Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-102/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Tomislavu Mrazoviću, a na prijedlog sudske savjetnice Sabine Cuvaj, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, koga zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o. Zagreb, Ulica Pere Budmanija 1, protiv tuženika Lovačka udruga "VEPAR" Orahovica, OIB 42118905488, Orahovica, Kralja Zvonimira 45, koga zastupa punomoćnik Matko Mamilović, odvjetnik u Našicama, Trg dr. Franje Tuđmana 2, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. za osiguranje, OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koga zastupa punomoćnica Katarina Ileković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Varaždin, Zagrebačka 63, radi 719,43 eura / 5.420,55 kuna[1] (slovima: sedamstodevetnaesteuračetrdesettricenta / pettisućačetristodvadesetkunapedeset petlipa), u pisanom postupku, 31. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Lovačka udruga "VEPAR" Orahovica, OIB 42118905488, Orahovica, Kralja Zvonimira 45, da tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, isplati iznos od 719,43 eura / 5.420,55 kuna[1] (slovima: sedamstodevetnaesteuračetrdesettricenta / pettisuća četristodvadesetkunapedesetpetlipa) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od

- 703,43 eura / 5.300,00 kuna od 9. lipnja 2022. i

- 16,00 eura / 120,55 kuna od 19. siječnja 2023.

do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu zakonskih zateznih kamata na iznos od 703,43 eura za 8. lipnja 2022. i za naknadu zakonskih zateznih kamata na iznos od 16,00 eura za 8. siječnja 2023. kao neosnovan.

III Tuženik Lovačka udruga "VEPAR" Orahovica, OIB 42118905488, Orahovica, Kralja Zvonimira 45, je dužan tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 214,04 eura (slovima: dvjestočetrnaesteuračetiricenta) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 za naknadu parničnog troška u iznosu od 26,54 eura (slovima: dvadesetšesteurapedesetčetiricenta).

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi isplate iznosa od 719,43 eura / 5.420,55 kuna. Tužitelj u svojoj tužbi navodi da je dana 14. travnja 2022. oko 1,30 sati došlo do prometne nezgode u mjestu [adresa], kada je pred vozilo u vlasništvu PŽ iz [adresa] reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala AŽ iz [adresa], sa područja lovišta tuženika istrčala srneća divljač i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala imovinska šteta. 350m prije mjesta nastanka štetnog događaja postavljen je prometni znak „Divljač na cesti“, a brzina kretanja ograničenja je na 70 km/h. Prilikom nastanka štetnog događaja vozačica nije bila pod utjecajem alkohola niti je utvrđena njena prekršajna odgovornost. Za vozilo reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo PŽ, je na dan štetnog događaja vrijedilo osiguranje ugovoreno kod tužitelja po Ugovoru o osiguranju automobilske odgovornosti s dopunskim kasko osiguranjem za slučaj „sudar sa životinjama“ o čemu je izdana polica osiguranja br. [broj police osiguranja]. Valjanost police je od 25. rujna 2021. do 25. rujna 2022. Temeljem zaključenog Ugovora o osiguranju tužitelj je dana 8. lipnja 2022 osiguraniku PŽ naknadio štetu u iznosu od ukupno 703,43 eura / 5.300,00 kuna. Tužitelj je također naveo kako je imao trošak za pribavu fotoelaborata od policije u iznosu od 16,00 eura / 120,55 kuna koji je plaćen 18. siječnja 2023. te navodi da povodom predmetne prometne nezgode je isplatio ukupan iznos od 719,43 eura / 5.420,55 kuna. tužitelj se u vansudskom regresnom postupku obratio osiguravatelju tuženika EUROHERC osiguranju d.d. koji nije refundirao isplaćenu štetu kroz osigurninu. Tužitelj navodi kako lovištem iz kojeg je divljač istrčala gospodari tuženik i za nastalu štetu odgovara sukladno odredbama iz Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima (čl. 1063., 1064. i 1067. ZOO-a). Naime, divljač na javnoj cesti neprijeporno predstavlja opasnu stvar. Imajući u vidu odredbe važećeg Zakona o lovstvu, iz odredbe čl. 76. st. 2., jasno proizlazi da u slučaju, kada je do štete došlo naletom divljači na vozilo u vrijeme kada se nije provodio lov, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije. Predlaže sudu temeljem čl. 963. ZOO-a usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti i potražuje parnični trošak.

2. U svom odgovoru na tužbu zaprimljenom kod Trgovačkog suda u Osijeku dana 21. rujna 2023. tuženik je prvenstveno iznio prigovor stvarne i mjesne nadležnosti Trgovačkog suda u Osijeku. Navodi da je za ovakve prometne nesreće sklopljena skupna polica osiguranja sa EUROHERC osiguranjem d.d. te ne može biti odgovoran za eventualnu štetu. Predlaže sudu pozvati EUROHERC osiguranje d.d. u svojstvu umješača na strani tuženika. Dalje je naveo kako eventualna šteta je prouzročena bez ikakve krivnje tuženika. Odgovornost za nastalu štetu isključivo je na vozaču automobila jer se kretao većom brzinom od dozvoljene. Tuženik je također naveo kako je na prometnici gdje se štetni događaj dogodio nalazi prometni znak „Divljač na cesti“ čije postavljanje je tuženik zahtijevao kako bi se izbjegle prometne nesreće. Tuženik u trenutku nesreće nije provodio lov te prometnica na kojoj se dogodio šteni događaj nije lovište već prometnicom upravlja ovlaštena pravna osoba pa ne može tuženik biti odgovoran za štetu koja je počinjena na području kojim upravlja posebna pravna osoba. Nesreća je nastala u naseljenom mjestu gdje se ne smije vršiti lov na udaljenosti od 300 metara tako da tuženik nema nikakve mogućnosti utjecaja ako bi se divljač i pojavila na tom području. Također je naveo kako je Ministarstvo poljoprivrede u lipnju 2016. dalo svoje tumačenje da je Zakonom o lovstvu propisano da je zabranjeno ustanovljenje lovišta na cestama i na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov. Tuženik ističe da je iz svega navedenog razvidno da cesta nije lovište već površina izvan lovišta na kojoj je lovoovlaštenik onemogućen u provedbi bilo kakvih mjera io radnji za zaštitu i lov divljači, a te mjere i radnje je obvezatna propisati i provoditi pravna osoba koja upravlja cestom temeljem čl. 20. Zakona o lovstvu. Navodi kako nije vlasnik divljači pa stoga ne može biti ni odgovoran za nastalu štetu. Poradi svega gore navedenog ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Predlaže odbiti tužbu i potražuje parnični trošak.

