniku u Zagrebu, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-1712/2023-22 od 06. lipnja 2025., 14. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-1712/2023-22 od 06. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Određuje se prekid postupka poslovni broj Ovr-1712/23 Općinskog građanskog suda u Zagrebu do okončanja parničnog postupka kojeg ovršenik može pokrenuti protiv ovrhovoditelja u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja i u kojemu može tražiti utvrđivanje ništetnosti Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 5201000371 sa pratećim Sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine od 22. svibnja 2007., a koja isprava predstavlja ovršnu ispravu u predmetnom postupku.

II. Za pokretanje tužbe iz točke I. izreke ovog rješenja ovršeniku daje se primjereni vremenski rok od 90 dana od dana primitka ovog rješenja te je unutar tog roka ovršenik ovlašten podnijeti tužbu iz točke I. izreke ovog rješenja i o istome prije isteka navedenog roka obavijestiti sud o poslovnom broju predmeta kojeg je pokrenuo pozivom na poslovni broj ovog predmeta.

III. Ako ovršenik u zadanom roku ne pokrene tužbu iz točke I. izreke i o istome ne obavijesti ovaj sud pozivom na poslovni broj spisa, sud će na temelju dostupne dokumentacije odlučiti postoji li ništetnost ugovora iz točke I. izreke ili njihovih pojedinih dijelova i ukoliko utvrdi da ništetnost ugovora ili njihovih pojedinih dijelova ne postoji, postupak će nastaviti."

2. Pravodobno izjavljenom žalbom navedeno rješenje pobija ovrhovoditelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba parničnog postupka. Žalbom, se navodi da je ovršenik već obaviješten o svojem pravu na pokretanje parnice protiv ovrhovoditelja, te nikada nije iskoristio navedeno pravo, pa ponovno odgađanje postupka i upućivanja ovršenika da iskoristi svoje pravo predstavljaju neosnovano i nepotrebno odugovlačenje ovršnog postupka koje je, u svojoj naravi, hitan postupak. Upućivanje ovršenika ponovno na pokretanje parnice je očigledno posljedica zanemarivanja prethodno navedenog zaključka te činjenice da ovršenik nije postupao po istom. Vezano za primjenu odredbe čl. 212. ZPP-a radi se o primjeru ekstezivnog tumačenja pravne norme na štetu ovrhovoditelja te pogrešnoj primjeni odredaba parničnog postupka. Nadalje navodi da se pobijanim rješenjem paušalno navodi da bi ovršna isprava imala odredbe koje bi trebalo preispitati ali ne i koje bi to odredbe bile, time se i krši izravno pravo ovrhovoditelja na obrazloženu odluku koja je i opći element prava na pravični postupak zajamčen odredbom čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

2.1. Žalbeni je prijedlog preinačenje pobijanog rješenja sukladno navodima ove žalbe a podredno vraćanje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

4. U ovom ovršnom postupku prvostupanjski sud je po prijedlogu ovrhovoditelja donio rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave Ugovora o kratkoročnom kreditu sa sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretnini ovršenice i osiguranja novčane tražbine od 21. svibnja 2007., koji je potvrđen (solemniziran) kod javnog bilježnika Vladimira Marčinko pod brojem OV-8336/07 od 22. svibnja 2007., a radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 408.091,32 eura, od čega glavnica iznosi 147.657,26 eura, kamate 260.434,06 eura i troškova ovršnog postupka od 3.293,49 eura na nekretninama ovršenice upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u odnosu na etažno vlasništvo ovršenice na toj predmetnoj nekretnini.

5. Prema žalbi ovrhovoditelja isto rješenje potvrđeno je od strane Županijskog suda u Bjelovaru Gž Ovr-318/2023 od 16. veljače 2024. U nastavku postupka prvostupanjski sud je donio zaključak od 03. veljače 2025. kojim je ovršenik obaviješten da ima mogućnost pokrenuti protiv ovrhovoditelja u roku od 30 dana parnični postupak u kojem ima mogućnost tražiti utvrđenje ništetnosti Ugovora o kratkoročnom kreditu sa pratećim sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretnini koje predstavljaju ovršne isprave u predmetnom postupku, te se daje primjereni vremenski rok od 30 dana od dostave zaključka i unutar tog roka su ovlašteni podnijeti tužbu/tužbe iz t. 1. zaključka i o podnošenju tužbe/tužbi obavijestiti sud o poslovnom broju predmeta kojega su pokrenuli

