Poslovni broj: Usž-4307/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja 1. ĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ĐHL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi odgode izvršenja rješenja o uklanjanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1874/2024-7 od 18. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj 5. studenoga 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1874/2024-7 od 18. kolovoza 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/23-02/287, URBROJ: 443-02-01-12-24-55 od 1. listopada 2024. (točka I. izreke), te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora (točka II. izreke).
1.1. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/287, URBROJ: 443-02-01-12- 24-55 od 1. listopada 2024. odbijen je prijedlog tužitelja za odgodu izvršenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/287, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 13. ožujka 2023. kojim je tužiteljima naređeno uklanjanje nezakonito izgrađene građevine pobliže opisane u izreci tog rješenja, izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvan građevinskog područja na tlu oznake Š1 – šuma posebne namjene.
2. Protiv presude prvostupanjskog suda tužitelji su podnijeli žalbu iz svih zakonom propisanih razloga (članak 126. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima). Navode da prvostupanjski sud nije proveo sve predložene dokaze te da nije obrazložio iz kojih razloga ih nije prihvatio i proveo. Nije im jasno koja bi to dokumentacija bila na temelju koje je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev. Iz tih razloga smatraju kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba upravnog postupka, a da se pobijana presuda ne može ispitati. Također ističu da su izreka i obrazloženje prvostupanjske presude u potpunoj opreci, nepotkrijepljeni i nejasni. Smatraju da prvostupanjski sud nije utvrdio odlučne činjenice. Predlažu usvojiti žalbu, poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovni postupak. Potražuju sve troškove predmetnog spora.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
6. U odnosu na prigovor tužitelja da prvostupanjski sud nije proveo dokaze koje su predložili u tužbi te da nije obrazložio iz kojeg razloga iste nije proveo, valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 49. ZUS-a) međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio. Prvostupanjski je sud pobijanu presudu donio na temelju provedenih dokaza, odnosno na temelju činjenica već utvrđenih iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i spisu predmeta upravnog spora.
6.1. Presuda prvostupanjskog suda može se ispitati jer sadrži sve propisano odredbom članka 119. ZUS-a pa tako i u pogledu stavka 5. iste odredbe koji propisuje što sve mora sadržavati obrazloženje presude, a koje je potpuno i jasno, te u korelaciji s izrekom. S obzirom na prirodu upravne stvari i okolnosti konkretnog slučaja, u obrazloženju su navedeni jasni i argumentirani razlozi na kojima je prvostupanjska presuda utemeljena.
7. Iz spisa predmeta proizlazi da su tužitelji 15. travnja 2024. podnijeli tuženiku prijedlog za odgodu izvršenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/287, URBROJ: 443-02-02-17-23-1 od 13. ožujka 2023., navodeći kao razlog činjenicu da su protiv navedenog rješenja o uklanjanju pokrenuli upravni spor, odnosno da bi im izvršenjem tog rješenja nastala nepopravljiva šteta.
8. Odredbom članka 140. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) propisano je da na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka nepopravljive štete, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i, ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, ako nije drugačije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu.
9. Prema ocjeni ovog Suda valjano je prvostupanjski sud ocijenio zakonitim osporeno rješenje tuženika kojim je odbijen prijedlog tužitelja za odgodu izvršenja rješenja o uklanjanju jer je tuženik pravilno zaključio da privatni interes tužitelja ne preteže nad javnim interesom suzbijanja bespravne gradnje. Gradnjom protivno posebnom zakonu, u ovom slučaju Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) i Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) stranka svjesno prihvaća posljedice svoje protupravne gradnje, jer je odredbama Zakona izričito propisana zabrana takve gradnje te je dužnost građevinske inspekcije donijeti rješenje o uklanjanju koje je dužan izvršiti bespravni graditelj (vlasnik ili investitor) pod prijetnjom izricanja novčane kazne, odnosno prisilnog izvršenja putem druge osobe. Naprijed navedeno pravno shvaćanje izraženo je u dosljednoj i stabilnoj upravnosudskoj praksi (presude poslovni broj: Usž- 406/2017, Usž-577/2018, Usž-3290/2019 i dr.).
10. Također, treba reći da spor o zakonitosti rješenja o uklanjanju ne predstavlja ni prethodno pitanje za postupak izvršenja tog rješenja u smislu odredbe članka 55. ZUP- a, bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti predmetnu upravnu stvar.
11. Zaključno, napominje se da je presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-374/2023-22 od 20. ožujka 2024. odbijen tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja o uklanjanju od 13. ožujka 2023., a koja presuda je potvrđena presudom ovog Suda poslovni broj: Usž-2231/2024-2 od 10. srpnja 2024.
12. Imajući na umu sve navedeno, prvostupanjski sud je ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja tuženika na temelju dokaza utvrđenih u upravnom postupku i uvida u dokumentaciju u sudskom spisu osnovano utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
13. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci (točka I. izreke).
14. Na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troška žalbenog postupka jer su isti upravni spor izgubili u cijelosti (točka II. izreke).
U Zagrebu, 5. studenoga 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković
