Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3551/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joka Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Ivanu Šalini i Boži Vrkiću, odvjetnicima u Zadru, protiv tuženika: 1) UG, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2) CGŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje na adresi [adresa], zastupani po punomoćniku Davori Ukaloviću, odvjetnik u Zadru, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P- 1585/2018-15 od 10. lipnja 2014., dana 11. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1585/2018-15 od 10. lipnja 2014. u dijelu pod točkom I izreke kao i u dosuđujućem dijelu odluke o trošku parničnog postupka pod točkom II izreke.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška ovog žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja CG, koji glasi:

"I. Nalaže se tuženicima solidarno isplatiti tužitelju s osnova nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti iznos od 1.350,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počevši od 01. rujna 2015. godine pa do isplate po stopi od 8,14% godišnje a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate po kamatnoj stopi HNB uvećanoj za pet postotnih poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženicima solidarno naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak, sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju CG naknaditi tuženicima ad 1) UG i ad 2) CGŽ trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura, u roku od 15 (petnaest) dana, dok se zahtjev tuženika ad 1) i ad 2) za naknadu troškova postupka u preostalom zatraženom iznosu preko dosuđenog odbija kao neosnovan.

2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tužitelj u dijelu pod točkom I izreke kao i u dosuđujućem dijelu odluke o trošku parničnog postupka pod točkom II izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava kao i u pogledu odluke o troškovima parničnog postupka predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka uključujući i trošak ovog žalbenog postupka, podredno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba tužitelja je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a ,te nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se neosnovano poziva tuženik jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati jer ista sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

5. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio sve okolnosti koje su relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 1.350,00 EUR sa pripadajućom kamatom a koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju od 1. rujna 2015.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

- da iz Uvjerenja Policijske uprave zadarske, Prve policijske postaje Zadar, broj: 511- 18-07-4164/15 od 13. studenog 2015.proizlazi da je 1. rujna 2015. zaprimljena dojava OG (ranije tužiteljice koja je povukla tužbu u ovom predmetu) koja je navela da je njen susjed srušio svoj ogradni zid i izvadio njene betonske kocke na adresi [adresa], da izlaskom policijskih službenika na teren je obavljen razgovor s ranijom tužiteljicom koja je izjavila kako je njen susjed ovdje tuženik ad 1) UG u vremenu od 10,00 do 12,00 sati srušio navedeni ogradni zid u dužini 3 metra koji da se nalazio sa sjeverne strane njene kuće, te da je pri tom izvadio njene betonske kocke koje da su stajale uz zid, a s kojima da je popločano dvorište, da je I tuženik u razgovoru sa policijskim službenicima potvrdio da je srušio ogradni zid, izvadio susjedne betonske kocke te ih složio, a sve to da je učinio iz razloga što je izlaskom geodeta na lice mjesta utvrdio kako je taj dio njegov teren koji ulazi oko dva metra u dvorište njegove susjede ranije tužiteljice OG,

-da su policijski službenici utvrdili da nije bilo elemenata prekršaja niti kaznenog djela te da su stranke upozorene na ponašanje i da imovinskopravne odnose riješe putem nadležnog suda,

-da iza nalaza Psihijatrijske ambulante Opće bolnice Zadar od 21. srpnja 2017. i 3. siječnja 2019. proizlazi kako je prvi pregled u navedenoj ambulanti tužitelj obavio 21. srpnja 2017. zbog psihičkih smetnji za koje navodi da su izazvane problemima sa susjedima na verbalnoj razini koji traju oko dvije godine, što postiže vrhunac 8. svibnja 2017. kada je fizički napadnut od strane susjeda u vlastitom dvorištu da se u prvom nalazu kao psihički status tužitelja navodi:

"pri svijesti, uredne orijentacije i kontakta, psihomotorno blaže tenzioniran, intrapsihički tenzioniran, promjenjivog osnovnog raspoloženja, hipertenacitetne pažnje, afektom prati sadržaj, emotivno inkontinentan, misaoni duktus je uredan, sadržajno nema psihoticizma, nije auto ili heterodestruktivan, navedene smetnje da su realitetne, voljno-nagonski primjeren,kognitivno mnestički blaže reduciran te ima uvida u vlastito stanje, somatoneurološki bez odstupanja."

