REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5305/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Renate Šantek sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić- Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Marijan Ruždjak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ruždjak i partneri u Zagrebu, protiv tuženika Train Hungary Magánvasút Ipari, Kereskedelmi és Szolgáltató Korlátolt Felelősségű Társaság – Podružnica Zagreb, Zagreb, Koturaška 51, OIB:59430915824, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Korkut, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mamić Perić Reberski Rimac u Zagrebu, radi diskriminacije, odlučujući povodom tužiteljevog prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-241/2024-4 od 9. travnja 2024. kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-189/2017-36 od 10. svibnja 2019., u sjednici održanoj 5. studenoga 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljeno pravno pitanje.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-241/2024-4 od 9. travnja 2024. kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-189/2017-36 od 10. svibnja 2019., zbog pravnog pitanja koje smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj je postavio pravno pitanje:
"Je li povrijeđeno pravo radnika na jednako postupanje te se slijedom toga radi o izravnoj diskriminaciji iz čl. 2 st. 1 Zakona o suzbijanju diskriminacije, ako je poslodavac odbio sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme s radnikom zbog njegova članstva u određenom sindikatu?".
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1. ZPP, vijeće je ocijenilo da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, prema ocjeni drugostupanjskog suda iz rezultata provedenog dokaznog postupka ne proizlazi vjerojatnost da je u odnosu na tužitelja tuženik kao poslodavac postupao diskriminatorno zbog činjenice da je tužitelj bio član sindikata. Stoga o odgovoru na postavljeno pravno pitanje ne ovisi oduka o sporu.
4. Budući da u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene zakonske pretpostavke za postupanje revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.
5. Tužitelj u prijedlogu za dopuštenje revizije navodi da je drugostupanjski sud prilikom preinačenja prvostupanjske odluke počinio određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP, čime je ujedno povrijedio njegovo pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 55/01, 5/14, 85/10 – dalje: Ustav) i odredbom čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija).
5.1. Sadržaj tužiteljevog prijedloga za dopuštenje revizije dijelom se svodi na pritužbe o načinu na koji je drugostupanjski sud ocijenio dokaze odnosno o tome kako je utvrdilo činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima. Glede tužiteljevih navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaći da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj. Drugostupanjska presuda je detaljno i dostatno obrazložena, izneseni su relevantni, dostatni i uvjerljivi razlozi za ocjenu o neosnovnosti tužbenog zahtjeva, pa se ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Činjenica da je tužitelj podnio tužbu radi diskriminacije i da mu je tužbeni zahtjev odbijen, dok su istovremeno neki od njegovih radnih kolega uspjeli u sporu zbog diskriminacije protiv istog poslodavca, sama po sebi ne ukazuje da je u ovom predmetu povrijeđeno tužiteljevo pravo na pravično suđenje. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje.
6. Prema ocjeni vijeća tužitelj navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinio vjerojatnim da bi mu tijekom drugostupanjskog postupka zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 5. studenoga 2025.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina
