Poslovni broj: Usž-4286/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice VK iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Klaudia Šopić, odvjetnica u Zadru, Mihovila Klaića 4, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Republike Austrije 20, radi obnove u ratu oštećene kuće, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2485/2024 od 8. srpnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 6. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-2485/2024 od 8. srpnja 2025.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-01/22-01/01, URBROJ: 531-03-4-24- 2 od 12. rujna 2024. te prvostupanjskog upravnog rješenja Zadarske županije, Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom, KLASA: UP/I-361-01/21- 07/01, URBROJ: 2198-17-22-17 od 27. siječnja 2022. kao i zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog upravnog rješenja od 27. siječnja 2022. kojim je odbijen njezin zahtjev za obnovu i opremanje u ratu oštećene obiteljske kuće na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).
3. U pravodobno podnesenoj žalbi tužiteljica presudu prvostupanjskog suda pobija u cijelosti iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnome ističe da je sud osporenu presudu donio prihvativši stajalište upravnih tijela da nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na obnovu jer da tužiteljica u vrijeme donošenja odluke u ponovnom postupku nije bila vlasnica predmetne nekretnine. Međutim, smatra da je takvim zaključkom suda povrijeđeno načelo oportuniteta, odnosno svrhovitosti. Prigovara da sud nije cijenio niti obrazložio povredu pravila upravnog postupka koju su počinila upravna tijela u konkretnom slučaju s obzirom da zahtjev tužiteljice nije riješen u cijelosti, a što proizlazi iz spisa predmeta (zahtjev je izmijenjen dana 17. svibnja 2019. dopisom tadašnjeg opunomoćenika tužiteljice). Ističe da su u vrijeme podnošenja zahtjeva bili kumulativno ispunjeni svi uvjeti za ostvarivanje predmetnog prava sukladno Zakonu o obnovi, a da činjenica što prvostupanjsko tijelo nije o njenom zahtjevu odlučilo u razumnom roku ne može ići na štetu tužiteljice. Tužiteljica ne spori da je predmetnu nekretninu otuđila, međutim isto je učinila nakon podnošenja zahtjeva za obnovu predmetne nekretnine. Stoga smatra da joj pripada pravo na isplatu novčanog iznosa u vrijednosti građevinskog materijala koji bi bio upotrijebljen za obnovu predmetne nekretnine, a sve sukladno postavljenom zahtjevu tužiteljice od 17. svibnja 2019., a o kojem upravna tijela nisu odlučila prilikom donošenja odluke. S obzirom da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, posljedično je nezakonita i odluka o trošku upravnog spora. Predlaže usvojiti žalbu i preinačiti osporenu presudu u korist tužiteljice, podredno vratiti upravnom sudu na ponovno odlučivanje.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je pobijana presuda pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povredu pravila sudskog postupka. Ovo stoga jer je osporena presuda, suprotno žalbenim navodima, pravilno i dostatno obrazložena sukladno odredbi članka 119. stavak 5. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br.: 36/24., dalje: ZUS). Naime, sud nije dužan obrazlagati svaki navod tužiteljice, već one pravno relevantne, a čemu je u konkretnom slučaju udovoljeno.
7. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda ocijenjeno je pravilnim stajalište upravnih tijela prema kojem je odbijen zahtjev tužiteljice za obnovu i opremanje u ratu oštećene obiteljske kuće na č.z. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nakon što je u pravilno provedenom postupku utvrđeno da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke propisane odredbama članka 4. stavak 1., odredbama članka 5. stavak 1. te odredbama članka 16. stavak 2. Zakona o obnovi („Narodne novine“, broj: 24/96., 54/96., 87/96., 57/00., 38/09., 45/11., 51/13. i 98/19., dalje: Zakon).
8. Odredbom članka 16. stavak 2. točka 3. Zakona propisano je da se uz zahtjev za obnovu treba priložiti dokaz da je podnositelj zahtjeva bio vlasnikom, odnosno suvlasnikom obiteljske kuće ili stana, odnosno nositeljem stanarskog prava na stanu prije početka oružanih sukoba na tom području, dok je točkom 5. iste zakonske odredbe propisano da je potrebno priložiti ovjerenu izjavu danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će se podnositelj zahtjeva u obiteljsku kuću ili stan nakon izvršenog popravaka oštećenja vratiti i u njima prebivati s poimence navedenim članovima obitelji.