3. Trgovački sud u Osijeku se Rješenjem posl. broj P-225/2023-5 od 2. listopada 2023. oglasio mjesno nenadležnim te predmet ustupio ovom sudu kao mjesno nadležnom.

4. Dana 17. siječnja 2024. ovaj sud je obavijestio EUROHERC osiguranje d.d. o otpočetoj parnici između ovdje tužitelja i ovdje tuženika.

5. Dana 21. veljače 2024. EUROHERC osiguranje d.d. dostavio je podnesak u kojem je naveo kako ima pravni interes za sudjelovanjem u ovoj parnici obzirom je tuženik imao zaključen Ugovor o osiguranju od odgovornosti lovačkog društva za štete počinjene trećim osobama s periodom važenja od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022. Umješač se pridružio navodima tuženika iz odgovora na tužbu i naveo da se protivi tužbi obzirom da se u vrijeme štetnog događaja u blizini nije provodio nikakav lov. Navodi da štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta vozila na divljač snosi prvenstveno vozač dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova. Istaknuo je i prigovor promašene pasivne legitimacije jer je do štete došlo na cesti, a cesta nije dio lovišta. Navodi kako je nesporno da se predmetni događaj dogodio u naselju, [adresa], grad Orahovica. Grad izrađuje Program zaštite divljači kojim se uređuje zaštita i lov divljači na navedenim površinama. Slijedom gore iznesenog Lovačko društvo nije korisnik odnosno lovoovlaštenik površine na kojoj se dogodio štetni događaj obzirom da je šteta nastala na nelovnoj površini koja bi trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik. Kako je grad Orahovica u obvezi izraditi program za predmetnu štetu ne može biti odgovorno Lovačko društvo odnosno lovoovlaštenik. Naveo je kako visina štete nije sporna te predlaže odbiti tužbeni zahtjev i potražuje parnični trošak.

5.1. Dana 26. travnja 2024. ovaj sud je rješenjem posl. broj P-102/23-9 prihvatio EUROHERC osiguranje d.d. kao umješača na strani tuženika.

6. U podnesku tužitelja od 16. svibnja 2024. tužitelj navodi kako su netočni paušalni navodi umješača odgovornosti vozača obzirom je vozačica vozila prilagođenom brzinom pri čemu nije bila pod utjecajem alkohola,m a što je vidljivo iz Potvrde MUP-a. Navodi kako se ovdje radi o objektivnoj odgovornosti tuženika prema općim propisima obveznog prava dok sama osnova odgovornosti proizlazi iz Zakona o lovstvu prema kojem za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik. Navodi da je u prevladavajućoj i recentnoj sudskoj praksi zauzeto stajalište da za štetu nastalu na automobilu zbog iznenadnog naleta divljači na prometnicu oštećeniku odgovara lovačko društvo iz čijeg lovišta potječe divlja po principu objektivne dogovornosti pod uvjetom da lovačko društvo gospodari lovištem uz državnu cestu, što u ovom predmetu je slučaj.

7. Ovaj sud je temeljem čl. 286. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP) po službenoj dužnosti zatražio podatke koje su predložili tužitelj i umješač te su isti uz dopise dostavljeni strankama na očitovanje.

8. Umješač je dana 16. rujna 2024. dostavio podnesak u kojem navodi kako iz očitovanja Ministarstva te Grada Orahovice razvidno kako je mjesto štetnog događaja područje na kojem nije moguće ustanovljenje lovišta i nije dopušteno provođenje lova, a obuhvaćeno je Programom zaštite divljači, dakle u konkretnom slučaju nema pasivne legitimacije tuženika.

9. Dana 19. rujna 2024. tuženik je dostavio podnesak u kojem ostaje kod prigovora promašene pasivne legitimacije.

10. Tužitelj i tuženik su propisno upozoreni sukladno članku 461.a ZPP-a, a ovaj sud nije smatrao potrebnim održati ročište radi provođenja dokaznog postupka obzirom da smatra da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta te nije održano ročište (čl. 461. st. 4. ZPP-a).

11. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u spis i pročitani su:

Potvrda Ministarstva unutarnjih poslova, PU Virovitičko-podravske, PP Orahovica od 7. svibnja 2022. (list spisa 10-11), polica osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010213962926 (list spisa 12), prijava štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 13-14), preslika prometne dozvolu za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 15-16), preslika vozačke dozvole za vozačicu AŽ (list spisa 17-18), fotodokumentacija očevida (lis spisa 19-24), nalog za doznaku po šteti 02 RD 527 2022/1 (list spisa 25), izvadak po transakcijskom računu uz opis plaćanja 02 RD 527 2022/1 (list spisa 26), dopis tužitelja EUROHERC osiguranju d.d. sa regresnim zahtjevom (list spisa 27), dopis EUROHERC osiguranja d.d. tužitelju (list spisa 28), uvjeti za osiguranje automobilskog kaska (list spis 29-35), oznaka štete 2-AK-11130/2022 od 20. travnja 2022. s kalkulacijom popravka za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] sa fotografijama (list spisa 36-42), nalog za doznaku po šteti 02 AK 11130 2022/1 (list spisa 43), izvadak po transakcijskom računu uz opis plaćanja 02 AK 11130 2022/1 (list spisa 44), ispis iz registra udruga na dan 26. rujna 2023. za tuženika (list spisa 55-57), dopis Ministarstva poljoprivrede Koprivničko- križevačkoj županiji, Grad Križevci (lis spisa 92), dopis Grada Orahovice (list spisa 105), dopis Ministarstva unutarnjih poslova, PU Virovitičko-podravske, PP Orahovica sa fotodokumentacijom očevida, zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozačicu AŽ i Potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta (list spisa 106-127), dopis Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sa kartom lovišta (list spisa 128-129).

