Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj Gž-1759/2023-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Iris Gović Penić mr.sc., kao predsjednik vijeća, Sanje Joka Umićević, sudac izvjestitelj i član vijeća i Ines Kovačević, kao član vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Emir Kulenović, odvjetnik u Puli, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pn-56/2021- 16 od 30. lipnja 2022. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 11. studenog 2025. godine,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pn-56/2021-16 od 30. lipnja 2022. godine.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

    "I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

    „Nalaže se tuženiku da na ime naknade štete isplati tužiteljici iznos od 110.000,00 kn zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od 31. siječnja 2018.godine do isplate.

    Tuženik je dužan tužiteljici naknaditi prouzročeni parnični trošak s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske odluke po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“

    II. Nalaže se tužiteljici IR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženici REPUBLICI HRVATSKOJ, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 7.500,00 kuna u roku od 15 dana."

    2. Protiv te presude žali se tužiteljica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

    - dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    3. Žalba je neosnovana.

    4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi naknade štete.

    5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju ističe žalitelj jer izreka prvostupanjske presude ne proturječi niti sama sebi niti razlozima presude pa ista nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

    6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te je osnovom izvedenih dokaza i njihove ocjene u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

    7. Tužiteljica u tužbi navodi da je pravomoćnim rješenjem Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove, Područna jedinica u Pazinu- Odjel Istarske županije od 22. veljače 2016. naređeno joj, državljanki Republike Slovenije, uklanjanje zgrade s dogradnjama na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te joj zapriječeno da ako ne postupi po toj naredbi izvršenje rješenja će se provesti putem treće osobe na njezinu odgovornost i trošak, da je 16. siječnja 2018. podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju kod Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju i da taj postupak do podnošenja tužbe nije pravomoćno riješen, da je svojom zamolbom od 31. siječnja 2018. zatražila odgodu izvršenja rješenja od 22. veljače 2016., podnijela prijedlog za obnovu i prekid postupka navodeći da je podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju međutim, da je 31. siječnja 2018. spomenuti objekt srušen, te joj je time učinjena šteta u utuženoj visini (110.000,00 kuna), a to zato jer nije postupljeno sukladno čl. 42. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12, dalje: Zakon o postupanju) kojim je regulirano da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju, ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011., odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, te da se činjenica je li predmetna zgrada vidljiva na DOF5/2011 ili drugim službenim kartografskim promjenama, dokazuje i drugim dokazima - svjedocima, vještačenjima i slično.

    8. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev tužiteljice radi naknade štete pozivom na čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave smatrajući da nije bilo niti nezakonitog niti nepravilnog rada tijela državne uprave u konkretnom slučaju jer je tuženik postupao temeljem pravomoćnih i izvršnih rješenja donesenih u upravnom postupku kojima je tužiteljici bilo naređeno ukloniti bespravno izgrađenu građevinu te na temelju kojih obzirom da to tužiteljica nije dobrovoljno učinila je provedeno prisilno izvršenje rješenja o uklanjanju bespravno sagrađene građevine kao i na temelju svojih ovlasti i Zakona o građevinskoj inspekciji i Zakona o općem upravnom postupku te da stoga u postupanju tuženika nedostaje element protupravnosti pa nema niti odštetne odgovornosti niti temeljem odredbi Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: Narodne novine broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/2018., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO).

    9. Iz provedenog postupka proizlazi da je očevidom od 7. prosinca 2015. od strane građevinske inspekcije na lokaciji [adresa], na predmetnoj čestici utvrđeno da se gradi zgrada bez akta kojim se dozvoljava gradnja te je gradilište zatvoreno posebnom službenom oznakom, rješenjem od 22. veljače 2016. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove područne jedinice u Pazinu, Odjel istarske županije naređeno je tužiteljici kao investitoru uklanjanje navedene građevine te je postavljanjem službenog znaka na zgradi 7. prosinca 2015. obustavljeno građenje na toj nekretnini, upozorena je tužiteljica kao investitor da će se u slučaju nastavka građenja nakon zatvaranja gradilišta sprječavanje građenja provoditi izricanjem novčanih kazni te da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak investitora kao izvršenika ako ne postupi po naredbi. Tužiteljica je protiv navedenog rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 22. veljače 2016. podnijela tužbu Upravnom sudu u Rijeci te je presudom Upravnog suda u Rijeci posl. br. UsI-416/16- 7 od 27. rujna 2017. odbijen njezin tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove od 22. veljače 2016., a povodom žalbe tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci od 27. rujna 2017. je Visoki Upravni sud RH pod poslovnim brojem Usž-4189/17-2 dana 4. srpnja 2018. odbio žalbu i potvrdio presudu Upravnog suda u Rijeci posl. br. UsI-416/16-7 od 27. rujna 2017. godine.

