REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4844/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HD, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Renata Dozet Daskal, odvjetnica u Karlovcu, protiv tuženika Hrvatske osiguravajuće kuće d.d., OIB 00432869176, iz Zagreba, Capraška ulica 6, kojeg zastupa punomoćnik Iva Pezić, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli – Pola poslovni broj Gž-1691/2024-2 od 9. prosinca 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-20/2023-65 od 11. srpnja 2024., na sjednici održanoj 10. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude iz uvoda ove odluke, pozivajući se na povredu temeljnih ljudskih prava.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Prijedlog nije dopušten.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica navodi da je u donošenju drugostupanjske presude došlo do povrede temeljnih ljudskih prava na pravično suđenje, iz odredbe čl. 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10. i 85/10. – pročišćeni tekst, - dalje: Ustav) te na razmjernost sudskih odluka, iz odredbe čl. 16. st. 2. Ustava, i to zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primijenjene materijalnog prava.
5. Predlagateljica tvrdi da je osiguranik tuženika, odvjetnik, odgovoran za štetu koju je ona pretrpjela njegovim zastupanjem, s obzirom na to da je u prethodno vođenom parničnom postupku on pogrešno naznačio pravnog slijednika inicijalnog tuženika, zbog čega je, a radi naknadnog prigovora tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji, u tom postupku odbijen njezin tužbeni zahtjev.
6. Predlagateljica je u ovom postupku odbijena sa tužbenim zahtjevom s obrazloženjem, između ostaloga, da nije dokazala da bi uspjela u prethodnom postupku. Kako da je prvotno tuženik u tom postupku istaknuo prigovor odgovornosti u odnosu na svog osiguranika za prometnu nezgodu, u kojoj je sudjelovala tužiteljica kao vozač drugog vozila, to su nižestupanjski sudovi pravnog pristupa da je teret dokaza u ovoj parnici na tužiteljici, i to za utvrđenje činjenica vezanih za pitanje odgovornosti za prometnu nezgodu, a što ona nije učinila.
7. U prijedlogu za dopuštenje revizije u bitnome se ističe da je tužiteljica priložila zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i da je saslušana kao stranka, te da je razlog njezina neuspjeha u parnici za naknadu štete iz prometne nezgode to što je promašena pasivna legitimacije, krivnjom njezina punomoćnika, pa da joj u ovoj parnici barem pripada trošak parničnog postupka i vještačenja, a koji troškovi su je teretili.
8. U ovosudnoj odluci Rev-296/2022-2 od 23. ožujka 2022. je rečeno:
„da bi postojala odštetna odgovornost odvjetnika i njegovog osiguratelja zbog povrede ugovorne obveze iz ugovora o nalogu koji se sastoji u pravilnom, savjesnom stručnom i po pravilima struke zastupanju pred sudom pored činjenice da je tužitelj uslijed nekog propusta punomoćnika izgubio spor i stoga mu je nastala šteta..., da bi se utvrdila odštetna odgovornost sudovi moraju radi utvrđenja uzročno-posljedične veze u toj parnici utvrditi bi li tužitelj uspio u sporu i da nije bilo propusta u zastupanju“.
9. U smislu navedenoga, kada nižestupanjski sudovi zaključuju da tužiteljica nije adekvatnim dokaznim prijedlozima dokazala da bi uspjela u parnici za naknadu štete iz prometne nezgode da nije bilo propusta u zastupanju, onda ona navodima iz prijedloga nije učinila vjerojatnim da su joj zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđena temeljna ljudska prava na koje se u prijedlogu poziva.
10. Ne nalazi se, ni na bazi vjerojatnosti, proizvoljnosti u odluci ili izostanak dostatnih i relevantnih razloga odluke, povrede prava na pravni lijek, pristup sudu ili prekomjernog tereta. Predlagateljica, u biti, prijedlogom izlaže svoje nezadovoljstvo ishodom ovog postupka.
11. Primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.) odlučeno je u izreci ove odluke.
Zagreb, 10. studeni 2025.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