-da je tužitelju propisana određena terapija, te kontrola za dva tjedna, a po potrebni ranije,

-da iz drugog nalaza Psihijatrijske ambulante Opće bolnice Zadar proizlazi da tužitelj nije obavio kontrolni pregled u zakazanom terminu od dva tjedna već 3. siječnja 2019. kada ponovno ističe probleme sa susjedima radi čega da se osjeća ružno, da je napet, anksiozan, da loše spava i ima ružne noćne mora, te da se budi preznojen i u strahu, a da mu se javljaju i tegobe sa želucem,

-da je tijekom pregleda doktorica UGŽ utvrdila da se tužitelj doima napetim i uznemirenim, te da je emocionalno inkontinentan te mu je propisana određena terapija, te kontrola za jedan mjesec,

-da tužitelj nije nakon pregleda dostavio u spis daljnju medicinsku dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da mu je bila i dalje potrebna stručna pomoć liječnika psihijatra,

-da iz spisa prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem Psp-85/2015 proizlazi da su ovdje tuženici u tom postupku kao tužitelji podnijeli tužbu protiv tuženika 1. PG i 2) CG radi smetanja posjeda, te da je pravomoćnim rješenjem suda pod poslovnim brojem Psp-85/2015-33 od 6. lipnja 2017. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u tom predmetu,

-da u iskazu tužitelj u bitnome navodi kako je 1. rujna 2015. I tuženik UG srušio njihove betonske blokove, metalne stupiće i žičanu mrežu, a koje je ponovno oko 23. rujna 2015. postavio koristeći se dopuštenom samopomoći ali ga je tom prilikom napala II tužena bacajući na njega komade njihove skele iz dvorišta i njegov alat (čekić, plastičnu lopaticu i pajser), te je uspio izbjeći udarce i ostao neozlijeđen, da je došla policija po pozivu II tužene a od 1. rujna 2015. su krenuli svi njegovi problemi budući da su imali problem i sa susjedom C koji da se udružio s tuženicima želeći zagraditi njihovu nekretninu kako ne bi imali pristup do iste, da su ga 8. svibnja 2017. fizički napali SG i ČG, te zbog svega navedenog nije mogao spavati po 2-3 dana, povraćao je i osjećao se loše, dobio je kronični gastritis, a nakon čega je i zatražio pomoć psihijatra kod kojeg se još uvijek liječi i dva puta dnevno koristi lijekove za smirenje,

-da OG (ranija tužiteljica) u bitnome potvrđuje navode tužitelja te dodaje kako je bila prisutna 1. rujna 2015. kada je tuženik UG uklanjao betonske blokove i hilticom razbijao zid koji se nalazio na međi između njihovih parcela i sa pajserom da je vadio kocke iz njihovog dvorišta a kada je njezin suprug, ovdje tužitelj, postavljao zid II tužena ga je napala bacajući stvari na njega radi čega je pozvana policija, a to da je bilo krajem rujna 2015., i nakon toga su tuženici vrijeđali njenog supruga, a ona da je izbjegavala susrete s njima i bila je u visokom stupnju trudnoće, da je zbog svega njen suprug bio u stresu, nije mogao spavati, bio je živčan, a policija je stalno dolazila zbog nekih sitnica, psihičke tegobe kod tužitelja su nastale postepeno i u početku je mislio da će se prirodnim pripravcima moći nositi s problemima koji su nastali ali kako su se sukobi nastavili morao je zatražiti stručnu pomoć,

- da u svom iskazu I tuženik UG navodi kako je 1. rujna 2015. izvadio betonske kocke koje se nalaze unutar trokuta označeno slovima A-E-D na skici sudskog očevida od 8. travnja 2016. koji je sačinjen za potrebe postupka u spisu pod poslovnim brojem Psp-85/15, a koja nekretnina da je u njegovom vlasništvu te je navedene kocke uklonio sa svoje nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i odložio u dvorište tužitelja a uzrok njihovih problema je to što je tužitelj zagradio pristupni put i što je II tužena stala na stranu susjede koja je bila u sporu s tužiteljima, policija je došla 1. rujna 2015. i tada je prestao s uklanjanjem betonskih kocki, međutim 2012. je srušio betonski zid, a ne kako tužitelj navodi u tužbi 1. rujna 2015. jer tada je samo uklonio betonske kocke i htio je staviti željeznu ogradu, a što nije napravio jer je policija rekla da to ne može raditi već da pokrene sudski spor, a što je i učinio, tužitelje nije nikada fizički ili verbalno napao, dok su isti njega verbalno napali,

-da se II tužena CGŽ u svom iskazu pridružila navodima iz iskaza I tuženika dodajući kako nije nikada fizički napala tužitelja već verbalno kada je gradio zid, a to da je bilo oko 20. rujna 2015. i to iz razloga jer da je uzeo batić kojim je tukao po njihovom zidiću radi čega da ga je oduzela i bacila ga sa strane, ali ne u njega kako je isti naveo već u dvorište dok je tužitelj tada bacio cijev od skele koja joj je prošla pokraj prsa ali je uspjela izbjeći, stoga ističe da svi navodi tužitelja su u suprotnosti sa svim okolnostima koje su se desile a zbog problema sa tužiteljima su objavili prodaju svoje kuće kako bi sačuvali zdravlje a nakon 23. rujna 2015. nije verbalno napala tužitelje već ih izbjegava, te da su se isti sada smirili i ne napadaju ih, dok donedavno su napadi bili česti, pa da je tako tužitelj verbalno napao njihovu kćer radi čega ga se bojala, te da je izostala iz škole kako bi se smirila a o fizičkom napadu koji se dogodio 8. svibnja 2017. da ima samo posrednih saznanja da je intervenirala policija jer se tužitelj sukobio s nekim susjedima, misli da je riječ o susjedu SG,

-da svjedokinja KG, u svom iskazu navodi kako su joj poznate stranke ovog spora jer da se radi o njenim susjedima, s tim da je s tužiteljem bila u zavadi jer da je želio staviti ogradu na zid njene kuće zbog čega su se posvađali i da joj je prijetio pa ga je prijavila policiji, nije joj poznato da su tuženici vrijeđali tužitelja, a niti da su mu prijetili ili fizički napali a u međuvremenu su tuženici odselili na drugu adresu, navodeći da je tužitelj sa svima u svađi odnosno da je bio dok nije odselio na drugu adresu, navodi da ona kao susjeda nije sa tuženicima nikada imala problema jer se radi o finim susjedima koji nikada nisu bili agresivni i koji su se odselili jer više nisu mogli trpjeti zlostavljanje tužitelja te zbog proteka vremena ne može se točno sjetiti što se desilo između parničnih stranaka 1. rujna 2015. a što se tiče zida sjeća se da je postojao ali je srušen nakon što su tuženici ga srušili kako bi mogli dovesti materijal, ali da nije bila tada prisutna,

-da u svom iskazu svjedokinja ĆG navodi kako poznaje parnične stranke jer se radi o njenim bivšim susjedima koji su u međuvremenu odselili, isti su se međusobno svađali, a čemu je i osobno svjedočila, ali je odmah otišla i da se ne sjeća kada se to dogodilo ali zna da su se svađali oko jednog dijela nekretnine u obliku trokuta koja graniči s njihovim nekretninama da je tužitelj njenu mamu (prethodno saslušanu svjedokinju) verbalno napao i prijetio radi čega je bila pozvana policija, pa su ga zbog toga izbjegavali a sve to dešavalo zbog ulice koju je tužitelj prisvajao i što je htio dirati u zid njihove kuće a ovdje tuženici su po svom karakteru takvi da tužitelja ne napali niti fizički a niti verbalno.

8. Prvostupanjski sud je na temelju naprijed navedenih utvrđenja ocjenjujući rezultate provedenog dokaznog postupka te prihvaćajući iskaze saslušanih svjedoka i tuženika smatrajući ih uvjerljivim i suglasnim te uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju koju je tužitelj dostavio kao dokaz određenih psihičkih problema zbog kojih traži naknadu štete zbog povrede prava osobnosti, izveo pravilan pravni zaključak da ovdje tužitelj nije dokazao pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene za ostvarenjem naknade štete.