9. U konkretnom slučaju nije sporno da su tužiteljica i njezin sin, kao suvlasnici predmetne nekretnine na jednake dijelove, kupoprodajnim ugovorom od 30. listopada 2006. istu otuđili trećoj osobi koja je temeljem predmetnog ugovora uknjižila svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, a čime je prestalo pravo vlasništva, odnosno suvlasništva tužiteljice, a o kojoj činjenici spisu prileži potvrda Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostave Zadar, KLASA: 034- 04/21-13/162, URBROJ: 513-07-13-01-21-2 od 19. veljače 2021. te ZK ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 8. ožujka 2021.
10. S obzirom na tako nesporno utvrđene pravno relevantne činjenice u konkretnom slučaju, to i po ocjeni ovog Suda, nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za usvajanje zahtjeva za obnovu u ratu oštećene predmetne nekretnine propisane Zakonom te je pravilno odbijen zahtjev tužiteljice za obnovu, a što je pravilno potvrđeno osporenom presudom prvostupanjskog suda. Naime, suprotno žalbenom navodu, tužiteljica je u smislu naprijed citirane odredbe članka 16. stavak 2. točka 3. Zakona trebala biti vlasnica predmetne nekretnine u trenutku podnošenja zahtjeva za obnovu, što je nesporno i bila, međutim vlasništvo je trebala zadržati i nadalje, a što nesporno nije učinila s obzirom da je 2006. godine otuđila predmetnu nekretninu trećoj osobi, a kako pravilno obrazlaže prvostupanjski sud. Osim toga, ovaj Sud ističe da je otuđenje predmetne nekretnine protivno i smislu naprijed citirane točke 5. iste zakonske odredbe prema kojoj podnositelj zahtjeva jamči pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da će se nakon završene obnove predmetne nekretnine u nju vratiti i u njoj prebivati. S obzirom da je tužiteljica otuđila predmetnu nekretninu, a što niti ne spori, to je njeno ponašanje protivno sadržaju dane izjave od 18. lipnja 1999. priložene uz zahtjev za obnovu.
11. Nadalje, vezano za žalbeni navod da tužiteljica s obzirom na otuđenje predmetne nekretnine za vrijeme trajanja postupka odlučivanja o njenom zahtjevu za obnovu i opremanje u ratu oštećene navedene nekretnine, ima pravo na isplatu novčanog iznosa u visini građevinskog materijala koji bi bio utrošen u predmetnu obnovu, a o čemu da upravna tijela nisu odlučila, ovaj Sud navodi da isti nije osnovan. Ovo iz razloga jer iz smisla odredbe članka 68.b Zakona proizlazi da se zahtjev za novčanu potporu može odobriti tek nakon što se usvoji zahtjev za obnovu, a čemu u konkretnom slučaju nije udovoljeno budući da je zahtjev za obnovu odbijen. Osim toga, uvidom u rješenje prvostupanjskog upravnog tijela od 27. siječnja 2022. utvrđeno je da su, suprotno žalbenim navodima, navedeni razlozi o nemogućnosti isplate novčane potpore umjesto obnove u ratu oštećene predmetne nekretnine.
12. Zaključno, ovaj Sud napominje da rokovi za odlučivanje o predmetnom zahtjevu propisani Zakonom nisu prekluzivne naravi, već se radi o instruktivnim rokovima čijim protekom ne nastaju negativne pravne posljedice za javnopravno tijelo. Također, tužiteljica je imala mogućnost korištenja pravnih lijekova propisanih Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br.: 47/09. i 110/21.) ukoliko je smatrala da odluka o njenom zahtjevu nije donesena pravovremeno. Naime, za očekivati je da svaka stranka štiti svoje interese i prava te poduzima aktivne radnje za ostvarenje svojih prava propisanih Zakonom.
13. Slijedom svega navedenog, nema osnove za usvajanje predmetne žalbe.
14. Stoga je trebalo odlučiti temeljem odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a kao u izreci presude.
U Zagrebu, 6. studenog 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