    10. Nesporno je da tužiteljica nije dobrovoljno postupila sukladno rješenju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 22. veljače 2016. godine te nije sama uklonila predmetnu građevinu te je viši građevinski inspektor Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja donio 27. prosinca 2017. rješenje kojim je odredio provođenje rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 22. veljače 2016. godine kojim je tužiteljici naređeno uklanjanje zgrade s dogradnjama na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to putem treće osobe odnosno ugovornog izvođača počev s danom 16. siječnja 2018. u osam sati, a navedeno rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove od 27. prosinca 2017. postalo je izvršno 3. siječnja 2018. godine. Tužiteljica je 16. siječnja 2018. kod Upravnog odjela Istarske županije za prostorno uređenje i gradnju, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju (zahtjev za legalizaciju) i iz tog razloga podnijela zahtjev za prekidom postupka izvršenja rješenja o uklanjanju građevine od 22. veljače 2016. godine kao investitor. Rješenjem višeg građevinskog inspektora Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Uprave za inspekcijske poslove od 8. siječnja 2018. godine odbijen je njezin zahtjev za prekidom postupka izvršenja rješenja o uklanjanju od 22. veljače 2016. godine a u razlozima tog rješenja navodi se da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 42. st. 1. i st. 2. Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12, 143/13 i 65/17) jer investitor tj. tužiteljica nije dostavila uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2021. odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Tužiteljica je bila podnijela i prijedlog za obnovu postupka rješenja o uklanjanju od 22. veljače 2016. godine (sastavni dio tog prijedloga je Uvjerenje Državne geodetske uprave, Srednji ured, Sektor za katastar nekretnina od 22. siječnja 2018. kojim je utvrđeno da predmetna zgrada za koju se uvjerenje traži, nije vidljiva na digitalnoj ortofoto karti izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja započetog 21. lipnja 2021.), DOF52011 ili na digitalnoj ortofoto karti izrađenoj na temelju snimanja do 21. lipnja 2011. godine te je rješenjem od 29. siječnja 2018. godine odbačen prijedlog tužiteljice za obnovu postupka rješenja o uklanjanju od 22. veljače 2016.

    10. Također iz postupka proizlazi da je 31. siječnja 2018. provedeno izvršenje rješenja građevinske inspekcije od 22. veljače 2016. godine o uklanjanju predmetne građevine te je ista uklonjena jer je utvrđeno da tužiteljica kao izvršenik nije postupila u smislu naloga te se zato pristupilo prisilnom izvršenju; također je utvrđeno da je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada donijela 5. rujna 2018. godine rješenje kojim je odbijen zahtjev tužiteljice radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je isto rješenje izvršno 10. listopada 2018. i pravomoćno.

    11. Na tako pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice radi naknade štete.

    12. Prema odredbi čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine" br. 150/11, 12/13, 93/16 i 104/16) štetu koja građaninu nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i područne regionalne samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska.

    13. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nije bilo niti nezakonitog niti nepravilnog rada tuženika jer tijela državne uprave nisu postupala suprotno zakonu, nekom drugom propisu niti općem aktu odnosno nisu propustila primijeniti iste, odnosno nisu postupala suprotno uobičajenom ili propisanom načinu obavljanja djelatnosti.

    14. Naime, tijela tuženice postupala su temeljem pravomoćnih i izvršnih rješenja donesenih u upravnom postupku osnovom kojim je i provedeno prisilno izvršenje rješenja o uklanjanju bespravno sagrađene građevine da iz tog razloga kao što pravilno ocjenjuje prvostupanjski sud (jer nema protupravnosti u postupanju tuženika) ne postoji niti odštetna odgovornost tuženika u odnosu na tužiteljicu.

    15. Na žalbene navode kojima tužiteljica ističe da joj rješenje kojim je odbijen njezin zahtjev za legalizaciju nije uručeno po punomoćniku već da je objavljeno na oglasnoj ploči te da isto tako zaključak Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada od 3. srpnja 2018. nije uručeno njezinom imenovanom punomoćniku te objavljeno na oglasnoj ploči te da njoj putem njezinom punomoćnika ČR nije dostavljeno niti rješenje kojim se tužiteljici ostavlja rok za dostavu zatraženih dokaza, valja reći da se isti navodi odnose na upravni postupak u kojem je odlučivano o zahtjevu tužiteljice za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada te da ti činjenični navodi nisu bili predmet ovog postupka, tužiteljica ih ne navodi niti u tužbi niti kasnije tijekom postupka.

    16. U odnosu na žalbene navode kojima ističe da se u postupku utvrđivanja relevantnih činjenica u smislu čl. 42. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama mogu koristiti i drugi dokazi da je predmetni objekt evidentiran na katastarskom planu ili drugoj kartografskoj podlozi (npr. iskazi svjedoka) valja reći da je odredbom čl. 42. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12) propisano u stavku 1. da će građevinski inspektor prekinuti rješenjem postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade donesenog na temelju propisa kojim se uređuje gradnja do pravomoćnog završetka postupka za donošenje rješenja o izvedenom stanju ako je ta zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2021. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, te da se taj postupak prekida na zahtjev stranke uz koji je podnesen dokaz da je podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju i uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2021. odnosno dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi te da iz provedenog postupka proizlazi, a što nije niti sporno među strankama, da tužiteljica kao stranka u upravnom postupku nije podnijela dokaz tj. uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2021. niti dokaz da je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.

    17. Iz svega iznesenog proizlazi da je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev i odlučio kao u točki I. pobijane prvostupanjske presude.

    18. O parničnom trošku odlučeno je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP.

    19. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).

    U Zagrebu 11. studenoga 2025.

    Predsjednica vijeća:

    Iris Gović Penić mr.sc.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.