Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1815/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Paškvalin Bošković kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja AĐ, HĐ 17, Prospect Nsw, Australija, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima Saneli Kontin Miklin i Željku Rožiću, odvjetnicima u Križevcima, protiv protivnice osiguranja ŽĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Milenku Ščetru i Vesni Rajić, odvjetnicima u Križevcima, radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ovr-2376/2024-2 od 4. listopada 2024., dana 10. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba protivnice osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ovr-2376/2024-2 od 4. listopada 2024.

II. Odbija se zahtjev protivnice osiguranja za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ovr-2376/2024-2 od 4. listopada 2024., sud je odredio predloženo osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama u vlasništvu i suvlasništvu protivnice osiguranja prihvaćajući prijedlog predlagatelja osiguranja.

2. Protiv navedenog rješenja protivnica osiguranja je podnijela žalbu u bitnom navodeći kako punomoćnici predlagatelja osiguranja nisu mogli zatražiti osiguranje na nekretnini protivnice osiguranja obzirom im predlagatelj osiguranja nije potpisao punomoć te nadalje iz razloga što je na njenoj nekretnini upisano od strane predlagatelja osiguranja već nekoliko tereta za isto potraživanje, što smatra obijesnim parničenjem i zlouporabom procesnih ovlaštenja od strane predlagatelja osiguranja. Predlaže usvojiti žalbu i obvezati predlagatelja osiguranja na naknadu troškova protivnici osiguranja zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom. Za sastav žalbe i pristojbe na žalbu zahtijeva 2.164,40 EUR.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja osporava žalbene navode u cijelosti kao neosnovane pritom ukazujući na odredbu čl. 354. st. 3. Zakona o parničnom postupku. Predlaže odbaciti žalbu protivnice osiguranja kao nedopuštenu, podredno istu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda uz obvezu protivnice osiguranja da mu naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 312,50 EUR.

4. Žalba protivnice osiguranja nije osnovana.

5. Iz stanja u spisu proizlazi da je predlagatelj osiguranja 11. rujna 2024. podnio prijedlog radi osiguranja dospjelih tražbina prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja, a na temelju ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Bjelovaru posl. broj P-1088/2019 od 20.prosinca 2023. djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Gž- 926/2024-2 od 25. lipnja 2024.g.

6. Prvostupanjski sud je odredio predloženo osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava, slijedom čega je riješio kao u točki I. do III. pobijanog rješenja. O troškovima postupka osiguranja riješio je kao u točki IV. izreke pobijanog rješenja.

7. Ocjena je ovog suda da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda iz čl. 354. st 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), na koje se pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a i u ovršnom postupku i postupku osiguranja, a niti postoje žalbeni razlozi iz čl. 50. st. 5. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12 25/13, 93/14, 55/15, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/2024, dalje: OZ).

8.1. Žalbeni navodi protivnice osiguranja da punomoćnici predlagatelja osiguranja nisu mogli zatražiti osiguranje na njezinoj nekretnini obzirom da im predlagatelj osiguranja nije potpisao punomoć su neosnovani, jer prema čl. 354. st. 3. ZPP-a zato što stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili zato što parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zato što zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-1246/2020-2 28. svibnja 2024., Revd-2785/2024-2 od 24. rujna 2024., Rev-290/2022-3 od 14. svibnja 2024. i dr.)

8.2. Stoga su navodi koje iznosi protivnica osiguranja, a odnose se na ovlaštenje punomoćnika predlagatelja osiguranja, neosnovani.

9. Nadalje odredbom čl. 296. OZ-a propisano je da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, a prema čl. 297. istog zakona na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva se uknjižbom. Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj će se knjizi naznačiti ovršivost tražbine radi osiguranja koje je uknjižba određena.

10. U konkretnom predmetu predlagatelj osiguranja raspolaže ovršnom ispravom – pravomoćnom i ovršnom presudom, tražbina za koju se traži osiguranje namirenja je novčana, protivnica osiguranja je obveznik ispunjenja iste, a predmet osiguranja su nekretnine upisane u zemljišnim knjigama na ime protivnice osiguranja, kako je to razvidno iz spisu priloženog zemljišno knjižnog izvatka.

11. Slijedom navedenog, kako su ispunjene sve pretpostavke za prisilno zasnivanje založnog prava u odnosu na gore navedenu tražbinu, to je sukladno navedenoj odredbi čl. 296. OZ-a prvostupanjski sud osnovano odredio osiguranje zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnice osiguranja.

12. Nisu osnovani daljnji žalbeni navodi protivnice osiguranja da je na njenoj nekretnini upisano od strane predlagatelja osiguranja već nekoliko tereta za isto potraživanje i da stoga ovaj postupak predstavlja obijesno parničenje i zloupotrebu procesnih ovlaštenja od strane predlagatelja osiguranja. Naime svi u žalbi taksativno navedeni poslovni brojevi zemljišno knjižnih postupaka se odnose na postupak osiguranja predmetne novčane tražbine prethodnom mjerom - predbilježbom založnoga prava na nekretnini protivnice osiguranja, a o kojoj u trenutku donošenja pobijanog rješenja još uvijek nije bilo pravomoćno riješeno, a što je sve razvidno iz javno dostupnih podataka iz sustava ZIS (https://oss. uredjenazemlja. hr.) i sustava e-spisa.

13. Slijedom navedenog, ovaj sud je odbio žalbu protivnice osiguranja i primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a riješio kao u točki I. izreke.

14. Protivnici osiguranja nisu dosuđeni troškovi nastali izjavljivanjem pravnog lijeka, jer žalba nije bila osnovana (čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 166. st. 1. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a), slijedom čega je riješeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

15. Predlagatelju osiguranja nisu dosuđeni troškovi nastali sastavom odgovora na žalbu budući taj trošak nije bio neophodan (čl. 155. ZPP-a u svezi sa čl. 21. st. 1. OZ- a), slijedom čega je riješeno kao u točki III. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu 10. studenog 2025.

Sudac:

Vlatka Paškvalin Bošković