Poslovni broj: Usž-3552/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr.sc. Sanje Otočan, članica vijeća te sudske savjetnice Jelene Maltar Benjak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja suvlasnika stambene zgrade u [adresa], zastupanih po upravitelju zgrade trgovačkom društvu Gospodarenje stanovima d.o.o., Donja Stubica, Toplička 10, OIB: 30117405677, koji je zastupan po opunomoćeniku Krunoslavu Pradeganu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Pradegan & Spicijarić j.t.d., Zagreb, Ulica Republike Austrije 17, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Zagreb, Miramarska cesta 22, OIB: 69608914212, radi dodjele bespovratnih sredstava, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-725/2023-10 od 10. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 5. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-725/2023-10 od 10. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-910-04/20-02/5, URBROJ: 538-05-3-3-1/557-23-4 od 23. siječnja 2023.

2. Rješenjem tuženika od 23. siječnja 2023. odbijen je prigovor tužitelja izjavljen na postupanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (dalje: Fond) u donošenju Odluke o utvrđenoj nepravilnosti, KLASA: 018-10/15-01/5, UR.BROJ: 563- 11-1/232-19-196 od 20. prosinca 2019. (dalje: Odluka o nepravilnosti).

3. Tužitelj pobija zakonitost prvostupanjske presude zbog svih zakonom propisanih razloga. Ističe da je prvostupanjski sud propustio potpuno utvrditi činjenično stanje jer je odbio dokazne prijedloge tužitelja kojima je nastojao dokazati odlučne činjenice, izračun postotnog iznosa dodatno ugovorenih radova u odnosu na početnu ukupnu vrijednost specifičnog troška, koje nisu utvrđene u upravnom postupku. Činjenično stanje je utvrđeno samo na temelju navoda tuženika koje je prvostupanjski sud nekritički prihvatio, iako isti ne proizlaze iz sadržaja isprava i dokumentacije spisa, pisanih podnesaka ili izvedenih dokaza. Dalje navodi da iz isprava i dokumentacije spisa tuženika nigdje ne proizlazi što je „početna ukupna vrijednost specifičnog troška”, a upravo je ta vrijednost ključni parametar za izračun postotnog iznosa dodatno ugovorenih radova. Budući da je nemoguće bez toga parametra napraviti točan izračun, smatra da nije ni moguće utvrditi eventualnu nepravilnost koja mu se stavlja na teret te stoga osporava izračun vrijednosti dodatno ugovorenih radova. Ističe da obrazloženje prvostupanjske presude nije razumljivo jer se u istome ponavljaju navodi tuženika bez dodatnog obrazloženja. Smatra spornim što se prilikom izračuna korekcije nepravilnosti prvostupanjski sud poziva na iznose u koje se ne uračunavaju iznosi PDV-a, dok pri izračunu financijske korekcije uzima se iznos u kojem je taj iznos PDV-a sadržan. Ističe da je isto suprotno točki 16. Priloga 2. Pravila o financijskim korekcijama kojom je za takvu vrstu nepravilnosti propisana sankcija od 25% ugovorene cijene, odnosno iz iste ne proizlazi da se uzima u izračun ukupna vrijednost projekta s uračunatim iznosom PDV-a, već jedino i isključivo ukupna vrijednost specifičnog troška. Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i riješiti upravnu stvar, a podredno vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, u skladu s člankom 134. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 36/24.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

7. Iz spisa predmeta proizlazi da je prednik tužitelja, trgovačko društvo Komunalno Zabok d.o.o., sudjelovao u postupku dodjele bespovratnih sredstava u okviru javnog poziva Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, referentna oznaka poziva PDP- 4c2.2, objavljenog 17. listopada 2016. za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu višestambenih zgrada (dalje: Poziv).

7.1.1. U postupku je 10. listopada 2017. sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Fondova u financijskom razdoblju od 2014. do 2020., referentni broj Ugovora KK.04.2.2.01.0406. za projekt Energetska obnova višestambene zgrade na adresi [adresa] (dalje: ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava) između prednika tužitelja kao korisnika te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (sada: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine) i Fonda.

7.1.2. Sastavni dio ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava je Dodatak 1.1. – opis i proračun Projekta kojim su u točki II., ukupna vrijednost projekta, između ostalog navedene ukupne vrijednosti elemenata projekta, ukupni prihvatljivi izdaci, stopa sufinanciranja i iznos bespovratnih sredstva. Za element projekta energetska obnova zgrade s PDV-om je navedeno da ukupna vrijednost projekta iznosi 867.545,92 kuna, ukupni prihvatljivi izdaci iznose 838.351,25 kuna, stopa sufinanciranja iznosi 60%, a iznos bespovratnih sredstava 456.084,00 kuna. Iznos bespovratnih sredstava je utvrđen u iznosu koji predstavlja maksimalni iznos ograničenja bespovratnih sredstava od 600 kn/m2 iz Poziva.

7.2. Prednik tužitelja, kao ne obveznik Zakona o javnoj nabavi, proveo je postupak nabave po pravilima Postupka nabave za osobe koji nisu obveznici javne nabave iz Aneksa 2. Poziva. Po provedenom postupku nabave, kao naručitelj, sklopio je ugovor o građenju od 11. svibnja 2018. sa trgovačkim društvom Pludux art d.o.o. (dalje: izvođač) u kojem je vrijednost radova procijenjena na iznos od 867.503.87 kuna (694.003,06 + PDV). Istim se izvođač obvezao započeti radove najkasnije 10 dana od dana uvođenja u posao, predvidivo 1. srpnja 2018. i završiti radove u roku 150 kalendarskih dana od dana početka izvođenja radova.

7.2.1. Tijekom trajanja ugovornog odnosa naručitelj i izvođač radova sklopili su anekse ugovora o građenju od 26. listopada 2018. i od 12. studenog 2018. kojima je ugovoreno izvođenje nepredviđenih radova uz produženje roka završetka radova do 30. travnja 2019. Aneksima ugovora je ukupna vrijednost radova povećana na iznos od 1.004.711,20 kuna (803.768,96 kuna + PDV).

8. Fond, kao tijelo iz članka 8. točaka 16. i 23. Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta" („Narodne novine“, 107/14., 23/15., 129/15., 15/17., 18/17., 46/21. i 49/21., dalje u tekstu: Uredba) i priloga Uredbe-Prikaz posredničkih tijela nadležnih za provedbu izabranih investicijskih prioriteta, po operativnom programu za specifični cilj 4c2, proveo je provjeru postupaka nabave radova po primitku aneksa ugovora o građenju od 26. listopada 2018. i od 12. studenog 2018.

8.1. U postupku je utvrđeno da je prednik tužitelja kao naručitelj izravno sklopio anekse ugovora o građenju s izvođačem kojima su ugovoreni dodatni radovi čija vrijednost predstavlja 16,9% početne ukupne vrijednosti specifičnog troška iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. S obzirom na to da je ukupna vrijednost dodatno ugovorenih radova viša od 15% početne ukupne vrijednosti specifičnog troška iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, Fond je odlučio da je prednik tužitelja izravnim sklapanjem aneksa ugovora o građenju postupio suprotno točki 4. Poziva na dostavu projektnih prijedloga Aneksa 2. Postupci nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi (u nastavku teksta: Aneks 2 Poziva). Na opisani način došlo je i do značajne izmjene ugovora o nabavi te je stoga postupanje prednika tužitelja ocijenjeno kao nepravilnost iz točke 16. Priloga 2. Pravila o financijskim korekcijama, Nepravilnost u kojima se određuje financijska korekcija – nabave koje provode neobveznici Zakona o javnoj nabavi (dalje: Prilog 2. Pravila o financijskim korekcijama). Stoga je u skladu s točkom 16. Prilog 2. Pravila o financijskim korekcijama određena financijska korekcija od 25% ugovorne cijene i novih radova koje proizlaze iz izmjene, odnosno uskraćena su bespovratna sredstva u iznosu od 114.021,00 kuna.

9. Tuženik je u postupku odlučivanju o prigovoru na postupanje Fonda potvrdio da je Fond, unatoč omašci u izračunu postotnog iznosa koji premašuje točkom 4. Aneksa 2 dozvoljenih 15% početne ukupne vrijednosti specifičnog troška kako je isti određen u Ugovoru o bespovratnim sredstvima (Fond je umjesto 16.1% naveo 16.9%), pravilno utvrdio da predmetni iznos premašuje točkom 4. Aneksa 2 dozvoljenih 15% početne ukupne vrijednosti specifičnog troška koji je određen u Ugovoru o bespovratnim sredstvima. Budući da je prednik tužitelja, kao ne obveznik Zakona o javnoj nabavi, sklopio anekse ugovora o građenju bez da je proveo novi postupak nabave, pravilno je Fond utvrdio da je opisano postupanje u suprotnosti s točkom 4. Aneksa 2 Poziva te da je istim počinjena nepravilnost iz broja 16. Prilog 2. Pravila o financijskim korekcijama. S obzirom na utvrđenu nepravilnost, pravilno je određena stopa ispravka od 25% vrijednosti predmetnog ugovora o nabavi.

