Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-277/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Vlatki Fresl Tomašević, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarsvo pravosuđa, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-737/2019-57 od 13. prosinca 2023. godine, dana 14. studenoga 2025. godine,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-737/2019-57 od 13. prosinca 2023. godine.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici da isplati tužiteljici na ime razlike plaće ukupan iznos od 125,12 eura/942,71 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku na pojedine iznose glavnice kako je pobliže određeno izrekom, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 416,99 eura/3.141,81 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 13. prosinca 2023. godine do isplate.
2. Protiv navedene presude žali se tužena zbog svih žalbenih razloga koji su propisani odredbom članka 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskome sudu na ponovno odlučivanje, podredno da se ista preinači i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Zahtjeva naknadu troška žalbenoga postupka.
3. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu kojim osporava žalbene navode tuženice i predlaže da se pobijana presuda potvrdi.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice koja je zaposlena kao doktor u ... za isplatu iznosa od 125,12 eura/942,71 kuna bruto po osnovi razlike u plaćama za razdoblje od siječnja 2016. godine do listopada 2016. godine za prekovremene sate.
6. Sukladno odredbi čl. 458. st. 1. ZPP radi se o sporu male vrijednosti, a sudska odluka kojom se okončava spor male vrijednosti se sukladno odredbi čl. 467. st. 1. ZPP može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnoga prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnoga postupka iz članka 354. st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz članka 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a. Zato nisu razmatrani žalbeni navodi kojima žaliteljica ukazuje na žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja (da je tužiteljici plaćen svaki sat prekovremenog rada i da bi trebalo uzeti dokazanim da je tužiteljica iskoristila slobodne dane koje je zatražila).
7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2 ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava ovaj sud nije našao da bi donošenjem pobijane presude ili postupkom koji joj je prethodio bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka ili da bi materijalno pravo bilo pogrešno primijenjeno.
8. Temeljem utvrđenja:
- da je tužiteljica zaposlena kod tuženice na radnom mjestu doktorice;
- da se redovni mjesečni fond radnih sati obračunava na način da se radni dani u mjesecu (bez blagdana i neradnih dana) pomnože sa 8, a sve preko tog fonda predstavlja prekovremeni rad;
- da je sukladno navedenoj metodologiji sudski vještak Petra Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. sačinila izračun potraživanja tužitelja s naslova prekovremenog rada koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati;
- da je tužiteljica postavila konačni tužbeni zahtjev sukladno izračunu navedenoga vještačenja;
- da tužena nije dokazala da bi tužiteljica koristila slobodne dane za odrađene prekovremene sate
Prvostupanjski sud je, rukovodeći se odredbama članka 44. st. 1., st. 10. i st. 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 93/08, 89/12, 104/13- dalje: KU/08), odnosno odredbama članka 38. st. 1, st. 10. i st. 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine, broj 112/17 i 12/18- dalje: KU/18) pravilno prihvatio konačno postavljeni tužbeni zahtjev kao osnovan i presudio kao u izreci.
9. Žaliteljica se poziva na tumačenja Zajedničke komisije, ali ona upravo idu u prilog tumačenju suda jer iz tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 16. svibnja 2012. slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati, a redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom s time da je identično tumačenje Komisija dala i 29. travnja 2013. u odnosu na rad u smjenama, slijedom čega je sud prvog stupnja prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje financijskog vještaka, te je zaključio da je tužiteljica ostvarila pravo na isplatu razlike na ime neplaćenih prekovremenih sati u iznosu od 125,12 eura.
10. Takav zaključak prihvaća i ovaj sud. Naime, odredbom čl. 44. st. 1. KU/08 propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada, između ostalog, za prekovremeni rad 50%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, da se prema stavku 2. citiranog članka dodaci na osnovnu plaću međusobno ne isključuju, da odredba čl. 44. st. 10. KU/08 propisuje da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 44. st. 11. citiranog KU). Isto tako, st. 12. istog čl. propisano je da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Također, čl. 38. st. 11. KU/18, propisano je da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno, dok je st. 12. propisano da redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.
11. S obzirom da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo i da nisu počinjene bitne povrede odredbe članka 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje žaliteljica, valjalo je temeljem odredbe članka 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužene i potvrditi prvostupanjsku presudu.
12. Odluku o troškovima parničnog postupka tuženica nije osporavala na konkretnoj osnovi, a ovaj drugostupanjski sud nije ovlašten preispitivati pravilnost i zakonitost iste po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. st. 2. ZPP. Zato je ta odluka potvrđena sukladno odredbi članka 380. toč. 2. ZPP.
13. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske presude.
U Zagrebu, 14. studenoga 2025. godine
Sutkinja:
Vlatka Fresl Tomašević
