Poslovni broj: Usž-2318/2025-4
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Općine Podgora, Podgora, Andrije Kačića Miošića 2, OIB: 87761142122, kojeg zastupa opunomoćenik Srđan Vrdoljak, odvjetnik u Splitu, Ljudevita Posavskog 12B, protiv tuženika Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije, Split, Domovinskog rata 2, OIB: 40781519492, uz sudjelovanje zainteresirane osobe BU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik GU, [adresa], radi utvrđivanja komunalnog doprinosa, odlučujući o žalbama zainteresirane osobe i tuženika protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l-1324/2022-11 od 20. svibnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 5. studenoga 2025.
p r e s u d i o j e
I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us l- 1324/2022-11 od 20. svibnja 2024.
II. Poništava se rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije, KLASA: UP/II 363-03/22-0003/0037, URBROJ: 2181/1-10/15-22-0002 od 6. svibnja 2022.
III. Poništava se rješenje Općine Podgora, Jedinstvenog upravnog odjela, KLASA: UP/I-412-08/15-01/144, URBROJ: 2147/05-03/01-21-31 od 23. srpnja 2021.
IV. Nalaže se tuženiku da zainteresiranoj osobi naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 2.250,00 € (slovima: dvijetisućedvjestopedeset eura) u roku od 60 dana od dana primitka pravomoćne odluke o trošku zajedno sa zateznim kamatama koje teku, ako tuženik dobrovoljno ne plati trošak u određenom roku, od dana donošenja odluke o troškovima do isplate.
V. Odbija se kao neosnovan zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova upravnog spora u preostalom dijelu, za iznos od 3.503,86 € (slovima: tritisućepetstotri eura i osamdesetšest centi).
VI. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda poništava se rješenje tuženika, KLASA: UP/II 363-03/22-0003/0037, URBROJ: 2181/1-10/15-22-0002 od 6. svibnja 2022. i odbija žalba zainteresirane osobe izjavljena protiv rješenja Općine Podgora, Jedinstvenog upravnog odjela, KLASA: UP/I-412-08/15-01/144, URBROJ: 2147/05-03/01-21-31 od 23. srpnja 2021. (točka I. izreke). Točkom II. izreke presude prvostupanjskog suda nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju troškove ovog upravnog spora u iznosu od 1.250,00 €, dok se u točki III. izreke presude odbija zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova ovog upravnog spora.
1.1. Rješenjem tuženika poništeno je, povodom žalbe zainteresirane osobe, rješenje upravnog tijela prvog stupnja od 23. srpnja 2021., kojim je BU (zainteresiranoj osobi) kao suvlasnici u 28/1277 dijela postojeće stambeno-poslovne zgrade, izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju, utvrđena obveza plaćanja komunalnog doprinosa, razmjerno suvlasničkom dijelu, na razliku obujma stambeno-poslovne zgrade, u ukupnom iznosu od 8.544,37 kuna, iz razloga što je tuženik zauzeo stav da je obvezu plaćanja komunalnog doprinosa trebalo odrediti investitoru, a ne suvlasnicima. Predmet je vraćen na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
2. Protiv prvostupanjske presude tuženik je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra da Općina Podgora ne može imati svojstvo tužitelja u predmetnom upravnom sporu te da je tužbu trebalo odbaciti. Predlaže usvojiti žalbu i riješiti upravnu stvar na način da se tužba odbaci, a podredno predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.
2.1. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijela i zainteresirana osoba pobijajući istu iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom, smatra da je, u slučaju (kao što je ovaj) kada je osoba koja je podnijela zahtjev za ozakonjenje (legalizaciju) (u ovom slučaju društvo DAMON d.o.o.) različita od osobe koja je (su)vlasnik ozakonjene građevine (u ovom slučaju zainteresirana osoba), obveza plaćanja komunalnog doprinosa isključivo na osobi koja je podnijela zahtjev za ozakonjenje, a ne na (su)vlasniku ozakonjene građevine. Nadalje, tvrdi da činjenica da je podnositelj zahtjeva za ozakonjenje - DAMON d.o.o., prestao postojati nakon izvršnosti rješenja o izvedenom stanju ne može ići njoj na štetu, imajući u vidu da je prvostupanjsko tijelo rješenje o naplati komunalnog doprinosa prema podnositelju zahtjeva moglo donijeti već dana 8. rujna 2015. Tvrdi da je legitimno očekivala da joj nadležno upravno tijelo prilikom donošenja odluke o naplati komunalnog doprinosa neće utvrditi obvezu plaćanja tog doprinosa. Kako je pobijanom presudom poništeno drugostupanjsko rješenje i istovremeno odbijena njezina žalba podnesena protiv prvostupanjskog upravnog rješenja, drži da iz tog proizlazi da prvostupanjski sud smatra da je prvostupanjsko upravno rješenje u cijelosti zakonito, što smatra pogrešnim. Ukazuje da je tijekom upravnog postupka i spora iznijela prigovore na koje se ni tuženik ni prvostupanjski sud nije očitovao. Tako se prvostupanjski sud nije očitovao na prigovor zastare, niti na prigovor da posebni dio zgrade u vlasništvu zainteresirane osobe – stan S8, koji se nalazi u suterenu 2 legalizirane zgrade, uopće nije bio predmet ozakonjenja, jer je taj dio zgrade izgrađen na temelju građevne dozvole, KLASA: UP/I- 361-03/99-01/132, URBROJ: 2181-04/5-01-11, od dana 29. studenoga 2001. Osim toga, navodi da je, u analognom i usporedivom predmetu po istovjetnoj osnovi Upravni sud u Splitu 3. lipnja 2025. donio presudu poslovni broj: Us I-1948/2024-8, kojom su poništena upravna rješenja te utvrđen nastup zastare prava na utvrđenje obveze komunalnog doprinosa. Predlaže da Sud poništi pobijanu presudu te odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troškova upravnog spora sa zakonskim zateznim kamatama, a podredno predlaže poništiti presudu te vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje trošak sastava žalbe sa zakonskim zateznim kamatama.
3. Na žalbe nije odgovoreno.
4. Žalba zainteresirane osobe je osnovana iz žalbenih razloga, a žalba tuženika iz razloga ove presude.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga u skladu s odredbom članka 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS) Sud nalazi da je njome povrijeđen zakon na štetu zainteresirane osobe, jer sud nije ispravno ocijenio provedeni žalbeni postupak kod tuženika, čime je činjenično stanje ostalo nedovoljno utvrđeno i posljedično je povrijeđeno materijalno pravo na štetu zainteresirane osobe.
6. U odnosu na žalbene prigovore tuženika, prije svega valja reći da odluke na koje se tuženik poziva u žalbi (Usž-1608/2015-4 od 12. studenoga 2015.), a vezano za pitanje ovlaštenja jedinice lokalne samouprave na sudjelovanje u upravnom sporu nisu donesene u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji te nisu od utjecaja na zakonitost prvostupanjske presude. Naime, jedinica lokalne samouprave, Općina Podgora, u postupku u svezi s komunalnim doprinosom stranka je u sporu budući da je komunalni doprinos prihod jedinice lokalne samouprave koji se koristi za financiranje građenja i održavanja komunalne infrastrukture taksativno navedenih u Zakonu o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj: 68/18., 110/18. i 32/20.). Stoga je jedinica lokalne samouprave ovlaštena u okviru obavljanja poslova iz svog samoupravnog djelokruga sudjelovati u upravnom sporu. U konkretnom slučaju radi se o pravu jedinice lokalne samouprave na prihod od komunalnog doprinosa koji se utvrđuje u postupku i na način propisan odredbama ZKG-a odnosno o obavljanju poslova jedinice lokalne samouprave iz njenog samoupravnog djelokruga, a iz kojeg razloga jedinica lokalne samouprave ima svojstvo tužitelja u predmetnom upravnom sporu.
7. Međutim, napominje se da je ovaj Sud u obvezi primjene pravnog shvaćanja izraženog u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: U-zpz-12/2016-8 od 10. rujna 2024., sukladno kojoj je novija sudska praksa ovog Suda izmijenjena u pogledu pitanja zastare prava na utvrđenje obveze komunalnog doprinosa.
7.1. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog Suda, prvostupanjski sud je propustio utvrditi da je osporavano rješenje tuženika nezakonito jer je doneseno protekom zastarnog roka za utvrđenje obveze komunalnog doprinosa.
8. Naime, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, Ispostave Makarska zatražio od Općine Podgora pokretanje postupka naplate komunalnog doprinosa, pri čemu je u prilogu svog dopisa od 10. rujna 2015. dostavio rješenje o izvedenom stanju od 14. kolovoza 2015. (pravomoćno od 7. rujna 2015.), nakon čega je ovdje osporenim prvostupanjskim rješenjem od 23. srpnja 2021. zainteresiranoj osobi utvrđena obveza komunalnog doprinosa.