12. Tužitelj je predložio saslušanje svjedoka AŽ, UŽ, ŽŽ i GŽ te provođenje strojarskog vještačenja i vještačenja radi utvrđivanja da se mjesto događaja nalazi unutar granica lovišta tuženika. Tuženik je predložio saslušanje svjedoka GŽ i ĆŽ.

12.1 Ovaj sud nije izveo gore predložene personalne dokaze, obzirom ih smatra nepotrebnim jer činjenično stanje u dovoljnoj mjeri proizlazi iz dokumentacije u spisu. Tuženik je osporio svoju pasivnu legitimaciju. S obzirom da odlučne činjenice proizlaze iz dokumentacije u spisu, a personalni dokazi su predloženi na iste okolnosti, to ovaj sud nije smatrao potrebnim izvesti gore navedene personalne dokaze.

12.2. Nadalje, ovo je spor male vrijednosti te je riječ o pisanom postupku, sukladno čl. 492.a ZPP-a, u postupku pred trgovačkim sudovima sud će u pravilu odlučne činjenice utvrditi na temelju isprava. Zaključno, obzirom da odlučne činjenice proizlaze iz dostavljene dokumentacije, a ovo je spor male vrijednosti pred trgovačkim sudom, to nije bilo potrebe izvoditi gore navedene personalne dokaze.

13. Predmet ovog spora je regresna isplata naknađene materijalne štete u iznosu od 719,43 eura.

14. Nije sporno da se dana 14. travnja 2022. oko 1,30 sati dogodila prometna nezgoda u mjestu [adresa], kada je pred vozilo u vlasništvu VŽ iz [adresa] reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala AŽ iz [adresa], sa područja lovišta tuženika istrčala srneća divljač i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala imovinska šteta.

15. Nije osporeno da je 350 m prije mjesta nastanka štetnog događaja postavljen prometni znak „Divljač na cesti“, niti da je brzina kretanja ograničena na 70 km/h.

16. Nije osporeno da se osiguranik tužitelja PŽ obratio tužitelju radi procjene i naknade štete, kao niti činjenica da je tužitelj ocijenio zahtjev za naknadu štete svom osiguraniku osnovanim i istu naknadio isplatom.

17. Tuženik nije osporio da on gospodari lovištem iz kojeg je divljač istrčala na kolnik niti je osporio visinu nastale štete.

18. Sporna je pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja.

19. Tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije ovaj sud ocjenjuje neosnovanim. Naime, čl. 921. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) navodi kako se ugovaratelj osiguranja obvezuje isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ukoliko nastupi osigurani slučaj, a čl. 963. st. 1. ZOO-a određen je prelazak prava iz osiguranja na osiguratelja prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

19.1. Temeljem gore navedenih članaka ovaj sud smatra da je tuženik u ovom postupku pasivno legitimiran, a u nastavku ovog Obrazloženja će se referirati na ostale argumente na kojima tuženik temelji svoj prigovor promašene pasivne legitimacije.

20. Iz Potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, PU Virovitičko-podravske, PP Orahovica od 7. svibnja 2022. (list spisa 10-11) proizlazi da se 14. travnja 2022. oko 1,30 sati dogodila prometna nezgoda u mjestu [adresa], kada je pred vozilo u vlasništvu VŽ iz [adresa] reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala AŽ iz [adresa], sa područja lovišta tuženika istrčala srneća divljač i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala imovinska šteta. Očevidom je utvrđeno da nema prekršajne odgovornosti vozača. Srneća divljač je odbačena u zapadni kanal gdje je i uginula, a GŽ je preuzeo divljač. U vozilu su se kao putnici nalazili UŽ i ŽŽ.

21. Iz police osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010213962926 (list spisa 12) proizlazi da je ugovaratelj PŽ za osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] sa ugovorenim rizikom od, između ostalih, sudara sa životinjama, s periodom važenja od 25. rujna 2021. do 25. rujna 2022. Polica osiguranja je potpisana od strane ugovaratelja.

22. Iz prijave štete i odštetnog zahtjeva iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 13-14) proizlazi da je vozačica AŽ vozila automobil reg. oznake [registarska oznaka] te joj je sa desne strane izletjela srna te je došlo do udara s prednjim desnim dijelom u divljač. Štetni događaj prijavljen je policiji i izvršeno je alkotestiranje vozačice. Iz skice štetnog događaja proizlazi kako je srna ostala na cesti, a odštetni zahtjev je podnio osiguranik tužitelja PŽ.

23. Iz preslike prometne dozvolu za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 15-16) proizlazi da je vlasnik automobila PŽ.

24. Iz preslike vozačke dozvole za vozačicu AŽ (list spisa 17- 18) proizlazi da je u trenutku nastanka štetnog događaja imala važeću vozačku dozvolu za vozila B kategorije.

25. Iz fotodokumentacija očevida (list spisa 19-24) proizlazi da se dana 14. travnja 2022. na kolniku [adresa] u [adresa] dogodio prometni događaj na cesti – sudar vozila sa životinjom, a uzrok prometnog događaja je izlijetanje divljači ispred automobila reg. oznake [registarska oznaka], a u navedenom događaju nastupila je materijalna šteta. Na fotografijama je vidljivo zaustavljeno vozilo reg oznake [registarska oznaka]. Vidljiva su oštećenja prednje desne strane vozila te je vidljiva uginula životinja – srna.

26. Iz nalog za doznaku po šteti 02 RD 527 2022/1 (list spisa 25) vidljivo je da je dana 18. siječnja 2023. na državni proračun uplaćeno 16,00 eura.

27. Iz izvatka po transakcijskom računu uz opis plaćanja 02 RD 527 2022/1 (list spisa 26) vidljivo je da je dana 18. siječnja 2023. na državni proračun uplaćeno 16,00 eura.

28. Iz dopisa tužitelja EUROHERC osiguranju d.d. sa regresnim zahtjevom (list spisa 27) proizlazi da je ovdje tužitelj obavijestio osiguratelja tuženika kako se 14. travnja 2022. dogodila prometna nezgoda u mjestu Orahovica uslijed naleta vozila na divljač (srnu) koja je pretrčavala kolnik ceste, a izašla je iz lovišta tuženika, osiguranika EUROHERC osiguranja d.d. Oštećeno je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu PŽ koje je osigurano kod CROATIA osiguranja d.d. s policom osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010213962926 s periodom važenja od 25. rujna 2021. do 25. rujna 2022. sa ugovorenim rizikom od, između ostalih, sudara sa životinjama. Dalje obavještava kako je temeljem navedenog zahtjeva isplatio svom osiguraniku naknadu štete u iznosu od 5.300,00 kuna 8. lipnja 2022. te da su time temeljem čl. 963. ZOO-a na njega prešla sva prava sa kasko osiguranika te ovim putem poziva EUROHERC osiguranje d.d. da u roku od 15 dana doznači iznos od 5.300,00 kuna na račun ovdje tužitelja.

29. Iz dopisa EUROHERC osiguranja d.d. tužitelju (list spisa 28) proizlazi da je regresni zahtjev tužitelja pravno neosnovan jer nije moguće utvrditi postojanje uzročno-posljedične veze (nedostaje fotoelaborat policije).

30. Iz uvjeta za osiguranje automobilskog kaska (list spis 29-35) proizlazi da predmet osiguranja mogu biti vozila, da je moguće ugovoriti puni kasko te da punim kasko osiguranjem osiguratelj pokriva sve rizike koji mogu prouzročiti oštećenje, uništenje ili nestanak predmeta osiguranja, a koji rizici nisu zakonom, ugovorom ili ovim uvjetima isključeni iz osiguranja. Isplatom osigurnine na osiguratelja prelaze sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu i to do visine isplaćene osigurnine.

31. Iz oznake štete 2-AK-11130/2022 od 20. travnja 2022. s kalkulacijom popravka za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] sa fotografijama (list spisa 36-42), proizlazi da je oštećeno vozilo Peugeot 307, god. proizvodnje 2004. Proizlazi da oštećenja odgovaraju opisanom štetnom događaju te da je potrebna zamjena rešetke hladnjaka, amblem rešetke hladnjaka, far d, blatobran pr d, obloga kuć kot pr d, dijelovi za popravak branik prednji i poklopac motora. Također proizlazi kako je potrebno lakiranje blatobrana pr d, poklopca motora, zašt let bran pr, rešetke hladnja i branika prednjeg. Prijedlog iznosa nagodbe iznosi 5.300,00 kuna. Također je navedeno da su na vozilu uočene životinjske dlake što je vidljivo iz fotografija.

32. Iz naloga za doznaku po šteti 02 AK 11130 2022/1 (list spisa 43) proizlazi da je dana **.**.2022. PŽ isplaćen iznos od 5.300,00 kuna na ime oštećenog vozila reg. oznake [registarska oznaka].

33 Iz izvatka po transakcijskom računu uz opis plaćanja 02 AK 11130 2022/1 (list spisa 44) proizlazi da je dana **.**.2022. PŽ isplaćen iznos od 5.300,00 kuna s opisom plaćanja 02-AK-11130/2022/1.

34. Iz ispisa iz registra udruga na dan 26. rujna 2023. za tuženika (list spisa 55-57) proizlazi da je osoba ovlaštena za zastupanje tuženika ĆŽ. Udruga je osnovana u cilju gospodarenja lovištem i divljači što obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje divljači i njezinih dijelova kako je to propisano Zakonom o lovstvu.

35. Iz dopisa Ministarstva poljoprivrede Koprivničko-križevačkoj županiji, Grad Križevci (lis spisa 92) proizlazi da cesta, iako se nalazi unutar lovišta, nije lovište već površina izvan lovišta na kojoj je lovoovlaštenik onemogućen u provedbi bilo kakvih mjera i radnji za zaštitu i lov divljači pa tako i za provođenje mjera sprečavanja šteta od divljači, a te mjere i radnje je obvezatna propisati i provoditi pravna osoba koja upravlja predmetnom cestom.

36. Iz dopisa Grada Orahovice (list spisa 105) proizlazi da na adresi [adresa] nije moguće ustanoviti lovište i nije dopušteno provođenje lova. Ista adresa je obuhvaćena Programom zaštite divljači na dan 14. travnja 2022. a program je donesen 1. travnja 20921. Grad Orahovica nema ugovorenu policu izvanugovorne odgovornosti koja obuhvaća štete od životinja lutalica i divljači.

37. Iz dopis Ministarstva unutarnjih poslova, PU Virovitičko-podravske, PP Orahovica sa fotodokumentacijom očevida, zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozačicu AŽ i Potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta (list spisa 106-127) proizlazi da se dana 14. travnja 2022. na kolniku [adresa] u [adresa] dogodio prometni događaj na cesti – sudar vozila sa životinjom, a uzrok prometnog događaja je izlijetanje divljači ispred automobila reg. oznake [registarska oznaka], a u navedenom događaju nastupila je materijalna šteta. Na fotografijama je vidljivo zaustavljeno vozilo reg oznake [registarska oznaka]. Vidljiva su oštećenja prednje desne strane vozila te je vidljiva uginula životinja – srna. Priložen je situacijski plan na kojem je vidljivo kako je uginula životinja odbačena u odvodni kanal sa desne strane zaustavljenog vozila. Iz zapisnika o očevidu proizlazi da nema osnove sumnje da je počinjen prekršaj, ograničenje brzine je 70 km/h. Vozačica AŽ je alkotestirana i utvrđena je koncentracija od 0,00 g/kg.

37.1. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu proizlazi da vozačica AŽ nije bila pod utjecajem alkohola, utvrđena je koncentracija alkohola od 0,00 g/kg u organizmu.

37.2. Iz Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta proizlazi da je privremeno oduzet predmet srneća divljač težine 20 kg.

38. Iz dopisa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sa kartom lovišta (list spisa 128-129) proizlazi da je Ministarstvo korištenjem javno dostupnih servisa utvrdilo da je vidljivo da se područje na kojem je došlo do štetnog događaja nalazi unutar opisa granice zajedničkog otvorenog lovišta broj: X/118-„ORAHOVICA“ kojim gospodari Lovačka udruga „VEPAR“ Orahovica, Kralja Zvonimira 45.

39. Sukladno čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

40. Tužbeni zahtjev je osnovan.

41. Iz gore izvedenih dokaza proizlazi da je dana 14. travnja 2022. vozačica AŽ automobilom Peugeot 307, reg. oznake [registarska oznaka] naletijela na srneću divljač koja je istrčala iz lovišta tuženika, koja je u štetnom događaju uginula, te je na automobilu nastala materijalna šteta u visini od 5.300,00 kuna koju je ovdje tužitelj isplatio svom osiguraniku. Uginulu srnu preuzeo je lovnik tuženika GŽ. Protiv vozačice AŽ nije pokrenut prekršajni postupak. 42. Sporni obveznopravni odnos je regresna isplata naknade štete. Ovdje tužitelj je osiguratelj oštećenika, dok je ovdje tuženik štetnik.

43. Za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva relevantni su: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO) i Zakon o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18, 32/19, 32/20, dalje: ZL) obzirom su u vrijeme nastanka štetnog događaja ti zakoni bili na snazi. Za kamate su relevantni: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO), Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, dalje: ZOO22) i Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO23).

44. Čl. 963. st. 1 ZOO-a navodi da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

44.1. Čl. 1045. st. 1. ZOO-a navodi da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok st. 3. istog članka navodi da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

44.2. Čl. 1046. ZOO-a navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

44.3. Čl. 1063. ZOO-a navodi da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

44.4. Čl. 1064. ZOO-a navodi da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

44.5. Čl. 1067. st. 2. navodi da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok st. 3. istog članka navodi da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

44.6. Čl. 1085. st. 1. ZOO-a navodi da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

44.7. Čl. 1086. ZOO-a navodi da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

45. Čl. 80. st. 6. ZL-a navodi da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

46. Čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a navode da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

46.1. Čl. 29. st. 2. ZOO22 navodi da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena.

46.2. Čl. 29. st. 2. ZOO23 navodi da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

47. Za utvrđivanje postojanja prava na regresnu isplatu potrebno je utvrditi elemente naknade štete, poglavito, postoji li odgovornost za štetu na strani osiguranika tužitelja te je potrebno utvrditi da li je i u kolikom iznosu osiguratelj naknadio štetu svom osiguraniku. Za utvrđivanje postojanja odgovornosti za štetu potrebno je utvrditi: subjekte odgovornosti za štetu (oštećenik i štetnik), štetnu radnju štetnika, štetu, uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje i štete te protupravnost.

48. U konkretnom slučaju, oštećenik je osiguranik tužitelja obzirom je u vrijeme nastanka štete bio vlasnik vozila na kojem je nastala materijalna šteta. Identitet oštećenog proizlazi iz preslike Prometne dozvole za oštećeno vozilo te također, nije bio osporavan tijekom postupka. Obzirom je tužitelj isplatio iznos potreban za dovođenje oštećene stvari u stanje prije nastalog štetnog događaja, temeljem čl. 963. st. 1. ZOO-a zakonskom subrogacijom je pravo potraživanja prešlo na ovdje tužitelja. Štetnik je lovoovlaštenik sa čijeg područja, odnosno područja kojim gospodari, je istrčala srna (divljač) na cestu. Iz dokumentacije dostavljene od strane tužitelja i MUP RH, PU Virovitičko-podravska, PP Orahovica, koje prileže u spisu proizlazi da je tuženik lovoovlaštenik te također ta činjenica nije bila osporena tijekom postupka.

49. Ovaj sud je ocjenjivao svojstvo štetnika temeljem čl. 80. st. 6. ZL-a te supsidijarnom primjenom lex generalisa što je u konkretnom slučaju ZOO, točnije, čl. 1045. st. 1. i 3. ZOO-a.

50. ZL u svom čl. 80. st. 6. navodi da za štetu naletom vozila na divljač odgovara vozač ili lovoovlaštenik. Vozač odgovara ako je upravljao vozilom protivno odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama i protivno znakovima izričitih naredbi.

51. Iz priloženih isprava, poglavito iz Potvrde policije, ovaj sud je utvrđivao da li je vozačica upravljala vozilom sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama te protivno znakovima izričitih naredbi.

52. Iz Potvrde policije i Službene bilješke policije proizlazi kako policijski službenici obavljenim očevidom i prikupljenim podacima nisu utvrdili postojanje prekršajne odgovornosti vozačice te ovaj sud ocjenjuje kako je utvrđeno da je vozačica u trenutku sraza vozila u skladu sa odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama te nije upravljala vozilom protivno znakovima izričitih naredbi.

53. Također, iz Potvrde policije i iz Službene bilješke policije proizlazi da je postavljen prometni znak „Divljač na cesti“. Prometni znak „Divljač na cesti“ je sukladno Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj: 92/19, dalje: Pravilnik) čl. 18. Tablici 2, oznaka A33, znak opasnosti. ZL ne navodi da postoji odgovornost vozača za štetu nastalu naletom vozila na divljač ukoliko postoji postavljen znak opasnosti „Divljač na cesti“. Iz provedenih dokaza, a poglavito iz Potvrde policije ovaj sud ocjenjuje da vozačica u konkretnom prilikom svojom vožnjom u konkretnom slučaju nije ugrozila sigurnost prometa na cesti, a to također proizlazi i iz Potvrde policije gdje nije navedeno da je započet postupak protiv vozačice zbog postojanja sumnje na počinjenje prekršaja protiv sigurnosti prometa na cestama.

54. Tuženik je istaknuo argument kako je zatražio postavljanje znaka opasnosti „Divljač na cesti“ na mjestu gdje se dogodio štetni događaj te da je isti znak postavljen i da time ne postoji njegova pasivna legitimacija za nastalu štetu u ovom predmetu.

55. Ovaj sud ocjenjuje ovaj argument neodlučnim. Naime, ovaj argument bi bio odlučan da na mjesto gdje je nastao štetni događaj nije postavljen znak opasnosti, a postavljanje je lovoovlaštenik po Zakonu o cestama, članku 50 zatražio od pravne osobe koja gospodari cestom. Također, tada bi se odlučivalo na temelju krivnje odnosno o šteti bi se odlučivalo po subjektivnoj odgovornosti.

56. Obzirom da je na cesti gdje je nastupio štetni događaj postavljen znak opasnosti, tako po mišljenju ovog suda, nema mjesta primjeni Zakona o cestama u ovom konkretnom predmetu, pa tako ni naknadi štete temeljem subjektivne odgovornosti, odnosno, temeljem krivnje i argument kako je znak opasnosti „Divljač na cesti“ postavljen ovaj sud ocjenjuje neodlučnim u konkretnom predmetu.

57. Također je istaknuto da pravna osoba koja gospodari cestom nije ogradila cestu kao što su ograđene autoceste, kako bi spriječila nastajanje štete od divljači na automobilima. Ovaj prigovor je neosnovan u ovoj parnici obzirom da osoba koja upravlja cestom na kojoj je nastao štetni događaj nije isključivo svojom radnjom koju tuženik nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći, prouzročila štetu. Opasnost od prelaska divljači nije konstantna, već je povremena i nepredvidljiva, a u konkretnom slučaju štetni događaj se dogodio na cesti na kojoj je dopuštena brzina 70 km/h, dok je na autocesti dopuštena brzina od 130 km/h što je gotovo duplo više. Nije životno da se sve ceste ograđuju kako bi se spriječila šteta od divljači. Ratio ograđivanja autocesti je upravo u visokim brzinama kretanja koje ne dopuštaju ni teoretski pravovremenu reakciju vozača na opasnosti te bilo kakva i najmanja pogreška može rezultirati smrtnim ishodima sudionika u prometu. Zatim, puno više je vozila koja prometuju autocestom nego li je to slučaj na cestama ostalih razina, promet je gušći, što također doprinosi većoj opasnosti za ostale sudionike u prometu u slučaju nepredvidive opasnosti. Zaključno, ovaj sud drži kako nije odlučan argument tuženika da je osoba ovlaštena za upravljanje cestama trebala ograditi konkretnu cestu.

58. Tuženik je naveo i kako je štetni događaj nastupio na prometnici koja je unutar naseljenog mjesta te da iz toga proizlazi promašena pasivna legitimacija. Ovaj argument ovaj sud ocjenjuje neodlučnim. Prometnice jesu isključene iz lovišta temeljem ZL-a, ali ta činjenica ne isključuje odgovornost ovdje tuženika za štetu po kriteriju objektivne odgovornosti jer je divljač istrčala iz lovišta tuženika.

59. Umješač je naveo kako obzirom da je šteta nastala unutar naseljenog mjesta te da postoji obveza općine/grada da donese Program zaštite divljači da ne postoji pasivna legitimacija tuženika. Ovaj prigovor ovaj sud ocjenjuje neosnovanim. Naime, Grad Orahovica je izvijestio kako je donio Program zaštite divljači i kako nema ugovorenu policu osiguranja od šteta nastalih od divljači. Programom zaštite divljači se određuju mjere i načini za zaštitu određenih specifičnih vrsta životinja, a ne određuje se kako se uobičajenom divljači gospodari u naseljenim mjestima niti se podrobnije uređuje naknada štete.

60. Tuženik je također iznio argument kako je vozačica kriva za štetu jer je vozila prebrzo. Iz provedenih dokaza, a pogotovo Potvrde policije ovaj sud ocjenjuje da vozačica u konkretnom predmetu svojom vožnjom u konkretnom slučaju nije ugrozila sigurnost prometa na cesti, a to također proizlazi i iz potvrde policije gdje nije navedeno da je započet prekršajni postupak protiv vozačice zbog postojanja sumnje na počinjenje prekršaja protiv sigurnosti prometa na cestama. Dakle, tuženik nije uspješno dokazao da je vozačica upravljala vozilom protivno propisima o sigurnosti prometa na cestama te je taj prigovor neosnovan.

61. Tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je sklopljena polica osiguranja sa EUROHERC osiguranje d.d. Temeljem članka 1046.stavak 1. ZOO-a oštećeni se može obratiti izravno štetniku za naknadu nastale štete. Zaključno, ovaj sud smatra da je tuženik pasivno legitimiran u ovom sporu te je prigovor tuženika neosnovan.

62. Tuženik je iznio i argument kako nije provodio lov. U spisu ne prileži dokaz da je u inkriminirano vrijeme tuženik provodio lov te ovaj sud ocjenjuje da šteta nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa provođenjem lova. Obzirom da nije provođen lov, tako nema mjesta primjeni odredbi ZL-a vezano za štetu nastalu zbog provođenja lova u konkretnom predmetu, ali to ne otklanja pasivnu legitimaciju tuženika.

