REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-4320/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Tatjana Kujundžić Novak, po prijedlogu predlagatelja ČŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] 1/1 kojeg zastupaju punomoćnici Alen Kalčić i Neven Švić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Kalčić i Švić iz Poreča, za nastavak stečajnog postupka nad dužnikom Stečajna masa iza VELMES d.o.o. u stečaju, OIB 28216602556, Brtonigla, Kršin 4, odlučujući o sukobu mjesne nadležnosti između Trgovačkog suda u Rijeci i Trgovačkog suda u Pazinu, 10. studenog 2025.
r i j e š i o j e
Za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari mjesno je nadležan Trgovački sud u Rijeci.
Obrazloženje
1. Rješenjem poslovni broj St-387/2025-3 od 30. rujna 2025. Trgovački sud u Rijeci oglasio se mjesno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari (točka I. izreke), te je odlučio da će po pravomoćnosti ovoga rješenja predmet ustupiti mjesno nadležnom Trgovačkom sudu u Pazinu.
2. Sud je tako odlučio jer je sjedište stečajnog dužnika (prije nego što je brisan iz sudskog registra) bilo u Brtonigli, Kršin 4, pa je na temelju čl. 8. st. 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ) za postupanje u stečajnom postupku isključivo mjesno nadležan Trgovački sud u Pazinu jer se na njegovom području nalazi sjedište stečajnog dužnika.
3. Trgovački sud u Pazinu je po primitku citiranog pravomoćnog rješenja Trgovačkog suda u Rijeci, dopisom izazvao sukob nadležnosti, predlažući da ovaj sud riješi sukob nadležnosti na način da odredi mjesnu nadležnost Trgovačkog suda u Rijeci. Trgovački sud u Pazinu smatra da je u konkretnom slučaju došlo do ustaljenja nadležnosti Trgovačkog suda u Rijeci, jer je taj sud kao tada mjesno nadležan sud vodio stečajni postupak nad dužnikom pod poslovnim brojem St-77/201, te je u tom postupku rješenjem od 24. svibnja 2013. otvorio stečajni postupak nad stečajnim dužnikom, imenovao stečajnog upravitelja, te zaključio stečajni postupak. Stoga smatra da je na temelju čl. 289., a u vezi s čl. 10. SZ-a, te u vezi s čl. 22. st. 1. i čl. 23. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) upravo Trgovački sud u Rijeci mjesno nadležan za odlučivanje i prijedlogu za nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe.
4. Odredbom čl. 22. st. 1. ZPP-a propisano je da ako sud kome je predmet ustupljen kao nadležan smatra da je nadležan sud koji mu je predmet ustupio ili koji drugi sud, dostavit će predmet sudu koji treba riješiti sukob nadležnosti. Rješavanje sukoba nadležnosti odnosi se na određivanje nadležnosti suda, a sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku o stvarnoj i mjesnoj nadležnosti, kada između dva suda o tome postoji spor kao što je to ovdje slučaj.
5. Sud nadležan za odlučivanje o sukobu nadležnosti ovlašten je odrediti koji je sud nadležan između sudova koji smatraju da nisu nadležni, a nema ovlaštenje ispitivati eventualnu nezakonitost u postupanju suda koji se proglasio mjesno nenadležnim, kada rješenje o mjesnoj nenadležnosti nije povodom žalbe bilo predmet ispitivanja drugostupanjskog suda.
6. Uvidom u predmetni spis, kao i u spis Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj St-77/201 putem s-Spisa utvrđeno je da je u ovoj pravnoj stvari Trgovački sud u Rijeci rješenjem od 24. svibnja 2013. otvorio stečajni postupak nad stečajnim dužnikom, imenovao stečajnog upravitelja, te zaključio stečajni postupak kao tada stvarno i mjesno nadležan sud. Nakon toga zbog ustanovljenja Trgovačkog suda u Pazinu, promijenjene su okolnosti na kojima je utemeljena nadležnost Trgovačkog suda u Rijeci.
7. Međutim, prema ocjeni ovoga suda temeljem odredbe čl. 15. st. 3. ZPP-a došlo je do ustaljivanja nadležnosti Trgovačkog suda u Rijeci (perpetuatio fori). Načela predstečajnog i stečajnog postupka propisana čl. 11., te ciljevi predstečajnog i stečajnog postupka propisani čl. 2. SZ-a, odnose prevagu nad zahtjevom da odluku donese nadležan sud u vrijeme njenog donošenja pa supsidijarna primjena čl. 15. ZPP-a u predmetnom izvanparničnom postupku, odgovara svrsi i cilju stečajnog postupka. Točno je da zakon može izrijekom drugačije odrediti, međutim, Stečajni zakon nije odredio da se u stečajnom postupku ne primjenjuje odredba čl. 15. st. 3. ZPP-a dakle, zakonodavac nije „zabranio“ ustaljenje nadležnosti u stečajnom postupku. Stoga Trgovački sud u Rijeci koji je bio stvarno i mjesno nadležan u vrijeme podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, te je taj stečajni postupak i zaključio, ostaje i dalje nadležan za rješavanje o prijedlogu za nastavak toga stečajnog postupka radi naknadne diobe.
8. Stoga je na temelju čl. 23. st. 2. i 3. ZPP-a u vezi s čl. 10. SZ-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 10. studenog 2025.
Sudac
Tatjana Kujundžić Novak
