Poslovni broj: Pr-17/2024-7

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: ad.1) VB, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izabrani član radničkog vijeća IMPOL-TLM d.o.o., Šibenik, Narodnog preporoda 12, OIB: 92847338730 i ad.2) ČB, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izabrani zamjenik člana radničkog vijeća IMPOL-TLM d.o.o., Šibenik, Narodnog preporoda 12, OIB: 92847338730, obojica zastupani po punomoćniku Jasminu Avdagiću, odvjetniku u Avdagić i partneri odvjetničko društvo d.o.o., Šibenik, Trg kralja Držislava 4, protiv tuženika: ad.1) DB, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predsjednik Izbornog odbora za izbor članova radničkog vijeća IMPOL-TLM d.o.o., Šibenik, Narodnog preporoda 12, OIB: 92847338730, ad.2) SB, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], član Izbornog odbora za izbor članova radničkog vijeća IMPOL- TLM d.o.o., Šibenik, Narodnog preporoda 12, OIB: 92847338730 i ad.3) RB, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], član Izbornog odbora za izbor članova radničkog vijeća IMPOL- TLM d.o.o., Šibenik, Narodnog preporoda 12, OIB: 92847338730, zastupani po ZOU Baica u Šibeniku, radi donošenje odluke o izboru članova Radničkog vijeća, izvanraspravno dana 31. prosinca 2024.g.,

r i j e š i o  j e

Općinski sud u Šibeniku oglašava se nenadležnim u ovoj pravnoj stvari, te se ukidaju provedene radnje u postupku i odbacuje tužba zaprimljena kod ovog suda dana 19.04.2024.g.

Obrazloženje:

1. U ovoj pravnoj stvari tužitelji su dana 26. ožujka 2024.g. ustali tužbom protiv tuženika radi donošenje odluke o izboru članova Radničkog vijeća, navodeći da su u trgovačkom društvu IMPOL-TLM d.o.o., [adresa] (Grad Šibenik), Narodnog preporoda 12, OIB: 92847338730 koncem 2023. godine provedeni izbori za Radničko vijeće, u kojem da su tužitelji izabrani kao član radničkog vijeća (I-vo tužitelj) i zamjenik člana radničkog vijeća (II-go tužitelj), no tuženici kao predsjednik i članovi izbornog odbora da nisu dovršili postupak izbora. Prije provođenja glasovanja, Nezavisna lista „Zajedno“ da je podnijela dana 27. studenoga 2023. godine Listu kandidata za članove radničkog vijeća, a kao nositelj liste i prvo navedeni kandidat za člana radničkog vijeća da je naveden I-vo tužitelj, a kao jedan od kandidata za članove radničkog vijeća da je naveden i II-go tužitelj. Nezavisna lista „Zajedno“ da je prikupila ukupno 91 potpis radnika potpore nezavisnoj listi kandidata za članove radničkog vijeća, na kojem da su čitljivo navedena imena i prezimena radnika i njihovi potpisi. Glasovanje da je održano 11. prosinca 2023. godine. Zapisnikom o prethodnim rezultatima izbora za radničko vijeće od 12.12.2023. godine da je utvrđeno da su izbori valjani jer je glasovalo 286 radnika od ukupno 393 radnika upisanih u popis birača. Važećih glasačkih listića da je bilo 281, nevažećih 5, neupotrebljenih 124 i o tome da je sastavljen Zapisnik o prethodnim rezultatima izbora za Radničko vijeće u kojem da je utvrđeno kako je I-vo tužitelj, zajedno s drugima, izabran za člana radničkog vijeća, a kako je II-go tužitelj, zajedno s drugima, izabran za zamjenika člana radničkog vijeća i ova činjenica da ih čini aktivno legitimiranima za vođenje ovog postupka s obzirom na njihov pravni interes. Dana 14. prosinca 2023. godine, Nezavisni sindikat Slap, podružnica IMPOL-TLM da je tuženicima podnio prigovor na način pripreme i tijeka izbora za radničko vijeće te zatražio djelomično poništavanje izbora, s obrazloženjem da su potpisi potpore za izbore i listu skupina radnika sakupljeni na nevažećem obrascu (jer da je trebalo koristiti obrazac br. 3) i bez OIB-a, što da je suprotno odredbama važećeg Pravilnika o provođenju izbora za radničko vijeće, te da se navodi da potpisi radnika nisu vjerodostojni ili da su krivotvoreni. Tuženici da su se sastali 20. prosinca 2023. godine radi rasprave o zaprimljenom prigovoru, o čemu su sastavili zapisnik u kojem navode kako su prigovor uputili pravnoj službi društva IMPOL-TLM d.o.o., da se pravna služba nije željela očitovati, a da I-vo tuženik kao predsjednik izbornog odbora ne može donijeti odluku. Dana 14. siječnja 2024. godine tužitelji da su tuženicima uputili dopis u kojem su se očitovali na navode iz prigovora Nezavisnog sindikata Slap te su zatražili dovršenje postupka izbora članova radničkog vijeća trgovačkog društva IMPOL-TLM d.o.o. U očitovanju, tužitelji da su iznijeli kako je temeljem čl. 141. st. 1. važećeg Zakon o radu, propisano da se postupak utemeljenja Radničkog vijeća pokreće na prijedlog sindikata ili najmanje dvadeset posto radnika zaposlenih kod određenog poslodavca. Temeljem čl. 146. st. 3. važećeg Zakona o radu, Ministar pravilnikom da propisuje postupak izbora radničkih vijeća, obveznike, rokove i način dostave podataka o izabranim radničkim vijećima, dok da članak 147. st. 3. važećeg Zakona o radu propisuje način na koji se u radničko vijeće bira tri ili više predstavnika. Temeljem čl. 18. st. 1. toč. 8. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (NN br. 3/16, 52/17, 138/20; u daljnjem tekstu: Pravilnik), zapisnik o prethodnim rezultatima izbora da treba sadržavati uputu da svaki kandidat za člana radničkog vijeća može u roku od tri radna dana od dana objavljivanja zapisnika podnijeti izbornom odboru pisani prigovor na utvrđeni rezultat izbora. Pravilnik da ne predviđa ovlaštenje sindikata na podnošenje prigovora te Nezavisni sindikat „Slap“ da uopće nije ovlašten za podnošenje prigovora na utvrđeni rezultat izbora, već isključivo radnici. Sindikat jedino da ima mogućnost pokretanja sudskog postupka i to na temelju čl. 162. Zakona o radu. Nadalje, a vezano uz sadržaj podnesenog prigovora, temeljem čl. 23. Pravilnika, u provođenju izbornog postupka propisanog Pravilnikom, da se mogu koristiti obrasci broj 1 - 20, koji su u prilogu Pravilnika i čine njegov sastavni dio. Gramatičkim tumačenjem navedene odredbe da znači da se isti mogu, ali i ne moraju koristiti. Osobito Pravilnik da ne propisuje da bi formalni razlog nekorištenja preporučenih obrazaca predstavljao razlog za poništenje zakonito i valjano provedenih izbora za članove Radničkog vijeća. Nadalje, čl. 2. st. 1. i st. 2. Pravilnika da određuju da kada je skupina radnika predlagatelj utemeljenja prvog Radničkog vijeća, prijedlog mora sadržavati imena, prezimena i potpise tih radnika. Drugim riječima, navedeni članak da ne obvezuje da prijedlog sadrži i OIB radnika te da je zahtijevanje OIB-a protivno propisima o zaštiti osobnih podataka. Navodi o nevjerodostojnim ili krivotvorenim potpisima u prigovoru da su općeniti i potkrijepljeni isključivo jednom rečenicom u kojoj se navode „izjave pojedinaca da nisu potpisali listu iako je na njoj njihov potpis“, bez dostave konkretnih dokaza. Iako da su tuženici, kao predsjednik i članovi izbornog odbora, bili dužni u roku od