Poslovni broj: Usž-3210/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice DC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda dr.sc. ABC, UC i dr.sc. ŠC, [adresa], protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-906/2024-6 od 9. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 11. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-906/2024-6 od 9. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/535, URBROJ: 443-02-05- 14-24-4 od 16. svibnja 2024. (točka I. izreke) i odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke). Istovremeno, pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbija se prijedlog tužiteljice da tužba ima odgodni učinak do pravomoćnog okončanja ovoga spora.

2. Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljici, kao vlasnici, uklanjanje prizemne građevine tl. vel. 3,6 m x 5,85 m + nadstrešnice sa lijeve strane 3,4 m x 5,85 m sa jednostrešnim krovom te prizemne građevine tl. vel. 3,0 m x 2,1 m, jednostrešnog krova, sve izgrađeno u Savudriji, Alberi, Alberi bb, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne građevinske dozvole, u roku od 90 dana (točka 1. izreke), uz popratna utvrđenja pod točkama 2. do 9. izreke).

3. Tužiteljica pobija presudu prvostupanjskog suda zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava te zbog povrede ustavnih prava tužiteljice. U razlozima žalbe, u bitnom, prigovara nedostatku obrazloženja prvostupanjske presude te smatra da iz istog proizlazi da njezin predmet nije bio zaista ispitan. Navodi da je tijekom postupka isticala da predmetni objekt nije građevina kakvu ima u vidu Zakon o gradnji za kakvu je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Ističe da je predlagala svoje saslušanje na okolnosti specifičnih karakteristika predmetnog objekta i provođenje očevida na licu mjesta te provođenje vještačenja po vještaku odgovarajuće struke, međutim, sud je odbio navedene dokazne prijedloge. Smatra da prvostupanjski sud nije dostatno obrazložio razloge otklanjanja tužiteljičinih prigovora u pogledu ustavnih i konvencijskih povreda te da je trebao provesti test razmjernosti miješanja u pravo vlasništva tužiteljice. Slijedom navedenog, predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i rješenje tuženika te naložiti tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove upravnog postupka i upravnog spora. Potražuje trošak sastava žalbe po ovlaštenom opunomoćeniku odvjetniku u iznosu 1.250,00 EUR uvećano za porez na dodanu vrijednost.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno članku 134. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kad je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice te je za svoju odluku dao valjano obrazložene razloge.

7. Sud nalazi potrebnim dodatno istaknuti da se obveza obrazlaganja presude ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni relevantni razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena. Tom uvjetu je ovdje udovoljeno, jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud, upravo imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja i prirodu ove stvari, naveo pravno odlučne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući zakonitom odluku tuženika.

8. Prvostupanjski upravni sud je svoju odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je, ispravnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava u sporu, pravilno ocijenio zakonitim osporavano rješenje tuženika, kojim je utvrđeno da je predmetnom gradnjom bez odgovarajućeg akta kojim se odobrava gradnja, povrijeđen članak 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19., dalje: ZG), koju povredu je građevinski inspektor dužan spriječiti i sankcionirati, sukladno članku 103. stavku 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18., 117/21., 67/23., 115/23., dalje ZDI).

9. Osporavano rješenje tuženika temelji se na rezultatima inspekcijskog nadzora bespravne gradnje na zemljištu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povodom kojeg je sačinjen zapisnik 13. travnja 2024., a uvidom u fotodokumentaciju koja prileži citiranom zapisniku razvidno je da se na predmetnoj čestici nalaze građevine opisane točkom 1. izreke osporavanog rješenja tuženika.

10. S obzirom na navode tužiteljice da se u konkretnom slučaju radi o mobilnoj kućici koja ne predstavlja građevinu, a koje je isticala tijekom inspekcijskog postupka i u tužbi, valja reći da je prvostupanjski sud pravilno ocijenio da se u konkretnom slučaju radi o građevini jer predstavlja građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda. S tim u vezi, valja ukazati da iz odredbe članka 3. stavka 1. točke 10. i 11. ZG-a nesporno proizlazi da se građevinom smatraju i objekti nastali postavljanjem gotovih elemenata, pri čemu njihova mobilnost nije odlučna jer se za pojam građevine ne propisuje uvjet povezanosti s tlom (tako i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3111/22 od 2. prosinca 2022).

11. Sud nije vezan dokaznim prijedlozima stranaka u smislu odredbe članka 49. stavka 4. ZUS-a. Stoga je prvostupanjski sud pravilno odbio dokazne prijedloge tužiteljice koji su i, po ocjeni ovog Suda, suvišni jer se u konkretnom slučaju zakonita odluka može donijeti na temelju nesporno utvrđenih činjenica u upravnom postupku i upravnom sporu.

12. U odnosu na povredu prava vlasništva, čemu tužiteljica prigovara i u žalbi, ovaj Sud nalazi da se isto ne može s uspjehom isticati u slučaju bespravne gradnje o kakvoj je riječ u konkretnom slučaju.

13. Žalbu tužiteljice protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za određivanjem odgodnog učinka tužbe ovaj Sud nije posebno razmatrao jer je žalba protiv osporene presude odbijena pa je ocjena zakonitosti rješenja o odgodnom učinku tužbe postala bespredmetna, s tim da tužiteljica u žalbi sadržajno niti ne iznosi prigovore vezano za odgodni učinak.

14. S obzirom da tužiteljica ostalim prigovorima, u kojima iznosi svoje tumačenje primjene mjerodavnih pravnih propisa, ne dovodi u pitanje zakonitost i pravilnost osporene presude, to nema mjesta usvajanju žalbe.

15. Budući da tužiteljica nije uspjela sa žalbom, to je trebalo, sukladno odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a, odbiti njezin zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

16. Slijedom svega navedenog, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 11. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić