Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-188/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvopredlagatelja AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugopredlagatelja KF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Z-27026/2022 od 15. siječnja 2024., dana 31. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Z-27026/2022 od 15. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom odbija se prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u k. o. [katastarska općina] z. u. [broj ZK uloška] u odnosu na čest. zem [katastarska čestica] vrt te se određuje brisanje plombe u Z-27026/2022 u zu 126 k. o. [katastarska općina] i nalaže provedba ovog rješenja u zemljišnoj knjizi.

2. Protiv navedene odluke žalle se predlagatelji svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) u vezi sa čl. 99. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, dalje ZZK) sa prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i donese novo rješenje o otvaranju ispravnog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pobijana odluka u svemu sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti na koje se upire, pa prvostupanjski sud nije počinio apsolutno bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, ili koju od povreda pravila o postupku na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema čl. 365. st. 2. ZPP a sve u vezi sa čl. 99. ZZK.

5. U podnesenoj žalbi predlagatelji navode kako sud u obrazloženju rješenja navodi da predmet dostavljenih ugovora nije nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica], vrt, [adresa], iako navedena nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica], vrt, [adresa], u navedenim ugovorima nije označena numerički, nego samo opisno, što da je bio razlog pokretanja postupka, dok predlagatelji tvrde kako predmetna nekretnina nije označena ni opisno, premda da suprotno proizlazi iz ugovora, jer zato što ugovarateljima nije bio poznat broj čestice predmetne nekretnine, ista je označena opisno i to kao: "...kat. čest. zem. br [katastarska čestica] m2, K. O. [katastarska općina] u [adresa] koja se nalazi zapadno od kat. čest. zem. br [katastarska čestica], dvor, 180 m2, K. O. [katastarska općina] u [adresa], čiji je vlasnik kupac." Predlagatelji tvrde da se nekretnina koja je označena kao kčbr. [katastarska čestica] kako je to u ugovoru i navedeno – nalazi zapadno od čest. zem. br [katastarska čestica], čiji su vlasnici upravo predlagatelji, te sa česticom zem. [katastarska čestica] čini jedinstvenu cjelinu na terenu. Predlagatelji dalje tvrde da su vlasništvo na opisanoj nekretnini stekli temeljem Ugovora o prodaji nekretnina sklopljenim dana **.**.2010. sa LF te NF i to za čest. 70/2, no ne i na čest. 70/1 K. O. [katastarska općina], koje čestice na terenu čine jedinstvenu cjelinu te su fizički ograđene od susjednih nekretnina, jer da je čest 70/1 samo opisno bila određena, ali ne i numerički, pa da su u mirnom posjedu navedene nekretnine kao što su bili i njihovi prednici, a da činjenica kako stranke pri ugovaranju nisu bile upoznate sa točnim oznakama nekretnina ne može biti razlog odbijanja prijedloga, jer bi postupak ispravka svakako bio nužan budući da ugovor ne sadrži ovjeru potpisa, a vjerojatno je da im pripada pravo koje nije upisano.

6. Pravilno međutim sud u pobijanoj odluci, koja utvrđenja niti navodima žalbe nisu dovedena u pitanje, utvrđuje kako je u prijedlogu navedeno da su prednici predlagatelja koji su vlasništvo stekli još 1983. od AFP temeljem priznanice a da isto nije provedeno u zemljišnim knjigama, dok se istim nekretnina određuje bez točnog naznačivanja broja čestice sa površinom od 17 m2 – zapadno od čest 70/2, dvor, 180 m2.

7. Sud međutim pravilno utvrđuje kako je prema čl. 208. ZZK pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog i to glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka, te se na njega na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o sastavljanju uložaka i ispravnom postupku u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige. U takvom postupku, prema čl. 209. st. 4. ZZK prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Predlagatelji međutim da svoj prijedlog temelje na ugovoru iz 2010. a pravo prednika na ugovoru iz 1983. no da predmet istih ugovora nije predmetna nekretnina, niti su prodavatelji upisani kao vlasnici u zemljišnim knjigama, tako a nisu dostavili navedene isprave iz čl. 209. st. 4. ZZK, a time niti učinili vjerojatnim pravo vlasništva pa da je prijedlog neosnovan.

8. Zato je, temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP a u vezi sa čl. 99. ZZK, jer je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno, valjalo podnijetu žalbu odbiti i njome pobijanu odluku potvrditi, te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 31. prosinca 2024.

Sudac

Josip Grubišić