REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 Zagreb
Posl. br. R1-769/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Borni Pešeku, u izvanparničnom postupku predlagateljice BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa pun. Petar Kriste, odvj. u OD Palatinuš i partneri d.o.o. iz Zagreba i protustranaka: 1. EC iz [adresa], 2. TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. LC iz [adresa], 5. BCĐ iz [adresa], 6. ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7. GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 8. UC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 9. ŽC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 10. ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 11. FC iz [adresa], 12. OC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 13. RC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 14. ZC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 15. VC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 16, AC iz [adresa], Kurmainzer str. 49, Savezna Republika Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], 17. PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 18. DC iz [adresa], 19. SC iz [adresa], 20. HC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 21. MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 22. CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 23. ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 24. KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , 25. ČC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 26. NC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 27. JC iz [adresa], 28. BK iz [adresa], 29. EK iz [adresa], 30. EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 31. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog od 27. prosinca 2023.
Obrazloženje
1.1. Predlagateljica je dana 27. prosinca 2023. godine podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
1.2. U prijedlogu navodi da predlagateljica i protustranke, odnosno njihovi prednici su suvlasnici predmetne nekretnine. Pa tako su između ostalog kao suvlasnici upisani TK, koju su naslijedili IK i protustranka br. 5. BCĐ, a koja je naslijedila i IK, protustranka, zatim LK koju su naslijedili protustranke br. 7 i 8 ĐK i UC, zatim GK koju je naslijedio protustranka br. 3. IC.
2. Prijedlog se odbija.
4. Prema članku 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., dalje: ZV) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, te mu to pravo ne zastarijeva.
5.1. U pogledu legitimacije, dakle stranaka u postupku razvrgnuća suvlasništva u izvanparničnom postupku potrebno je navesti slijedeće.
5.2. Kada je nekretnina upisana u zemljišnu knjigu tada prijedlogom za diobu trebaju biti obuhvaćeni svi upisani suvlasnici ( tako i sudska praksa, npr. Županijski sud u Varaždinu, Gž–48/07–2 od 19. siječnja 2007., Županijski sud u Varaždinu, Gž–33/11 od 13. siječnja 2011.g., Županijski sud u Zagrebu Gž–1584/18, Županijski sud u Zagrebu Gž–8483/12, Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici Gž– 1469/17–2, itd).
5.3. Zemljišnoknjižni suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina su jedinstveni i nužni suparničari pa se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina (Pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. Su IV- 148/2018.).
5.4. Odsutnost jednog suvlasnika u postupku razvrgnuća suvlasništva predstavlja nedostatak procesne legitimacije za vođenje postupka razvrgnuća (Županijski sud Osijek, Gž-883/2019-2 od 13. lipnja 2019.g.).
5.5. Vođenje postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice, kojim prijedlogom nisu obuhvaćeni svi suvlasnici, protivno je samoj biti instituta suvlasništva te prijedlog valja odbiti (Županijski sud u Rijeci Gž-2048/2019-2 od 18. listopada 2019.).
6.1. Dakle, u skladu s čl. 48. st. 2. ZV-a u postupku razvrgnuća suvlasništva svi zemljišnoknjižni suvlasnici su nužni suparničari, a smisao te odredbe sastoji se u tomu da se materijalnopravni odnosi između suvlasnika riješe na jedinstven način, pa ovlaštenje za raspolaganje pripada samo svim suvlasnicima zajedno.
6.2. U protivnom ne može niti doći do razvrgnuća suvlasničke zajednice jer niti suvlasnik koji je sudjelovao u takvom razvrgnuću ne može steći pravo vlasništva, obzirom da na suvlasnika koji nije sudjelovao u postupku razvrgnuća i na njegov suvlasnički dio nema nikakvog utjecaja provedeno razvrgnuće, pa bi i nadalje postojala suvlasnička zajednica. Iz tog razloga stranke u ovom postupku moraju biti zemljišnoknjižni suvlasnici, a ne suposjednici ili sunasljednici, odnosno „izvanknjižni“ suvlasnici.
7.1. Ovaj sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
7.2. Čitanjem istoga utvrđeno je između ostaloga da je kao jedan od suvlasnika upisana TK za koju predlagatelj navodi da je preminula i da su istu naslijedili IK i protustranka BCĐ. Isto tako, kao jedan od suvlasnika upisana je LK za koju predlagatelj navodi da je preminula a istu su naslijedile protustranke GC i UC. Navedene protustranke nisu upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine.
7.3. Kao jedan od suvlasnika upisana je i GK za koju predlagatelj navodi da je preminula i da ju naslijedio protustranka IC. Protustranka EK nije upisan kao suvlasnik.
8.1. Razvrgnuće suvlasničke zajednice ne može se provesti prema stanju nekretnina u katastarskom operatu ili posjedovnom listu, već isključivo prema podacima iz zemljišnih knjiga (Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici Gž-548/19-2 od 03. siječnja 2018.).
8.2. Nadalje, rješenje o nasljeđivanju koje nije provedeno u zemljišnim knjigama, tako i razni ugovor koji nisu provedeni, nisu dokaz stvarnog vlasništva stranaka na predmetnim nekretninama dok se ne izvrši upis u zemljišne knjige tako da bude vidljivo vlasništvo i udjeli (Županijski sud u Zadru, Gž-997/2019-2 od 30. travnja 2020.).
8.3. Izvanparnični postupak nije namijenjen sređivanju zk. stanja odnosno vlasništva, tako da konkretno ne predleže uvjeti za provođenje postupka razvrgnuća prije no što se stranke uknjiže kao vlasnici, jer se razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina može zahtijevati isključivo prema stanju nekretnina u zemljišnim knjigama i to u odnosu na upisane vlasnike na tim nekretninama (Županijski sud u Puli – Pola Gž- 34/2020-2 od 13. veljače 2020.).
9.1. Tako se u okolnostima „izvanknjižnog“ vlasništva nad nekretninom odluka suda u razvrgnuću ne može provesti u zemljišnim knjigama, dakle, ne bi se niti ostvarili stvarnopravni učinci razvrgnuća, suvlasništvo ne prestaje, a intencija provedbe izvanparničnog postupka razvrgnuća je upravo prestanak suvlasništva.
9.2. U konkretnom slučaju predagateljica predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom.
9.3. U slučaju da je sud u ovom postupku udovoljio zahtjevu predlagateljice i donio odluku kojom bi suvlasničku zajednicu razvrgnuo civilnom diobom da bi se odluka o civilnoj diobi provela, nekretninu bi trebalo prodati u ovršnom postupku putem javne dražbe, po pravilima ovrhe ne nekretnini Ovršnog zakona.
9.4. Prema odredbi čl. 80. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/2012., 25/2013., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024., dalje: OZ) ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem.
9.5. Prema odredbi čl. 45. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/2019., 128/2022., 155/2023. i 127/2024., dalje: ZZK) upisi (u konkretnom slučaju, zabilježba ovrhe) u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojeg se upisa zahtijeva, ili koja bar istodobno bude kao takva uknjižena ili predbilježena.
9.6. Znači, prva ovršna radnja koja se provodi je upis zabilježbe ovrhe, a koja radnja temeljem odrede čl. 45. ZZK-a, se ne može provesti s obzirom protustranke navedene u točki 7.2 i 7.3. nisu upisane kao suvlasnici.
9.7. Budući da se zabilježba ovrhe ne može provesti, ne može provesti prva ovršna radnja što za posljedicu ima obustavu ovrhe temeljem čl. 72. st. 2. OZ-a zbog nastupanja pravne nemogućnost provođenja ovrhe.
10. Stoga bi u tom slučaju sud donio odluku koja ne bi bila provediva, odnosno koja ne bi proizvodila očekivani pravni učinak, a zbog čega se stranka i obratila sudu.
11. Stoga je temeljem svega navedenog odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 31. prosinca 2024.
Sudac:
Borna Pešek
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od primitka prijepisa rješenja. Žalba se predaje pismeno u 3 primjeraka putem ovoga suda, a o istoj odlučuje nadležan županijski sud.
DNA:
1. predlagateljica po pun.