Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1060/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb, Jurišićeva ulica 4, OIB: 87939104217, protiv ovršenice ĆP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj: Ovr-1180/2024-5 od 3. lipnja 2024., dana 31. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj: Ovr-1180/2024-5 od 3. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom odbija se prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenice od 21. svibnja 2024., odbija se u cijelosti zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troškova ovršnog postupka te se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Novi Zagreb da upiše zabilježbu odbijenog prijedloga za ovrhu.

2. Protiv rješenja žali se ovrhovoditelj iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20), dalje OZ sa prijedlogom da se pobijana odluka ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pobijana odluka u svemu sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti na koje se upire, pa prvostupanjski sud nije počinio apsolutno bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, ili koju od povreda pravila o postupku na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema čl. 365. st. 2. ZPP sve u vezi sa čl. 46. i 19. OZ.

5. U žalbi ovrhovoditelj navodi kako prema čl. 285. st. 2. OZ na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, odnosno općenito određena na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti od suda da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvoga rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha. U tom slučaju sud će postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe. Odredba čl. 5. st .3.: „(3) Ako se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rješenja. Ovrha određena prijašnjim rješenjem o ovrsi obustavit će se ako ovrhovoditelj povuče ovršni prijedlog u povodu kojega je ona određena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi. Ovrhovoditelj tvrdi kako je podnio prijedlog za ovrhu temeljem ovršne isprave iz članka 23. st. 1. točka 5. OZ, odnosno temeljem ovršne javnobilježničke odluke - Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, Ovrv-78/2023 s klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti od 2. veljače 2024. pa može radi ostvarenja svoje tražbine zatražiti ovrhu na više predmeta ovrhe bilo jednim prijedlogom za ovrhu, bilo podnošenjem više prijedloga za ovrhu na različitim predmetima ovrhe a izbor predmeta i sredstava ovrhe da je na ovrhovoditelju, koji je u okviru zakonom predviđenih sredstava i predmeta ovrhe slobodan izabrati sredstvo i predmete ovrhe. Stoga se ovrha može odrediti na više (različitih) sredstava odnosno više predmeta ovrhe te ovrhovoditelj nije dužan dokazivati nemogućnost provedbe ovrhe niti obrazac kojim se podnosi prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave predviđa takav navod. Također, sud ovrhovoditelja nije pozvao naknadno na dostavu dokaza o nemogućnosti naplate potraživanja izvansudskim putem već je on uz prijedlog za ovrhu dostavio Ovjereni izvod iz poslovnih knjiga Banke kojim se dokazuje visina potraživanja ovrhovoditelja te da isto nije namireno. Također, tvrdi ovrhovoditelj, niti OZ ne propisuje da bi uvjet za pokretanje i provođenje ovršnog postupka na nekretnini ovršenika temeljem ovršne isprave bilo pokretanje izvansudske ovhe već ovrhovoditelj može istovremeno voditi ovrhu na nekretnini i na novčanim tražbinama ovršenika, te eventualno i još na drugim predmetima, sve kako bi ostvario naplatu svoje tražbine.

6. Pravilno međutim sud prvog stupnja (koja utvrđenja niti navodima žalbe ovršenik nije uspio dovesti u pitanje) utvrđuje kako je ovrhovoditelj 21. svibnja 2024. podnio prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenice na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika Jasminke Vrbe poslovni broj Ovrv-78/2023, kojim je ovrha određena općenito na imovini ovršenika. Odredbom čl. 285. st. 2. OZ propisano je da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na tražbini po računu kod banke ili na stalnom novčanom primanju, odnosno općenito određena na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može zatražiti od suda da ovrhu odredi na predmetu ovrhe na kojem se na temelju takvoga rješenja ne može tražiti izvansudska ovrha. U tom slučaju sud će postupiti kao da je od njega zatraženo da ovrhu odredi drugim sredstvom i na drugom predmetu ovrhe.

7. Sud stoga pravilno primjenjuje odredbu čl. 5. st. 3. OZ, prema kojoj - ako se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe; u tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rješenja; ovrha određena prijašnjim rješenjem o ovrsi obustavit će se ako ovrhovoditelj povuče ovršni prijedlog u povodu kojega je ona određena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi.

8. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci poslovni broj Rev-605/2022 od 14. veljače 2023.Ovrhovoditelj je u situaciji kada podnosi prijedlog sudu radi donošenja rješenja o ovrsi na točno određenom predmetu ovrhe temeljem rješenja o ovrsi donesenog u izvansudskom postupku općenito na imovini ovršenika, obvezan priložiti dokaz o nemogućnosti naplate potraživanja izvansudskim putem, odnosno postojanje takvog dokaza pravna je pretpostavka za donošenje rješenja o ovrsi na točno određenom predmetu ovrhe u smislu odredbe čl. 5. st. 3. OZ, imajući u vidu činjenicu da temeljem ovršne isprave temeljem koje predlaže donošenje sudskog rješenja o ovrsi nije određena ovrha na točno određenom predmetu ovrhe, nego općenito na imovini ovršenika. S obzirom da ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu nije priložio dokaz o nemogućnosti naplate potraživanja izvansudskim putem, pravilno je temeljem čl. 285. st. 2. u vezi s čl. 5. st. 3. OZ, odbijen prijedlog za ovrhu te ovrhovoditelj sukladno čl. 14. st. 4. i 5. OZ nema pravo na naknadu troškova ovršnog postupka.

9. Stoga je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi sa čl. 21. OZ valjalo podnijetu žalbu odbiti i njome pobijanu odluku potvrditi i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 31. prosinca 2024.

Sudac

Josip Grubišić