9. Po ocjeni ovog Suda, u predmetnom je postupku mjerodavan Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 68/18., 110/18. i 32/20., dalje: ZKG/18) koji odredbom članka 83. stavka 3. propisuje da se rješenje o komunalnom doprinosu donosi i ovršava u postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Stoga je za utvrđivanje zastare prava na utvrđivanje obveze komunalnog doprinosa u konkretnom slučaju mjerodavna odredba članka 108. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20., dalje: OPZ), prema kojoj odredbi rok za utvrđenje obveze zastarijeva za 6 godina računajući od dana kada je zastara počela teći (stavak 1.). Sukladno članku 108. stavku 2. OPZ-a, zastara počinje teći istekom godine u kojoj je nastala porezna obveza, s tim da je nastanak porezne obveze propisan posebnim zakonima.
10. Sukladno odredbi članka 84. stavka 1. ZKG-a, rješenje o komunalnom doprinosu donosi se po pravomoćnosti građevinske dozvole odnosno rješenja o izvedenom stanju, a u slučaju građenja građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole nakon prijave početka građenja ili nakon početka građenja. Kako je u konkretnom slučaju rješenje o izvedenom stanju postalo pravomoćno 7. rujna 2015., to je zastara prava na utvrđivanje predmetne obveze komunalnog doprinosa počela teći 1. siječnja 2016. i nastupila je 1. siječnja 2022., protekom roka od 6 godina (članak 108. stavak 1. OPZ-a).
11. Stoga je osporeno drugostupanjsko rješenje od 6. svibnja 2022. doneseno nakon proteka zastarnog roka, čime je učinjena povreda odredbe članka 108. stavka 1. i članka 109. stavka 3. OPZ-a, sukladno kojoj su na nastup zastare prava na utvrđivanje obveze po službenoj dužnosti, dužna paziti i drugostupanjska tijela do donošenja i dostave rješenja o žalbi, a što tuženik nije učinio.
12. Slijedom izloženog, kako je u predmetnoj upravnoj stvari nedvojbeno nastupila zastara prava na utvrđivanje obveze komunalnog doprinosa, ovaj Sud je iz tog žalbenog razloga usvojio žalbu zainteresirane osobe i poništio presudu prvostupanjskog suda, kao i osporeno rješenje tuženika te prvostupanjskog tijela, jer je u predmetnoj upravnoj stvari nastupila zastara prava na utvrđivanje obveze komunalnog doprinosa (točke I. do III. izreke presude).
13. Budući da je zainteresirana osoba uspjela u predmetnom upravnom sporu, sukladno odredbi članka 79. stavka 4. u vezi s člankom 79. stavkom 1. ZUS-a, ima pravo na naknadu opravdanih troškova nastalih tijekom i u povodu upravnog spora. Stoga je zainteresiranoj osobi dosuđen trošak zastupanja po odvjetniku, i to trošak sastava žalbe protiv prvostupanjske presude u iznosu od 1.250,00 EUR (Tbr. 27. t. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23. i 107/25. dalje: Tarifa), trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 € (Tbr. 27. t. 1. Tarife), sve u vezi s Tbr. 52. točka 3. i Tbr. 54. Tarife, u sveukupnom iznosu od 2.250,00 € (točka IV. izreke presude).
14. Imajući u vidu sadržaj podnesaka od 30. listopada 2022., 10. prosinca 2022., kojima zainteresirana osoba ponavlja već ranije iznesene prigovore te sadržaj podneska od 15. rujna 2025., kojim ponavlja prigovor zastare, Sud takav trošak ne smatra opravdanim izdatkom u smislu odredbe članka 79. stavka 1. ZUS-a, iz kojeg razloga je zahtjev zainteresirane osobe u tom dijelu odbijen kao neosnovan. Pored navedenog, ovaj Sud nije cijenio osnovanim trošak sastava žalbe u upravnom postupku, kao ni trošak sudskih pristojbi, budući da ti troškovi ne predstavljaju opravdani izdatak u tijeku ili povodom upravnog spora u smislu članka 79. stavka 1.
ZUS-a (točka V. izreke presude).
15. S obzirom na to da je tužitelj jedinica lokalne samouprave koja raspolaže administrativnim kapacitetima za zastupanje svojih interesa, ovaj Sud nalazi da se trošak zastupanja po odvjetniku ne može smatrati opravdanim troškom, zbog čega tužitelj ne bi mogao ostvariti naknadu troška, čak i da je u sporu uspio, što ovdje nije slučaj pa mu, sukladno odredbi članka 79. stavka 4. ZUS-a, ne pripada pravo na naknadu troškova upravnog spora, iz kojeg razloga je njegov zahtjev odbijen točkom VI. izreke presude.
16. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 74. stavka 2. i članka 79. stavka 6.
ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 5. studenoga 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković