REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4988/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac dr. sc. Srđan Šimac, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Vukovarska 282, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-504/2023-102 od 26. studenoga 2024., 31. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-504/2023-102 od 26. studenoga 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan tužiteljev prigovor podnesen protiv rješenja o pristojbi koje je prethodno 21. studenoga 2024. donio ovlašten sudski službenik. Njime je tužitelju naloženo platiti sudsku pristojbu na presudu prvostupanjskog suda u iznosu od 67,17 EUR.

2. Prvostupanjski sud je ocijenio da nisu osnovane tužiteljeve tvrdnje da su ispunjene pretpostavke za njegovo oslobođenje od obveze plaćanja sudskih pristojbi, propisane u odredbi čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18 i 51/23). Naime, prvostupanjski sud je ocijenio da činjenica da je tužitelj pokrenuo spor u ovoj pravnoj stvari na temelju zakonskog ovlaštenja ne podrazumijeva da je riječ o sporu koji je proizašao iz tužiteljevog obavljanja javnih ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja, već je riječ o sporu radi naknade štete.

3. Tužitelj je protiv pobijanog rješenja podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

4. Tužitelj je u žalbi je ponovio svoje tvrdnje o tome da on kao javna ustanova obavlja javne ovlasti, u smislu odredbe čl. 145. Zakona o mirovinskom osiguranju. To se očituje i u činjenici da tužiteljevo upravljačko tijelo imenuje Vlada Republike Hrvatske, koja potvrđuje njegov Statut, zatim u tome da je on o svome radu dužan jednom godišnje izvještavati Hrvatski Sabor, da se njegovo financijsko poslovanje obavlja preko računa državnog proračuna, te da se on u pretežnom djelu financira prihodima iz državnog proračuna.

5. Tužitelj je ponovio svoje tvrdnje da je on dužan rješavati o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja što uključuje i obvezu potraživati štetu nastalu isplatama mirovine, kao i obvezu potraživati stečeno bez osnove u slučaju da se utvrdi da su prestala prava iz mirovinskog osiguranja. Tužitelj smatra da u ovoj pravnoj stvari nije riječ o klasičnim odnosima građanskopravnog (privatnog) prava. Tužitelj smatra da Zakon o sudskim pristojbama u slučaju dvojbe treba tumačiti u korist fiska (države). Tužitelj je uz žalbu dostavio i sudsku praksu koja podupire njegovo stajalište.

6. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

7. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 57/11 - pročišćeni tekst , 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8. i 9. ZPP-a, kao i u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. Odredbom čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18 i 51/23; dalje: ZSP) propisano je da su od plaćanja pristojbi oslobođeni osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti.

9. Ovaj sud je suglasan sa stajalištem prvostupanjskog suda da u ovoj pravnoj stvari nije riječ o sporu koji je proizašao iz tužiteljevog obavljanja javnih ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja. Primjerice, takvim bi pretpostavkama udovoljavao upravni spor koji se vodi radi poništaja rješenja kojim je odlučeno o pravima, pravnim interesima ili obvezama iz mirovinskog osiguranja, ili spor pred redovnim sudovima radi naknade štete nastale nezakonitom/nepravilnim radom tužitelja u vezi s obavljanjem javnih ovlasti i sl. Ovdje je riječ o sporu radi naknade štete.

10. Tako je i na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske koja je održana 23. ožujka 2023. zauzeto pravno shvaćanje da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nije oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi u postupcima radi naknade štete protiv osiguratelja kod kojega su osigurane osobe koje su prouzročile štetu, jer se ne radi o postupcima proizašlim iz obavljanja javne ovlasti Zavoda u rješavanju o pravima i obvezama osiguranih osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Tumačenjem po metodi sličnosti navedeno stajalište primjenjivo je i kada se na strani tužitelja pojavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

11. Kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi i po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci (čl. 380. t. 2. ZPP-a).

Zagreb, 31. prosinca 2024.

Sudac

dr. sc. Srđan Šimac