tri dana odlučiti o prijavljenoj nepravilnosti izbornog postupka i o prigovoru kandidata za radničko vijeće na rezultat izbora odnosno podneseni prigovor odbaciti kao neosnovan i objaviti Zapisnik o konačnim rezultatima izbora sukladno čl. 20. Pravilnika i u sadržaju koji je tamo propisan te time okončati izbore za predstavnike radnika u Radničkom vijeću, isti navedeno nisu učinili. Dana 22. siječnja 2024. godine tužitelji da su društvu IMPOL-TLM d.o.o. kao poslodavcu uputili dopis u kojem ga obavijestili o izboru članova Radničkog vijeća te dostavili dopis koji je upućen tuženicima 19. siječnja 2024. godine. Društvo IMPOL-TLM d.o.o. da je dostavilo očitovanje u kojem se navodi da IMPOL-TLM d.o.o. nije ovlašten miješati se u izborni proces niti donositi odluke o izjavljenim žalbama, pa da stoga tužiteljima ne preostaje drugi način nego putem ove tužbe tražiti donošenje odluke o izboru članova radničkog vijeća i predlažu da sud naloži tuženicima da sukladno čl. 20. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (NN br. 3/16, 52/17, 138/20) usvoje Zapisnik izbornog odbora o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće kojim će utvrditi da su izbori za radničko vijeće valjano provedeni te da su kao članovi radničkog vijeća izabrani I-vo tužitelj VB, UB, LB, EB, IB, odnosno, da su kao zamjenici članova radničkog vijeća izabrani II-go tužitelj ČB, KB, ĆB, HB i ĐB sve u roku od 8 dana od donošenja ove presude (toč.1.), a u slučaju da tuženici ne postupe u skladu sa točki 1. ove presude u roku od 8 dana od donošenja presude, ova presuda zamijenit će Zapisnik izbornog odbora o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće (toč.2.), te potražuju parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu od dana 17. svibnja 2024.g. tuženici ističu prigovor apsolutne i stvarne nenadležnosti, navodeći da apsolutna nenadležnost – proglašenje članova radničkog vijeća, odnosno donošenje odluke o izboru članova Radničkog vijeća ne spada u sudsku nadležnost. Temeljem niti jednog mjerodavnog propisa, bilo Zakona o radu, bilo Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (NN 03/16, 52/17, 138/20) da nije propisana ni dopuštena intervencija sudske vlasti u domeni proglašenja rezultata izbora za radničko vijeće, odnosno imenovanja članova radničkog vijeća, a što se traži ovom tužbom. Sudska kontrola i miješanje u izbor članova radničkog vijeća da je ograničena člankom 162. Zakona o radu i sud da je ovlašten jedino odlučivati u taksativno navedenim slučajevima (koji, nota bene, da su navedeni već i u samom nazivu tog članka), i to o poništenju izbora, raspuštanju Radničkog vijeća i isključenju njegovog člana. U situaciji u kojoj nisu proglašeni konačni izborni rezultati, pa nema ni uspostavljenog Radničkog vijeća, da je jasno da nema mjesta sudskom donošenju ni jedne od ovih zakonom dopuštenih odluka, niti se one traže tužbom, dok naprotiv, sud nije nadležan donijeti odluku o tome tko je „pobjednik“ izbora, odnosno odluku kojom bi sud sam uspostavio radničko vijeće, kako se to traži ovom tužbom. Štoviše, kada sud odlučuje temeljem čl. 162. ZR-a po tužbama za poništenje izbora, sud ni tada da nije ovlašten, niti u sudskoj praksi postoji takve odluke, da prilikom poništenja izbora ili raspuštanja postojećeg radničkog vijeća, proglasi neke druge članove u „novo“ radničko vijeće, već je odluka suda u tim slučajevima ograničena samo na raspuštanje postojećeg vijeća i/ili poništenja cijelog izbornog procesa, bez uspostavljanja novog „stanja“, koje se može uspostaviti tek provedbom novih izbora. Nadalje, i sam rok za podnošenje tužbe kojom se traži intervencija suda u izborni postupak, u dijelu u kojem je ista zakonski dopuštena, se računa upravo od dana proglašenja konačnih rezultata izbora, što upravo dokazuje da je sud ovlašten odlučivati samo u slučaju kada postoji konačni izborni rezultat, koji je ovdje izostao, što ovu tužbu čini u cijelosti nedopuštenom. Čl. 162. st. 1. Zakona o radu: Radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ovoga Zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore. Zbog svega navedenog, predlaže se da sud odbaci tužbu tužitelja pozivom na čl. 16. Zakona o parničnom postupku, te podredno, ističe prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog suda, sve i kad bi odlučivanje o proglašenju izbornih rezultata išlo u sudsku nadležnost. Vezano uz stvarnu nenadležnost navodi da svaka intervencija sudske vlasti, odnosno sudska kontrola provedenih izbora i izbornih rezultata je u nadležnosti Županijskog, a ne Općinskog suda. U dijelu u kojem se sud može miješati u izborne rezultate, što ponavlja, nije ovdje slučaj, već gore i u Zakonu taksativno navedeni slučajevi, isključivo da je stvarno nadležan za suđenje u prvom stupnju Županijski sud, jer se u pogledu nadležnosti primjenjuju odredbe o sudskoj nadležnosti za zabranu štrajka i isključenju radnika sa rada. Čl. 162. st. 4. Zakona o radu: Sudska nadležnost i rokovi za donošenje odluke o poništenju izbora, raspuštanju radničkog vijeća i isključenju njegova člana utvrđuju se odgovarajućom primjenom odredbi članka 219. ovoga Zakona. Čl. 219. st. 1. Zakona o radu: Ako štrajk, odnosno isključenje s rada obuhvaća područje samo jedne županije, o zabrani štrajka, odnosno isključenja s rada u prvom stupnju odlučuje nadležni županijski sud u vijeću sastavljenom od tri suca.

3. Tužitelji u odnosu na gornje navode u podnesku od dana 4.9.2024.g. navode da se tuženici pogrešno pozivaju na odredbu čl. 162. važećeg Zakona o radu kao temelj za tvrdnju o apsolutnoj nenadležnosti budući da se navedena zakonska odredba uopće ne odnosi na predmetni tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje da su tužitelji izabrani za članove radničkog vijeća. Naime, čl. 162. važećeg Zakona o radu da se odnosi na suprotnu situaciju – na poništenje izbora radničkog vijeća, raspuštanje radničkog vijeća i isključenje njegovog člana. Činjenica da se utvrđenje izabranih članova radničkog vijeća na spominje u odredbi čl. 162. važećeg Zakona o radu, da ne znači sama po sebi da utvrđenje izabranih članova radničkog vijeća ne potpada pod sudsku nadležnost. Kako da su tužitelji već naveli u tužbi, detaljnije odredbe o izboru radničkog vijeća da se nalaze u važećem Pravilniku o provođenju izbora za radničko vijeće (dalje: Pravilnik) kojeg da je donijelo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Pravilnik u odredbi čl. 18. da sadrži vrlo detaljne upute o sadržaju zapisnika o prethodnim rezultatima izbora, u čl. 19. odredbe o postupku po prijavama nepravilnosti i prigovorima, a u čl. 20. Pravilnik sadrži vrlo detaljne upute o sadržaju zapisnika o konačnim rezultatima izbora. Tako da čl. 19. st. 1. određuje da je izborni odbor dužan u roku od tri radna dana od dostavljene prijave ili prigovora iz odredbe čl. 18. stavka 1. podstavka 7. i 8. Pravilnika odlučiti o prijavljenoj nepravilnosti izbornog postupka i o prigovoru kandidata za radničko vijeće na rezultat izbora te svoju odluku dostaviti podnositelju prijave, odnosno prigovora. Stavak 2. istog članka određuje da izborni odbor. Drugim riječima, rokovi i koraci postupanja izbornog odbora u odlučivanja o eventualnim nepravilnostima izbora za radničko vijeće da su vrlo jasno i precizno određeni, s dva moguća ishoda, ponavljanjem izbornog postupka ili donošenjem zapisnika o konačnim rezultatima izbora. U konkretnom slučaju, iako da Pravilnik vrlo jasno navodi dužnosti izbornog odbora, tuženici da navedene dužnosti nisu ispunili. Kada bi se prihvatila argumentacija I-vo i II-go tuženika da pojednostavljeno rečeno, zato što to „ne piše“ u čl. 162. važećeg Zakona o radu, ne postoji sudska nadležnost za odlučivanje o izboru radničkog vijeća odnosno za utvrđenje izbora njegovih članova, navedeno da bi predstavljalo opasno tumačenje da u tom slučaju jednostavno ne postoji mogućnost za zaštitu radničkih prava koja trebaju biti zaštićena izborom radničkog vijeća, u zakonito provedenom postupku u kojem su glasovali upravo radnici. Također takva argumentacija da polazi od pretpostavke da u zakonu odnosno drugom propisu nešto mora eksplicitno pisati da bi postojalo, kao da je gramatičko tumačenje propisa jedino koje postoji i primjenjivo je. I-vo i II-go tuženik ističu prigovor stvarne nenadležnosti ponovno pogrešnom primjenom čl. 162. važećeg Zakona o radu budući da ista odredba propisuje nadležnost Županijskog suda za poništenje izbora radničkog vijeća, raspuštanje radničkog vijeća i isključenje njegovog člana. Drugim riječima, da nije propisana nadležnost Županijskog suda za utvrđenje izabranih članova radničkog vijeća. Stoga tužitelji i dalje smatraju da je naslovni sud nadležan za postupanje u ovom predmetu, to odluku o nadležnosti prepuštaju sudu, budući da predmetna, rijetka i neuobičajena situacija, nije posebno regulirana u smislu daljnje pravne zaštite izabranih članova Radničkog vijeća, tužiteljima, nakon što su iscrpili pisanu korespondenciju s tuženicima i poslodavcem, da ne preostaje druga vrsta zaštite osim sudske za koju imaju pravni interes da se utvrdi činjenice i uspostavi pravni odnos putem sudske presude u svrhu ostvarenja radničkih prava utemeljenih na Zakonu o radu i Pravilniku o provođenju izbora za radničko vijeće. Naposljetku tužitelji uz postavljeni tužbeni zahtjev postavljaju i incidentalni tužbeni zahtjev, i to na temelju članka 12. st. 1. ZPP-a: „Kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.“ navodeći da, budući da odluka u ovom predmetu ovisi o rješenju pitanja postoji li određeno pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju ni sud ni drugi nadležni organ nije donio odluku, predlaže se da sud najprije odluči o deklaratornom tužbenom zahtjevu na utvrđenje da su tuženici obvezni donijeti odluku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće kojim će utvrditi da su izbori za radničko vijeće članova radničkog vijeća trgovačkog društva IMPOL-TLM d.o.o., [adresa], OIB: 92847338730 provedeni.

4. Rješavanje ovog spora ne ide u sudsku nadležnost.

5. Naime, sukladno odredbi čl. 162. Zakona o radu (1) Radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ovoga Zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore. (2) Ako radničko vijeće ili neki njegov član teško povrijedi obveze dane mu ovim Zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, ili ako za vrijeme izbornog razdoblja, u odnosu na nekog člana nastupe zapreke za njegovo članstvo u radničkom vijeću, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca, mogu zatražiti od nadležnog suda da raspusti radničko vijeće ili da isključi određenoga člana, a isto može zatražiti i najmanje dvadeset pet posto radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavac. (3) Ako pri izboru članova radničkog vijeća nije osigurana primjena odredbe članka 142. stavka 3. ovoga Zakona, raspuštanje radničkog vijeća može zatražiti najmanje dvadeset pet posto svih radnika zaposlenih kod poslodavca. (4) Sudska nadležnost i rokovi za donošenje odluke o poništenju izbora, raspuštanju radničkog vijeća i isključenju njegova člana utvrđuju se odgovarajućom primjenom odredbi članka 219. ovoga Zakona, sukladno kojoj odredbi (1) Ako štrajk, odnosno isključenje s rada obuhvaća područje samo jedne županije, o zabrani štrajka, odnosno isključenja s rada u prvom stupnju odlučuje nadležni županijski sud u vijeću sastavljenom od tri suca. (2) Ako štrajk, odnosno isključenje s rada obuhvaća područje dviju ili više županija, o zabrani štrajka, odnosno isključenja s rada u prvom stupnju odlučuje Županijski sud u Zagrebu u vijeću sastavljenom od tri suca. (3) O žalbi protiv odluke donesene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. (4) Odluka o zahtjevu za zabranu štrajka, odnosno isključenja s rada mora se u prvom stupnju donijeti u roku od četiri dana od dana podnošenja zahtjeva. (5) Odluka o žalbi iz stavka 3. ovoga članka mora se donijeti u roku od pet dana od dana dostave prvostupanjskog predmeta.

6. Sudska kontrola i miješanje u izbor članova radničkog vijeća je dakle ograničena člankom 162. Zakona o radu i sud da je ovlašten jedino odlučivati u taksativno navedenim slučajevima, i to o poništenju izbora, raspuštanju Radničkog vijeća i isključenju njegovog člana, a što u konkretnom nije slučaj.

7. U situaciji u kojoj nisu proglašeni konačni izborni rezultati, pa nema ni uspostavljenog Radničkog vijeća, nema mjesta sudskom donošenju ni jedne od ovih zakonom dopuštenih odluka, niti se one traže tužbom, dok naprotiv, sud nije nadležan donijeti odluku kojom bi se naložilo donošenje odluke o konačnim rezultatima izbora za Radničko vijeće, te uspostavu Radničkog vijeća, kako se to traži ovom tužbom.

8. Budući da nije propisana ni dopuštena intervencija sudske vlasti u domeni proglašenja rezultata izbora za radničko vijeće, odnosno imenovanja članova radničkog vijeća, to je valjalo sukladno odredbi čl. 16. Zakona o parničnom postupku oglasiti se nenadležnim i odbaciti tužbu.

9. Naime, sukladno odredbi čl. 16.st.1. ZPP-a sud do pravomoćnosti odluke po službenoj dužnosti pazi ide li rješavanje spora u sudsku nadležnost, dok. sukladno st.2.cit. čl.16. ZPP-a kad sud u tijeku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan oglasit će se nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.

10. Pa budući da rješavanje ovog spora ne ide u sudsku nadležnost valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Šibeniku, 31. prosinca 2024.godine

Sudac:

Silvana Klisović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe drugostupanjskom Županijskom sudu u roku 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog, a koja se žalba podnosi preko ovog suda pismenim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DN-a: -punomoćnicima stranaka