9. Naime predmet spora jest zahtjev tužitelja za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti na njegovo duševno zdravlje a koja je bilo ugroženo postupanjem tuženika i to 1. rujna 2015. kada su tuženici porušili ogradni zid na nekretnini u vlasništvu njegove supruge a kojeg je tužitelj ponovno 23.rujna 2015. postavio koristeći se dopuštenom samopomoći a što je kod njega izazvalo određene psihičke tegobe jer ga je tada napala I tužena a što je kulminiralo 8. svibnja 2017. kada je fizički napadnut od drugih susjeda SG i ČG, a zbog čega je zatražio liječničku pomoć psihijatra i to 1. srpnja 2017. a kasnije 3. siječnja 2019.

10. Suprotno žalbenim navodima tužitelja prvostupanjski sud je, na temelju naprijed navedenih utvrđenja pravilno zaključio da ovdje tužitelj nije dokazao niti pasivnu legitimaciju a time niti uzročno-posljedičnu vezu ovdje tuženika, a s obzirom na štetni događaj koji se zbio 8. svibnja 2019. kada su ga napale sasvim druge osobe (susjedi SG i ČG) a što sam tužitelj navodi u svom iskazu a niti je dokazao uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja koji se zbio 1. rujna 2015. (kada su tuženici porušili ogradni zid) odnosno 23. rujna 2015. (kada je tužitelj ponovno postavio ogradni zid) a s obzirom da se tužitelj javio liječniku izražavajući psihičke tegobe prvi puta 21. srpnja 2017. a nakon toga nije došao nakon dva tjedna na kontrolu kod psihijatra, već se ponovno javio tek 3. siječnja 2019. te s obzirom da iz dokaznog postupka proizlazi da je tužitelj imao sukobe i sa drugim susjedima tada je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da ovdje nisu ispunjene zakonom predviđene kumulativne pretpostavke za naknadom štete.

11. Nadalje iz Izvješća policije a u vezi događaja od 1. rujna 2015. proizlazi da nije bilo elemenata prekršaja niti kaznenog djela već su stranke upozorene na ponašanje i da imovinskopravne odnose riješe putem nadležnog suda.

12. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 ,156/22, 155/23 – dalje: ZOO), tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

13. Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da u svakom konkretnom slučaju u parnici radi naknade štete tužitelj je dužan dokazati sve zakonom predviđene pretpostavke odgovornosti za štetu: subjekte obveznog odnosa odgovornosti za štetu – štetnika i oštećenika, štetnu radnju štetnika, štetu na strani oštećenika, uzročnu - posljedičnu vezu između štetne radnje kao uzroka i nastanka štete kao posljedice, te protupravnost štetne radnje.

14. Prema tome kako u ovom konkretnom slučaju tužitelj nije na jasan i nedvojben način dokazao sve naprijed navedene zakonske pretpostavke koje moraju biti kumulativno ispunjene to je onda pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan iz svih naprijed navedenih razloga.

15. Suprotno žalbenim navodima tuženika pravilno je sud odbio dokazne prijedloge tužitelja za saslušanjem daljnjih svjedoka kao i provođenjem medicinskog vještačenja a s obzirom da iz provedenog dokaznog postupka je imao dovoljno elemenata za donošenje meritorne odluke.

16. Prema odredbi čl. 220. st. 1. ZPP-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke a prema st. 2. istog članka sud, a ne stranke, odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.

17. Prema tome kako je iz provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud imao dovoljno elemenata da zaključi da tužbeni zahtjev nije osnovan, to je onda pravilno sud rukovodeći se načelom ekonomičnosti postupka odbio daljnje dokazne prijedloge tužitelja koji bi doveli do odugovlačenja ovog sudskog postupka.

18. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

19. S obzirom da tužitelj nije uspio u ovom žalbenom postupku isti je odbijen s potraživanjem troška ovog žalbenog postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 11. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Joka Umićević