Poslovni broj: Usž-1875/2024-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Željke Zrilić Ježek, predsjednice vijeća, Blanše Turić i Sanje Štefan, članova vijeća te sudske savjetnice Tajane Šimunović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja MK vlasnik obrta [obrt] iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Sanjin Pavlak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pavlak & Partneri d.o.o., u Rijeci, Splitska 2, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Koturaška 43/IV, OIB: 1868316487, radi obustave ovrhe, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-567/2023-6 od 9. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj 5. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-567/2023-6 od 9. veljače 2024.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-415-01/23-01/30, URBROJ: 513-04-23-2 od 26. siječnja 2023. i rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Ispostave Trogir, KLASA: UP/I-415-02/2009-1/181, URBROJ: 513-07-17-09/22-86 od 1. prosinca 2022. te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
2. Pobijanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Ispostave Trogir, KLASA: UP/I-415-02/2009-1/181, URBROJ: 513-07-17-09/22-86 od 1. prosinca 2022. kojim je odbijen zahtjev tužitelja za obustavu ovrhe.
3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. U žalbi u bitnom navodi da su ispunjeni uvjeti za obustavu ovrhe. Smatra da je sačinjavanjem zahtjeva za promjenu tražbine ovršna isprava preinačena te da je nastupila zastara prava na naplatu za sve obveze obuhvaćene rješenjem o ovrsi iz 2009. godine. Ističe i da je postupanje po rješenju o ovrsi iz 2009. godine odgođeno pa da je i taj uvjet za obustavu ovrhe ispunjen. Naposljetku se poziva na Ovršni zakon i navodi da je sud trebao obustaviti ovrhu jer je rješenje o ovrsi banci dostavljeno 2010. godine, ovrhovoditelj nije namiren u cijelosti u roku od godine dana, a porezno tijelo nije u tom istom roku predložilo izmjenu sredstava i predmeta ovrhe. Predlaže da Sud poništi pobijanu presudu i preinači rješenje tuženika na način da se žalba usvoji i obustavi postupak ovrhe.
4. Iako uredno pozvan tuženik nije podnio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (“Narodne novine“, broj: - 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. dalje: ZUS) u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj podnio zahtjev za obustavu ovrhe za obveze obuhvaćene rješenjem o ovrsi od 1. listopada 2009. U zahtjevu je naveo da je 2016. godine nastupila apsolutna zastara prava na naplatu obveza po predmetnom rješenju, da je izvršenje rješenja o ovrsi odgođeno i da je ovršna isprava preinačena time što je sačinjen zahtjev za promjenu tražbine pa da su ispunjeni uvjeti za obustavu ovrhe propisani člankom 147. stavkom 1. Općeg poreznog zakona. Pozivajući se na odredbu članka 180.a stavka 4. Ovršnog zakona naveo je da je ovrhu trebalo obustaviti i zbog toga što je rješenje o ovrsi banci dostavljeno 2010. godine, ovrhovoditelj nije namiren u cijelosti u roku od godine dana, a porezno tijelo nije u tom istom roku predložilo izmjenu sredstava i predmeta ovrhe.
8. Prvostupanjski sud je održao raspravu i na taj način sukladno odredbi članka 6. ZUS-a dao strankama mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Osim toga izvršio je uvid u spis tuženika i sudski spis.
9. Prema ocjeni ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti za obustavu ovrhe propisani odredbom članka 147. stavka 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj: 147/08., 18/11., 78/12., 136/12. 73/13. i 26/15. – dalje: OPZ) jer je samo za dio duga nastupila zastara, što je i utvrđeno rješenjem tuženika te je taj dio duga otpisan iz evidencije Porezne uprave, dok je dio duga naplaćen od dužnikova dužnika, slijedom čega je tuženik zahtjevom za promjenu tražbine od 16. studenog 2015. obavijestio Financijsku agenciju o promjeni odnosno umanjenju tražbine po rješenju o ovrsi od 1. listopada 2009. te je isto provedeno zabranom raspolaganja na novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima za nenaplaćeni dio duga. Pritom je prvostupanjski sud pravilno ukazao tužitelju da odredba članka 180.a stavka 4. Ovršnog zakona nije primjenjiva jer se u konkretnom slučaju primjenjuje OPZ kao lex specialis.
10. Imajući na umu navedeno, prvostupanjski sud je ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja tuženika na temelju dokaza utvrđenih u upravnom postupku i uvida u dokumentaciju u sudskom spisu pravilno utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
11. Slijedom svega navedenog, prema ocjeni ovog Suda osporena se presuda temelji na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, a nisu utvrđene povrede pravila sudskog postupka jer je presuda valjano i razložno obrazložena pa stoga ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih se presuda pobija.
12. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu.
U Zagrebu 5. studenog 2025.
Predsjednica vijeća:
Željka Zrilić Ježek
