Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2199/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jadranke Travaš, kao predsjednice vijeća, Gordane Držaić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Roberte Pandža, kao članice vijeća, u pravoj stvari tužiteljice HDS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici mr.sc. Nadi Mikulandra, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu mr.sc. Nada Mikulandra i Suzana Malenica, Šibenik, Stjepana Radića 14 a, protiv tuženika HD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Bori Ercegu, odvjetniku u Šibeniku, Stjepana Radića 4 b, radi utvrđenja, uknjižbe, činidbe i trpljenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-231/2020 od 17. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 11. studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-231/2020 od 17. studenoga 2022.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-231/2020 od 17. studenoga 2022. u točki I. i III. izreke.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbe.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice HDS, OIB [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužiteljica HDS rođena HD, OIB [osobni identifikacijski broj], suvlasnica za ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] i suvlasnica za ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina], prikazanih na skici Maria Mikulandre dipl. ing. geodezije od dana 24. travnja 2018. godine crvenim isprekidanim kosim crtama.

2. utvrđuje se da je tužiteljica HDS rođena HD, OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica za cijelo stana površine 84,70 m2, položenog u prizemlju zgrade oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], izgrađenoj u [adresa] na adresi [adresa], zajedno sa odgovarajućim idealnim dijelom zemljišta na kojem je navedena zgrada izgrađena, te zajedničkim dijelovima iste zgrade, a koji stan je sastojeći od hodnika, površine 8,60 m2, dnevnog boravka površine 10,90 m2, tri spavaće sobe površina 10,80 m2, 11,20 m2 i 10,40 m2, kuhinje površine 6,00 m2, kupaonice površine 7,20 m2, te terase površine 12,50 m2, s ulazom površine, 4,60 m2, vanjskih stepenica i prostora ispod stepeništa u donjem nivou opisanog stana površine 7,10 m2, kao i garaže površine 18,00 m2, te spremišta površine 2,90 m2, sve označeno crvenom bojom na stranicama 9. i 10. Nalaza i mišljenja vještaka Tina Kusanovića, ing. građevinarstva od dana 19. lipnja 2017. godine, koja se garaža i spremište se protežu do granice s nogostupom, na dopunjenoj skici mjesta očevida vještaka Maria Mikulandre dipl. ing. geodezije od dana 24. travnja 2018. godine, označene dužinom A-B-C.

3. Nalaže se tuženiku da svakodobno dopusti pristup tužiteljici do vodobrojila, te sata za kontrolu utroška električne energije (potrošnja struje), koji jesu pripaci stanu u visokom prizemlju zgrade iz točke 2. ove presude.

4. Zabranjuje se tuženiku svako daljnje smetanje ili uznemiravanje tužiteljice u izvršavanju sadržaja prava vlasništva i stvarno pravnih ovlaštenja na nekretninama iz točaka 1. i 2. ove presude“.

i

r i j e š i o  j e

I. Ne dozvoljava se preinačenje predmetne tužbe u odnosu na dio zahtjeva istaknutog radi utvrđenja prava suvlasništva tužiteljice za (daljnjih) ½ dijela vrhu čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], uključivo sa traženjem tužiteljice da je sud ovlasti temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva vrhu čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva sa imena tuženika za cijelo.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica HDS rođena HD, OIB [osobni identifikacijski broj], povukla dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

„1. Utvrđuje se da je tužiteljica HDS rođena HD, OIB [osobni identifikacijski broj], suvlasnica za ½ dijela čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na skici vještaka Maria Mikulandre dipl. ing. geodezije od dana 06. listopada 2017. godine prikazanog likom označenim slovima D-E-F-G-H-X-X-D, a na ranijoj skici istog vještaka od dana 29. svibnja 2017. godine oznaka čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], te dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

2. Dužan je tuženik u roku od petnaest dana izdati tužiteljici tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva nekretnine – stana u visokom prizemlju i dijelovima zgrade iz točke 2. ove presude“.

III. Nalaže se tužiteljici HDS rođenoj HD, OIB [osobni identifikacijski broj], platiti tuženiku HD, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 56.502,00 kuna (pedeset šest tisuća petsto dvije kune) ili 7.499,10 eura (sedam tisuća četiristo devedeset devet eura i 10/100 euro centa), u roku od petnaest dana pod prijetnjom ovrhe.“

2. Protiv te presude i rješenja sadržajno pod točkom 1. izreke pravovremenu žalbu podnijela je tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, , 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23 - dalje: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači u dijelu utvrđenja prava vlasništva stana (točka I.2. presude) te u preostalom dijelu presuda i rješenje ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje. Zatražila je trošak žalbe specificiran u žalbi.

3. Odgovor na žalbu podnio je tuženik s prijedlogom da se žalba tužiteljice odbije kao neosnovana i potvrde prvostupanjska presuda i rješenje. Zatražio je trošak odgovora na žalbu specificiran u odgovoru na žalbu.

4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

5. Prvostupanjska presuda i rješenje sadrže jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji razlozi su u suglasnosti sa stanjem spisa te ne postoji proturječnost između onoga što se u obrazloženju navodi o sadržaju zapisnika i isprava priležećih spisu i samih tih zapisnika i isprava tako da se u cijelosti može ispitati njihova pravilnost i zakonitost. Stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju određeno ukazuje žalba tužiteljice.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 1. ZPP. ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

7. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 338. ZPP, jer je prvostupanjski sud u obrazloženju naveo zahtjeve stranaka, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, kako i zašto ih je utvrdio, koje je od tih činjenica utvrdio dokazivanjem, izjasnio se o pravnoj osnovi te prijedlozima i prigovorima stranaka te je u okviru svojih ovlaštenja koja proizlaze iz odredbe čl. 220. st. 2. ZPP, ocijenio dokaze za koje je utvrdio da iz tih dokaza može utvrditi odlučne činjenice.

8. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je protivno žalbenoj tvrdnji tužiteljice sud prvog stupnja u provedenom postupku u potpunosti i pravilno raspravio činjenice od kojih zavisi zakonitost presuđenja u ovoj pravnoj stvari.

9. Predmet spora je zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva i zaštita od uznemiravanja.

10. Pravilno prvostupanjski sud nije dozvolio preinaku tužbe iz podneska od 24. svibnja 2018. kojim tužiteljica traži utvrđenje prava suvlasništva za daljnjih ½ dijela čkbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te upisa prava suvlasništva u navedenom suvlasničkom omjeru u zemljišne knjige uz istodobno brisanje prava vlasništva tuženika na predmetnoj nekretnini.

11. Naime, navedena preinaka učinjena je nakon zaključenog prethodnog postupka i nije svrsishodna za rješenje konačnog pravnog odnosa između stranaka, jer navedena nekretnina čkbr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] u vrijeme preinake tužbe nije egzistirala, već je zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bio utrnuo, a navedena čestica ušla je u sastav čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Isto tako ne postoji niti čkbr. [katastarska čestica] koja je bila upisana u [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

12. Naime u smislu odredbe čl. 9. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst) pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.

13. Kako navedena nekretnine označena kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] više ne egzistira, to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da se ne može odlučiti o pravu vlasništva na nečemu što ne egzistira, pa je stoga osim pravilnog odbijanja preinake tužbe pravilno odbijen i dio tužbenog zahtjeva radi utvrđenja prava suvlasništva te nekretnine.

14. Pri tome je ovaj sud imao u vidu da je u utrnulom zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana zabilježba spora iz ove parnice pod Z-7596/14 no rješenje kojim je zabilježba upisana je rješenjem Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-95/2015-2 od 2. veljače 2015. preinačeno na način da se prijedlog za zabilježbu spora odbija, pa u odnosu na navedene nekretnine nema više učinka zabilježbe spora kao upisa koji čuva red prvenstva u odnosu na sve eventualne naknadne upise do pravomoćnog okončanja spora koji je zabilježen.

15. Stoga je uz pravilno odbijenu preinaku tužbe u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pravilno odbijen i dio tužbenog zahtjeva radi utvrđenja suvlasništva tužiteljice na navedenoj nekretnini te čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u tužbenom zahtjevu očigledno pogrešno navedena kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te zahtjev za uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama.

16. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je pravo vlasništva stana u prizemlju zgrade oznake čestice zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla nasljeđivanjem, kupoprodajom, darovanjem od oca i građenjem na vlastitom zemljištu te diobom provedenom sa tuženikom.

