Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: Kž-519/2024
(Kov-468/2024)
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, i to Sandre Radanović, kao predsjednice vijeća, te Ante Bačića i Danijele Zubčić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ivane Balić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv I. okrivljenika BE, II. okrivljenika ČE, III. okrivljenika IE, IV. okrivljenika GE, V. okrivljenika ŽE i VI. okrivljenika ŠE, zbog kaznenog djela iz 190. st. 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama I. okrivljenika BE, podnesenoj putem branitelja Tea Petanija, odvjetnika u Zadru, II. okrivljenika ČE, po branitelju Šimi Petriću, odvjetniku u Zadru i IV. okrivljenika GE, po branitelju Lovri Vitlovu, odvjetniku u Zadru, protiv rješenja Općinskog suda u Zadru posl. br. Kov-468/2024 od 22. studenog 2024., na sjednici vijeća 31. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Odbijaju se kao neosnovane žalbe I. okrivljenika BE, II. okrivljenika ČE i IV. okrivljenika GE.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Zadru posl. br. Kov-468/2024 od 22. studenog 2024., odbijen je kao neosnovan prijedlog od 4. listopada 2024., dopunjen 12. studenog 2024., IV. okrivljenika GE, za izdvajanje kao nezakonitih dokaza – transkripata telefonskih razgovora između I. okrivljenika BE i II. okrivljenika ČE, te svih preostalih podataka koji su prikupljeni temeljem posebnih dokaznih radnji, a nalaze se u spisu predmeta na optičkim medijima.
2. Protiv tog rješenja žalbu su uložili I. okrivljenik BE, II. okrivljenik ČE i IV. okrivljenik OE, s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje preinači te da se dokazi iz točke 1. ovog obrazloženja izdvoje kao nezakoniti dokazi, odnosno da se podredno prvostupanjsko rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Žalbe I. okrivljenika BE, II. okrivljenika ČE i IV. okrivljenika GE nisu osnovane.
4. Ispitujući osporeno rješenje u skladu s čl. 494. st. 4. ZKP/08, ovo drugostupanjsko vijeće nije utvrdilo da ga je donijelo neovlašteno tijelo ili da postoji povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08.
5. U svojoj žalbi IV. okrivljenik OE i sam se pozvao na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08. Međutim, na tu apsolutnu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka pozvao se samo paušalno, ne navodeći niti jedan konkretan način na koji ju je navodno počinio prvostupanjski sud. Ovo vijeće analizom prvostupanjskog rješenja je utvrdilo da je prvostupanjski sud dao jasne razloge za svoju odluku i da ti razlozi nisu proturječni kako sami sebi, tako ni sadržaju dokaza u spisu.
6. Suština žalbi okrivljenika iz točke 3. obrazloženja ovog rješenja jest da zahtjev državnog odvjetništva da se provedu posebne dokazne radnje iz čl. 332. st. 1. t. 2. i 4. ZKP/08 i nalog suca istrage, na temelju kojeg su se te posebne dokazne radnje provele, nisu dostatno obrazloženi te da u trenutku njihovog nastanka nije postojala osnova sumnje da je osoba u odnosu na koje su izdani počinila kazneno djelo iz čl. 190. st. 2. KZ/11.
7. Ovo drugostupanjsko vijeće ne može prihvatiti argumentaciju okrivljenika o nedostatnom obrazloženju zahtjeva državnog odvjetništva, odnosno naloga suca istrage. Ne može prihvatiti tvrdnju okrivljenika da spisu ne prileži ti nalozi. Naime, u okviru utvrđivanja zakonitosti spornih dokaza optužno vijeće je pribavilo svu nužnu dokumentaciju od Županijskog suda u Zadru.
8. Doista se i u obrazloženju zahtjeva državnog odvjetništva i u obrazloženju naloga suca istrage kao razlog među ostalim spominju i operativna saznanja policijskih službenika. Međutim, ni zahtjev, ni nalog, se ne temelje isključivo na takvima paušalnim tvrdnjama. U potpunosti je u pravu prvostupanjski sud kada navodi da su i zahtjev i nalog detaljno obrazloženi. U zahtjevu državnog odvjetništva, a čiju argumentaciju je sudac istrage prihvatio u cijelosti, iznijeti su vrlo konkretni razlozi kako u pogledu postojanja osnove sumnje da bi HE počinio kazneno djelo iz čl. 190. st. 2. KZ/11, tako i u pogledu zašto je nužno primijeniti baš posebne dokazne mjere. Ne radi se o nekom naklapanju u pogledu povezivanja spomenute osobe s učinom spomenutog kaznenog djela. Iznijete su vrlo konkretne okolnosti koje povezuju tu osobu s spomenutim kaznenim djelom. Činjenica da po provedenim posebnim dokaznim radnjama kasnije državno odvjetništvo nastavilo postupak u odnosu na HE sama po sebi ne znači puno. Za izdavanje naloga za provođenje ovih dokaznih radnji potrebna je osnova sumnje, najmanji stupanj sumnje. Kada bi takav stupanj sumnje uvijek bio potkrijepljen potom provedenim posebnim dokaznim radnjama onda posebne dokazne radnje ne bi bile ni potrebne. U kaznenom postupku činjenice se ne pretpostavljaju, nego utvrđuju. Posebne dokazne radnje tome služe, a da bi se one provele sudac istrage mora utvrditi postoji li dostatnog stupnja sumnje. Postojanje dostatnog stupnja sumnje da postoje određene činjenice ne znači da one i postoje. To jest smisao dokazivanja.
9. Kada rezultati posebnih dokaznih radnji upućuju i na neke druge osobe to te posebne dokazne radnje ne čini nezakonitim. Takve dokazne radnje se mogu uporabljivati u kaznenom postupku. Svakako treba naznačiti da je naknadno nalog suca istrage za provođenje predmetnih posebnih dokaznih radnji proširen i na II. okrivljenika ČE i III. okrivljenika IE.
10. Nalog (kao i oni nastali na temelju njega) suca istrage ima sasvim jasne, uvjerljive i prihvatljive razloge zašto je bilo nužno provesti baš predmetne posebne dokazne radnje. Te razloge uočavaju i sami okrivljenici, međutim ne prihvaćaju ih kao temelj određivanja posebnih dokaznih radnji. Zahtjev državnog odvjetništva temelji se na činjenici da spomenuti HE poznaje većinu policijskih službenika te da zna većinu vozila kojima se oni služe. Sudac istrage prihvaća da bi to bio dostatan razlog da utvrđivanje činjenica u takvoj situaciji nije bilo moguće na neki drugi način osim predmetnih posebnih dokaznih radnji. I ovo drugostupanjsko vijeće slaže se sa zaključkom suca istrage. Obrana pomalo banalizira ovu argumentaciju. Međutim, doista je nužno ove argumente državnog odvjetništva staviti u odnos prostora u kojem se ove dokazne radnje moraju provesti i cilja kojem se teži. Cilj se odnosi na vrlo teško kazneno djelo, a prostor na zadarsko područje. Zadarsko područje ipak je značajno mala sredina, sredina u kojoj ovakva argumentacija može doći do izražaja te se ne može apriori odbacivati kao banalna. Bilo bi krajnje neprihvatljivo kada se zakonit cilj ne bi mogao postići zbog ipak predvidivog problema da okrivljenik zbog male sredine može osujetiti utvrđivanje činjenica. U ovakvim okolnostima razmjer povrede privatnosti okrivljenika u odnosu na spomenuto nije narušeno.
11. Drugostupanjsko vijeće posebno se mora osvrnuti na žalbeni navod da je sudac istrage predmetne posebne dokazne radnje na temelju nezakonitog dokaza – izlista telefonskih poziva HE. Ne radi se o nezakonitom dokazu. Štoviše, ne radi se o dokazu koji se može uporabiti u kaznenom postupku. Radi se o prikupljanju saznanja u okviru izvidnih radnji policijskih službenika na temelju čl. 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“, broj 76/09, 92/14 i 70/19). Takav izlist nije moguće uporabiti u kaznenom postupku kao dokaz, ali on kao izvidne radnje može poslužiti kao temelj za izdavanje naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji. Stoga posebna dokazna radnja određena među ostalima i na temelju njega nije nezakonit dokaz.
12. Na koncu, prvostupanjski sud je potpuno u pravu kada ističe da transkript sadržaja posebnih dokaznih radnji sam po sebi nije dokaz, već određeno pomoćno sredstvo. Sadržaj dokaznih radnji nalazi se pohranjen na priloženom dvd medijima i u svakom trenutku se vjerodostojnost onoga što je napisano u transkriptima može i treba provjeriti uvidom u sadržaj tih dvd medija.
13. Slijedom iznijetog žalbe I. okrivljenika BE, II. okrivljenika ČE i IV. okrivljenika GE, na temelju čl. 494. st. 3. t. 2. ZKP/08, odbijene su kao neosnovane.
Zadar, 31. prosinca 2024.
Zapisničar
Predsjednica vijeća
Ivana Balić
Sandra Radanović