10. Prvostupanjski sud je utvrdio odlučne činjenice na temelju isprava iz spisa upravnog postupka i prvostupanjskog spora te je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, relevantne odredbe Uredbe, Uredbe (EU) 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. (dalje:

Uredba (EU) 1303/2013), Aneksa 2 Poziva, Priloga 2. Pravila o financijskim korekcijama i odbio tužbeni zahtjev.

11. Razlozima navedenim u žalbi tužitelj nije doveo u sumnju zakonitost osporavane presude koja je donesena na temelju pravilno utvrđenih činjenica te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, dok povrede pravila postupka ovaj Sud nije našao.

12. Člankom 2. točkom 36. Uredbe (EU) br. 1303/2013 „nepravilnost“ je definirana kao svako kršenje prava Unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje proizlazi iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta uključenog u provedbu ESI fondova koje šteti, ili bi moglo naštetiti proračunu Unije, tako da optereti proračun Unije neopravdanim izdatkom. Člankom 74. stavkom 3. iste Uredbe propisano je da države članice osiguravaju postojanje učinkovitih mehanizama za provjeru pritužbi na ESI fondove. Opseg, pravila i postupci takvih mehanizama odgovornost su država članica u skladu s njihovim institucionalnim i pravnim okvirom. Države članice na zahtjev Komisije ispituju žalbe podnesene Komisiji koje su obuhvaćene područjem primjene njihovih mehanizama. Države članice na zahtjev obavješćuju Komisiju o rezultatima tih ispitivanja.

13. Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava u članku 1. stavku 1.2. Posebnih uvjeta Ugovora propisano je da se bespovratna sredstva dodjeljuju Korisniku u skladu s uvjetima utvrđenima u Općim uvjetima i u tim Posebnim uvjetima Ugovora, za koje korisnik izjavljuje da ih je u cijelosti primio na znanje i prihvatio.

14. Točkom 4. Aneks 2 Poziva propisano je da subjekti koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi mogu sklapati ugovor o nabavi na temelju jedne ponude (jednog ponuditelja) između ostaloga i ako je potrebno ugovoriti dodatne radove, robu ili usluge u odnosu na one iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, koji su nužni za završetak projekta. U navedenom slučaju ukupna vrijednost dodatno ugovorenih radova, roba ili usluga ne prelazi 15% početne ukupne vrijednosti specifičnog troška definiranog u predmetnom ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

15. Člankom 7. stavkom 9. Pravila o financijskim korekcijama propisano je da se kao osnovica za izračun nepravilnosti uzima iznos sredstava ugovora o dodjeli bespovratnih sredstva dodijeljenih projektu, vezano uz radnju ili propust u odnosu na koju je nepravilnost utvrđena. Ako se nepravilnost odnosi na provedeni postupak (javne) nabave, iznos/stopa financijske korekcije izračunava se s obzirom na ugovoreni iznos (javne) nabave.

16. Točkom 16. Prilog 2. Pravila o financijskim korekcijama određena financijska korekcija od 25% ugovorne cijene i novih radova koje proizlaze iz izmjene.

17. U odnosu na žalbene navode da je postotni iznos dodatno ugovorenih i izvedenih radova pogrešno izračunat, ovaj Sud ističe da je postotni iznos dodatno ugovorenih i izvedenih radova izračunat u odnosu na početnu ukupnu vrijednost specifičnog troška definiranog u predmetnom ugovoru o bespovratnim sredstvima, što je u skladu s točkom 4. Aneksa 2 Poziva. Tužitelj smatra da je isti trebao biti izračuna u odnosu na prvotno ugovoren iznos iz ugovora o izvođenju radova, međutim za takav izračun nema osnove u odredbama ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ni u sastavnim dijelovima tog ugovora.

18. Nadalje, u točki II. Dodatka 1.1. ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, opis i proračun projekta, navedene su ukupne vrijednosti elemenata projekta te upravo te vrijednosti predstavljaju specifični trošak koji je korišten za izračun postotnog iznosa dodatno ugovorenih radova. Element projekta energetska obnova zgrade, koji obuhvaća troškove ugovorenih i izvedenih radova, izražen je u iznosu s PDV-om te isti iznosi 867.545,92 kuna (650.659,44 kune + PDV). Upravo je u odnosu na iznos elementa projekta energetska obnova zgrade utvrđeno da vrijednost dodatno ugovorenih radova, koja predstavlja razliku između vrijednosti radova prema okončanoj situaciji i vrijednosti radova iz ugovora o građenju od 11. svibnja 2018. , prelazi 15% ukupne vrijednosti specifičnog troška definiranog Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Slijedom navedenog, nisu osnovani žalbeni navodi da iz isprava i dokumentacije spisa tuženika nigdje ne proizlazi što je početna ukupna vrijednost specifičnog troška.

19. U odnosu na izračun korekcije nepravilnosti ovaj Sud smatra da je ista određena u skladu s citiranim člankom 7. stavkom 9. Pravila o financijskim korekcijama i citiranom točkom 16. Priloga 2. Pravila o financijskim korekcijama. Iz točke II. Dodatka 1.1. ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava proizlazi da je vrijednost specifičnog troška, elementa projekta energetska obnova zgrade, izražena u iznosu s PDV-om te je stoga PDV uključen i u iznos ukupne vrijednosti tog elementa projekta i u iznos ukupnih prihvatljivih izdataka za taj element projekta. Također proizlazi da je iznos ukupnih prihvatljivih izdataka od 838.361,25 kuna sufinanciran 60%, međutim ukupni iznos bespovratnih sredstava dodijeljen je u manjem iznosu, odnosno u iznosu od 456.084,00 kuna jer je to maksimalni iznos koji se može dodijeliti subjektu zbog propisanog ograničenja bespovratnih sredstava od 600 kn/m2 iz Poziva . U skladu s člankom 7. stavkom 9. Pravila o financijskim korekcijama, kao osnovica za izračun nepravilnosti uzet je iznos od 456.084,00 kuna te je isti, u skladu s točkom 16. Priloga 2. Pravila o financijskim korekcijama, umanjen za 25%, odnosno korisniku su umanjena bespovratna sredstva za iznos od 114.021,00 kuna. Daljnje korekcije po točki 16. Priloga 2. Pravila o financijskim korekcijama nisu određene jer je, kao što je već rečeno, predniku tužitelja kao korisniku dodijeljen maksimalan iznos bespovratnih sredstava.

20. U odnosu na prigovor da sud nije proveo predložene dokaze treba reći da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje je trebalo utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. stavak 3. ZUS-a). Osnovano je prvostupanjski sud ocijenio izvođenje dokaza koje tužitelj predložio nepotrebnim budući da budući da se sve relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti rješenja tuženika, na nedvojben način mogu utvrditi na temelju dokumentacije u spisu predmeta, zbog čega i po ocjeni ovog Suda izvođenje predloženih dokaza ne bi dovelo do drugačijeg rješenja ove upravne stvari, imajući u vidu podatke spisa predmeta.

21. Neosnovan je žalbeni prigovor da pobijana presuda nema dostatno obrazloženje, tj. da postoje određeni propusti zbog kojih nije moguće ispitati zakonitost pobijane presude. Iz pobijane presude vidljive su sve relevantne činjenice i utvrđenja na kojima je upravni sud utemeljio svoje pravno stajalište o neosnovanosti tužbenog zahtjeva te ovaj Sud smatra da u konkretnom slučaju nije počinjena bitna povreda pravila upravnog spora. Rješenja javnopravnih tijela sadrže valjano obrazloženje, kao i dostatne razloge na kojima se u konkretnom slučaju temelji odluka, zbog čega se prvostupanjski sud ponovno očitovao samo o ključnim navodima koje je tužitelj isticao tijekom postupka, ne ponavljajući pri tome doslovno sve razloge koje su javnopravna tijela već navela, a koji upućuju na neosnovanost prigovora tužitelja koje je iznio i tijekom upravnog postupka, a na kojima ustraje i tijekom upravnog spora. Stoga obrazloženje presude u konkretnom slučaju ne dovodi u pitanje ostvarenje procesnih, kao i ustavnih prava tužitelja. Takav zaključak ovaj Sud prije svega temelji na stajalištu da ustavna obveza ne smije biti shvaćana na način da sudovi moraju detaljno odgovoriti na svaki argument koji stranke iznesu u postupku, tj. u svojim žalbama ili drugim odgovarajućim postupcima, već se pri tome treba voditi mjerilima dostatnosti i relevantnosti tih razloga, a opseg obrazloženja sudske odluke uvijek ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja (mjerilo dostatnosti).

22. Sud stoga žalbene navode tužitelja smatra neosnovanima i bez utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

23. Budući da ovaj Sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga kao ni razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda (točka I. izreke).

U Zagrebu 5. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Mira Kovačić