17. Uvidom u sporazum između tužiteljice i tuženika od 26. prosinca 1972. te nadopune tog sporazuma sporazumom o međusobnim pravima i obvezama u vezi izgradnje obiteljske kuće od 1. listopada 2008. ovjerenog od Igora Lučeva, javnog bilježnika u Šibeniku pod brojem Ov-15142/2008 utvrđeno je da su stranke dogovorile diobu nekretnina na način da tužiteljici pripadne u vlasništvo stan položen u visokom prizemlju s posebnim ulazom s lijeve strane s vanjskih stepenica i prostora ispod stepeništa u donjem nivou njezinog stana s tim da je vanjsko stepenište u nepodijeljenom suvlasništvu stranaka (zajedničko vlasništvo), dok tužiteljici pripada u samovlasništvo pored opisanog stana i garaža i drvarnica pored garaže i pristupni put u pravcu garažnih vrata sa sjeverne strane prema izlazu na [adresa], dok ostali dijelovi nekretnine uz etažno vlasništvo kata pripadaju tuženiku dijelom temeljem suvlasništva nekretnina na kojima je zgrada izgrađena, dijelom kao naknada za fizički rad u izgradnji te kuće.

18. Dakle, iz sporazuma od 26. prosinca 1972. proizlazi da su stranke ugovorile da će po završetku izgradnje tužiteljica steći vlasništvo stana u izgradnju kojeg će uložiti novčana sredstva, dok će tuženik u izgradnju objekta uložiti svoj rad da bi sporazumom od 10. listopada 2008. ugovorile da tužiteljica dobiva u vlasništvo pored stana i garažu i drvarnicu te da će nakon upisa predmetne kuće u katastar i zemljišne knjige na svoje ime tuženik omogućiti i etažiranje predmetne nekretnine i kuće na način da RD ima pravo upisati svoje vlasništvo stana i garaže zajedno sa zajedničkim dijelovima zgrade. Iz navedenog bi slijedilo da je osnov stjecanja vlasništva bio sporazum između tužiteljice i tuženika odnosno volja stranaka da tužiteljica građenjem na zemljištu u vlasništvu tuženika, građenjem svojim materijalom uz rad tuženika stekne vlasništvo stana na prvom katu i garaže uz pripadajuće zajedničke dijelove što ne uključuje i stjecanje vlasništva zemljišta na kojem je kuća sagrađena, jer je između stranaka ugovoreno da tuženik vlasništvo nekretnine uknjiži na svoje ime i nakon toga omogući tužiteljici stjecanje prava vlasništva samo na stanu i garaži uz pripadajuće dijelove.

19. Ovakav sporazum protivan je prisilnim propisima, odnosno načelu jedinstva nekretnine iz već gore navedene odredbe odredbi čl. 9. st. 1. ZV. Pojedinačnu nekretninu čini uvijek zemljišna čestica uključujući i ono što je s njom trajno povezano, a to što je s njom trajno povezano ne čini pojedinačnu nekretninu.

20. Dakle, tužiteljica temeljem pravnog posla zaključenog sa tužiteljem kojim sporazumom stranke reguliraju svoje odnose u vezi izgradnje kuće u kojoj se nalazi stan nije mogla steći samo vlasništvo stana i garaže te zajedničkih dijelova nekretnine, bez stjecanja prava vlasništva odgovarajućeg dijela zemljišta, a koje stjecanje nije ugovoreno.

21. Stoga se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi da je tužiteljica građenjem vlastitim sredstvima stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine, kad iz rezultata provedenog postupka proizlazi da je građenje imalo za podlogu sporazum stranaka koji je protivan načelu jedinstva nekretnine i kojem je cilj bilo stjecanje vlasništva samo stana, a ne i zemljišta na kojem je kuća sagrađena.

22. U konkretnom slučaju radi se o stjecanju prava vlasništva na temelju pravnog posla, no kako je takav sporazum protivan prisilnim propisima, to je pravilno tužbeni zahtjev pod točkom II. izreke odbijen.

23. Kako tužiteljica nije dokazala da je ju je tuženik nekom aktivnošću uznemiravao u korištenju stana i pripadajućih dijelova to je pravilno odbijen tužbeni zahtjev pod točkom III. i IV. izreke.

24. Odluka o troškovima postupka donijeta je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP, a tužiteljica istu određeno niti ne osporava.

25. Tužiteljici nije dosuđen trošak žalbe, jer nije uspjela sa žalbom, a tuženiku nije dosuđen trošak odgovor na žalbu, jer sud ovaj trošak ne smatra potrebnim za vođenje postupka.

26. Slijedom izloženoga valjalo je žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu i rješenje u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. potvrditi temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP i čl. 380. toč. 3. ZPP.

U Zagrebu 11. studenoga 2025.

Predsjednica vijeća

Jadranka Travaš