6. Nakon toga doneseno je predmetno rješenje 06. lipnja 2025., pozivom na odredbu čl. 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 55/05, 41/07, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje ZOO), te da je pregledom spisa utvrđeno da je ovrha pokrenuta temeljem ovršne javnobilježničke isprave a koja predstavlja pravni posao koji ima svojstvo ugovora o kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača. Pregledom dokumentacije da je utvrđeno, da se radi o potrošačkom kreditiranju, odnosno da je prednik ovrhovoditelja nastupio kao trgovac a korisnik kredita i založni dužnici/jamci kao potrošači. Poziva se i na pravo Europske unije zaštite potrošača uređene Direktivom Vijeća 93/13 EEZ od 05. travnja 1993., a koja je implementirana u hrvatsko zakonodavstvo sukladno čl. 3. t. 1. Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 19/2022), povezano i sa odlukama Suda Europske unije u odnosu na svrhu osiguranja zaštite prava koji pravni subjekti izvode iz prava Europske unije da ne smiju u praksi onemogućiti ili pretjerano otežati korištenje pravima koja priznaju pravni poredak Europske unije. Sukladno čl. 213. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP) sud će odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju, pa obzirom nije ovlašten ispitati nepoštenost pojedinih odredbi akata koje predstavlja ovršnu ispravu, a isto nije ispitivano ni u okviru eventualnog drugog postupka koji je prethodio pokretanju ove ovrhe, pretpostavka nastavka ovrhe je pravomoćno okončanje parničnog postupka kojega će ovršenik pokrenuti radi utvrđenja ništetnosti nepoštenih odredbi u potrošačkim ugovorima. Time prvostupanjski sud nije ispitivao postojanje pretpostavki za odgodu iz čl. 65. OZ-a već je izravnom primjenom prava Europske unije odredio prekid ovrhe do dovršetka postupka u kojem se odlučuje o postojanju nepoštenih odredbi u ovršnim ispravama.

7. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga određenih žalbom, te pazeći po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi odredbe čl. 381. ZPP-a a sve u vezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17) na zakonom propisane bitne povrede odredaba ovršnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ocjena je da je pobijano rješenje pravilno.

8. Žalitelj žalbom ne navodi ni sadržajno u čemu se sastoji navodna bitna povreda, pa budući da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede ovršnog postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti, nije ostvaren ovaj zakonski žalbeni razlog. Na odlučno činjenično stanje pravilno je i primijenjeno materijalno pravo.

9. Ispravno se žalbom navodi da je prvotno i dostavljena obavijest ovršeniku o mogućnosti pokretanja parničnog postupka radi utvrđivanja ništetnosti. U predmetu ne postoji dokaz da bi taj parnični postupak bio pokrenut, ali obzirom i na doneseno rješenje o prekidu postupka kojega ovršenik može pokrenuti protiv ovrhovoditelja radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kratkoročnom kreditu sa pratećim sporazumom, navedeno se i posebno ne može povezivati sa donesenim zaključkom kojem je ovršenik obaviješten o mogućnosti pokretanja postupka.

10. Odredbom čl. 141.c Ustava Republike Hrvatske propisano je, da ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije izjednačeno je sa ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom (st. 1.), da se pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila o institucijama Europske unije primjenjuju u Republici Hrvatskoj u skladu sa pravnom stečevinom Europske unije (st. 2.) da hrvatski sudovi i štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije (st. 3.), državna tijela jedinice lokalne i područne regionalne samouprave te pravne osobe sa javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije (st. 4.).

11. Cijeneći sadržaj navedene ustavne odredbe i proizlazi zaključak da su hrvatski sudovi obvezni primjenjivati pravo EU i pravna shvaćanja utemeljena na pravu EU. Obzirom na sadržaj žalbe ovrhovoditelja sporno je može li se primijeniti takva pravna shvaćanja. Prvostupanjski sud je pri tome i naveo navedene odluke Europskog suda prema kojima je i potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupka, koja se osigurava nacionalnim pravima, npr. u fazi prije izdavanja platnog naloga i u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi sa pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi.

12. Imajući u vidu i pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH od 11. ožujka 2022. u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba ovršni sud je u predmetnom postupak dužan primarno provjeriti je li ovršenik potrošač i potom po službenoj dužnosti sam ispitati da li se u konkretnom slučaju radi o takvoj ovršnoj ispravi – Ugovoru o otplati kredita koji u sebi sadrži nepoštene ugovorne odredbe. Kod ocjene da se radi o nepoštenim odnosno ništetnim ugovornim odredbama, u slučaju sumnje u nepoštenosti tih ugovornih odredaba, kada se radi o ovrsi na temelju ovršne isprave, ovršenika uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti do okončanja parničnog postupka u kojem će biti utvrđeno radi li se o nepoštenim ugovornim odredbama, odnosno i o činjenici da li se radi o potrošačkom ugovoru.

13. Kako sumnja u nepoštenost odnosno ništetnosti odredbi Ugovora o kreditu na temelju kojega je određena ovrha i koji nije prošao sudsku kontrolu, nije moguće otkloniti slobodnom ocjenom u ovršnom postupku na temelju samog Ugovora o kreditu, što i potvrđuju i navodi ovršenice izneseni u žalbi, to je pravilno prvostupanjski sud rukovodeći se pravnim stajalištem Suda Europske unije – odredio prekid postupka do pravomoćnosti okončanja parničnog postupka koji može pokrenuti radi utvrđivanja ništetnosti tog Ugovora o kratkoročnom kreditu.

14. U toj će se parnici obzirom na žalbene navode ovršenice iznesene žalbom raspraviti pitanje o ništetnosti (nepoštenosti) odredbi predmetnog Ugovora o kratkoročnom kreditu sa sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine, te će se izvršiti sudska kontrola ovršne isprave, a svrha prekida postupka će se ostvariti ishođenjem meritorne odluke povodom takve tužbe.

15. Slijedom navedenog, valjalo je kao neosnovanu odbiti žalbu ovrhovoditelja i na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a riješiti kao u izreci ovog rješenja.

U Puli - Pola 14. studenog 2025.

Sudac

Biljana Bojanić