63. Obzirom da temeljem odredbi ZL-a koji je lex specialis u ovom konkretnom slučaju nije normirana pravna situacija štete nastale od divljači na vozilu kada vozač upravlja vozilom u skladu sa propisima o sigurnosti prometa na cestama te postojećim znakovima izričitih naredbi, a lovoovlaštenik nije provodio lov zbog kojeg je nastala šteta, to se za utvrđivanje svojstva štetnika primjenjuju odredbe ZOO-a, točnije odredbe čl. 1045. st. 1. u svezi sa čl. 1045. st. 3. i čl. 1064 ZOO-a.

64. Iz ranije navedenih, a gore više citiranih odredbi, proizlazi da je za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost za okolinu odgovara bez obzira na krivnju njen vlasnik. Divljač na cesti, u konkretnom slučaju, srna na cesti, je opasna stvar. ZL-om je gospodarenje divljači (što uključuje i zaštitu divljači) povjereno lovoovlašteniku dodjeljivanjem prava lova (čl. 1. st. 2. u svezi sa čl. 7. st. 1. t. 12. i t.19.). Dakle, lovoovlaštenik, tuženik je po mišljenju ovog suda imatelj opasne stvari- divljači (srne) koja je istrčala na cestu i time je ovaj sud stava da je lovoovlaštenik, tuženik, štetnik u konkretnom predmetu.

65. Iz Potvrde policije te Službene bilješke policije i priležećih fotografija ovaj sud je utvrdio identitet životinje koja je istrčala u inkriminirano vrijeme i čijim srazom je nastupila materijalna šteta na vozilu kojim je vozačica AŽ upravljala. U Potvrdi policije i Službenoj bilješci navedeno je kako je na mjesto događaja pristupio lovnik tuženika te preuzeo srnu koja je nastradala u srazu sa automobilom te uzrokovala materijalnu štetu na automobilu. Ovaj sud drži da je šteta nastala srazom u srnu. Dakle, uzrok štete (oštećenja na vozilu osiguranika tužitelja) je sraz sa divljači – srnom na cesti.

66. Srna na cesti je opasna stvar. Srna je divljač sukladno ZL-u te je njeno uobičajeno stanište u šumama. Riječ je o biljojednoj životinji uobičajeno plahe naravi. Opće je poznato da se divlje životinje brzo kreću, a srne se kreću varijacijom skoka i trka. Ukoliko se nađu na prometnici (koja je po svojoj prirodi imisiono bogato područje mirisima, bukom i svjetlima vozila) u svih životinja nastupa strah, na nepoznatom su području te nastupa stres. Životinja u strahu ima nepredvidljive reakcije. Životinja koja se nađe na cesti je opasna za sudionike u prometu. Naime, ponašanje u prometu je striktno normirano, a ponašanje koje odudara od normiranog stvara iznimno opasne situacije. Životinje na cesti, po prirodi stvari, se ne ponašaju u skladu sa propisanim ponašanjem u prometu, djeluju instinktivno, a kada se nađu na prometnici pod utjecajem su straha i stresa. Iz svega opisanog proizlazi opasnost za druge sudionike u prometu. Zaključno, imajući u vidu da je srna na prometnici uplašena, da je brza životinja čije reakcije u strasnim situacijama (primjerice na prometnici) nisu predvidljive, a čime može nanijeti štetu većeg raspona, divljač-srna na cesti je opasna stvar za druge sudionike u prometu.

67. Tuženik je istaknuo argument kako je divljač dobro od interesa Republike Hrvatske te da zato ne postoji njegova pasivna legitimacija za nastalu štetu. Ovaj argument ovaj sud ocjenjuje neodlučnim. Divljač je dobro od interesa Republike Hrvatske, ali imatelj divljači koji je zadužen za njenu dobrobit i ovlašten poduzimati mjere za njenu zaštitu su lovoovlaštenici, zatim, država je podijeljena na lovna područja za koju se dodjeljuju koncesije. Za konkretno lovište iz kojeg je istrčala konkretna divljač, lovoovlaštenik je tuženik, dakle tuženik je ovlašten brinuti o dobrobiti i srne koja je istrčala pred automobil oštećen u ovom štetnom događaju te je tako tuženik imatelj opasne stvari-srne, iako je ista srna dobro od interesa Republike Hrvatske te je samim time tuženik i odgovoran za nastupjelu štetu.

68. Obzirom da se za štete nastale od opasne stvari smatra da potječu od te stvari te se odgovara po načelu uzročnosti, a ne krivnje, uz mogućnost oslobođenja od odgovornosti u slučaju iz čl.1067.stavka 2 ZOO-a, ovaj sud drži da je štetnik tuženik. Tijekom postupka nije dokazano da je nastupila koja od okolnosti oslobođenja od odgovornosti za konkretnu štetu, konkretnije nije dokazano da je oštećenik pridonio nastanku štete niti da je osoba koja gospodari cestom isključivo svojom radnjom koju tuženik nije mogao predvidjeti u čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti time pridonijela šteti. Dakle, vozačica automobila nije pridonijela nastanku štete niti je pravna osoba koja upravlja cestom pridonijela nastanku štete.

69. U konkretnom slučaju, temeljem čl. 1046. ZOO-a, šteta je imovinska, a sastoji se u iznosu izvršene isplate radi popravka automobila oštećenog u štetnom događaju. Visina štete proizlazi iz dostavljene dokumentacije. Iz izvida štete vidljiv je iznos koji je određen kao potreban za povrat stvari u prijašnje stanje- stanje prije sraza sa srnom. Sud ocjenjuje da visina štete proizlazi iz dostavljene dokumentacije na spis.

70. Tužitelj je zatražio i zakonske zatezne kamate počevši od 8. lipnja 2022. (dan valute prema Nalogu za doznaku po šteti).

71. Obzirom da čl. 1086. ZOO-a navodi da obveza naknade štete se smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a tužitelj je zatražio kamate od dana kada je isplatio štetu svom osiguraniku. Temeljem čl. 183. st. 1. ZOO-a dužnik zapada u zakašnjenje kada po dospijeću ne ispuni svoju tražbinu, ali kamate teku od dana nakon dana dospijeća te su tužitelju dosuđene kamate počevši sa danom nakon dana dospijeća, a u visini za ostale odnose obzirom da je ovdje riječ o izvanugovornom odnosu naknade štete. Kamate teku sukladno čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO-a za period od 9. lipnja 2022. pa do 31. prosinca 2022., po čl. 29. st. 2. ZOO22 za period od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. i po čl. 29. st. 2. ZOO23 za period od 30. prosinca 2023. pa do isplate.

72. Slijedom navedenog, obzirom da je sud utvrdio da vozačica vozila osiguranog kod tužitelja nije ugrožavala sigurnost prometa, a tuženik je imatelj opasne stvari – srne, koja je prouzročila štetu, a istovremeno nije uspješno dokazano postojanje elemenata oslobođenja od odgovornosti, to je temeljem odredbi čl. 1045. st. 1. i 3. u svezi s čl. 1064. ZOO-a valjalo tužbeni zahtjev tužitelja usvojiti i odlučeno je kao u toč. I izreke ove presude. Kako je tužitelj zatražio zakonske zatezne kamate počevši sa danom dospijeća, a zahtjev za naknadu zakonskih zateznih kamata za dan dospijeća nije osnovan tako je odbijen zahtjev za naknadu kamata za dan dospijeća (8. lipnja 2022.) i odlučeno je kao u točki II izreke ove presude.

73. Tužitelj je također postavio tužbeni zahtjev za naknadu troška od 16,00 eura kojeg je imao za pribavu fotoelaborata od policijske postaje Orahovica po traženju ovdje umješača tijekom postupka mirnog rješenja spora. Uvidom u Nalog za doznaku po šteti broj 02 RD 527 2022/1 proizlazi da je platio iznos od 16,00 eura u državni proračun. Obzirom je riječ o trošku koji je nastao u tijeku postupka mirnog rješenja spora te pripada u iznos cjelokupno nastale štete jer je bio potreban za dokazivanje elemenata nastale štete, a iz Naloga proizlazi visina te štete, tako je valjalo tužitelju dosuditi i taj trošak. Na ovaj iznos tužitelj je zatražio i zakonske zatezne kamate sa početkom od 18. siječnja 2023. Obzirom je šteta (umanjenje imovine) u vidu plaćanja za izradu fotoelaborata od policije nastala isplatom iznosa od 16,00 eura 18.siječnja 2023. te zakonske zatezne kamate počinju teći nakon pada u zakašnjenje što je sljedeći dan nakon dana dospijeća temeljem čl. 183. st. 1. u svezi sa čl. 29. st. 1.ZOO-a. Kamate teku sukladno čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO22 za period od 19. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., a po čl. 29. st. 2. ZOO23 za period od 30. prosinca 2023. pa do isplate. Kako je tužitelj zatražio zakonske zatezne kamate počevši sa danom dospijeća, a zahtjev za naknadu zakonskih zateznih kamata za dan dospijeća nije osnovan tako je odbijen zahtjev za naknadu kamata za dan dospijeća (18. siječnja 2023.) i odlučeno je kao u točki II izreke ove presude.

74. Temeljem odredbe čl. 154. i čl. 155. ZPP-a tuženik je dužan tužitelju, kao troškove potrebne za vođenje postupka, naknaditi trošak parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: OT), Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 37/2023, dalje: Tarifa).

75. Obzirom da tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva (1 dan zakonskih zateznih kamata), a zbog toga nisu nastali posebni troškovi, tako mu temeljem čl. 154. st. 5. ZPP-a pripada cjelokupan parnični trošak. 76. Vrijednost predmeta spora u ovom predmetu iznosi 719,43 eura.

77. Tužitelj je zatražio trošak sudske pristojbe na tužbu i sudske pristojbe na presudu, za svaku iznos od 26,54 eura, kao i trošak sastava podneska od 16. svibnja 2024. u iznosu od 150,00 eura uvećan za PDV.

78. Tužitelju je priznat trošak sastava podneska od 16. svibnja u iznosu od 150,00 eura (Tbr.8. t.1.OT), kao i trošak PDV-a u iznosu od 37,50 eura (Tbr.46. OT).

78.1. Tužitelju je također priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura.

78.2. Zaključno, tužitelju je priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 214,04 eura.

78.3. Tužitelj je također zatražio i kamate na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a pa mu na temelju gore navedenog članka na utvrđen parnični trošak pripadaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, te je odlučeno kao u točki III izreke ove presude.

79. Tužitelju nije priznat trošak sudske pristojbi na tužbu u zatraženom iznosu od 26,54 eura jer je utvrđeno da je na ime pristojbe na tužbu platio iznos od 13,27 eura, pa se odbija za iznos od 13,27 eura.

79.1. Nadalje, tužitelj je u obvezi plaćanja sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 eura, no obzirom da se radi o pisanom postupku te se odluka (presuda) dostavlja putem e-komunikacije, tužitelj ima pravo umanjenja visine sudske pristojbe za 50%, ukoliko istu plati u roku od 3 dana (čl. 7. st. 2. ZSP-a) pa se tužitelju priznaje trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura kao trošak koji je bio potreban za vođenje ove parnice, dok se odbija za iznos od 13,27 eura.

79.2. Zaključno, tužitelju nije priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 26,54 eura te je odlučeno kao u točki IV izreke ove presude.

80. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Bjelovar, 31. prosinca 2024.

Sudac

Tomislav Mrazović

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka odluke, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u tri primjerka. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t.

3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (čl. 467.a ZPP-a).

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Sabina Cuvaj.