REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

49000 Krapina, Trg dr.ĐVN

Poslovni broj Pn-53/2023-35.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba Krapini po sutkinji tog suda Nataši Večković Jurman kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ĐV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o. iz Zagreba protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 1, OIB 94472454976, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 14. studenoga 2024. u prisutnosti tužitelja osobno uz zz AV, odvjetničkog vježbenika kod odvjetnice Blaženke Musulin iz Zagreba i punomoćnice tuženika Dajane Tica, odvjetnice u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, dana 30. prosinca 2024. donio je, objavio je,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 isplatiti tužitelju ĐV ĐVN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete ukupan iznos od 3.425,00 EUR zajedno sa tijekom zateznih kamata kako slijedi, i to na:

- iznos od 2.330,00 EUR od dana 21.4.2023.g.,

- iznos od 1.015,00 EUR od dana 20.8.2020.g.,

- iznos od 80,00 EUR od dana 20.8.2020.g.,

pa sve do isplate, do 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023.g. do 30.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976 nadoknaditi tužitelju ĐV ĐVN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 3.132,18 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 30. prosinca 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Tužba se djelomično smatra povučenom za iznos od 1.855,00 eura.

IV. Tuženik se odbija sa zahtjevom za naknadom parničnih troškova kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je dana 17.8.2020.g., oko 13:50 sati, u gradu [adresa], na kolniku Ulice Dolac kod kbr. 1., ozlijeđen kao vozač mopeda reg. oz. [registarska oznaka] na način da je nailaskom mopedom na vodu koja se slijevala na kolniku, a koju nije mogao uočiti obzirom na sjenu koju stvara raslinje, došlo do destabilizacije uslijed čega je izgubio ravnotežu, pao te zadobio tjelesne ozljede.

Do predmetne prometne nesreće došlo je zbog neodržavanja kolnika i lošeg stanja istog, odnosno zbog slijevanja vode na suženom dijelu kolnika, te upućuje na činjenicu da je nakon štetnog događaja na lice mjesta izašao ophodar osiguranika tuženika koji je postavio čunj i prometni znak opasnosti.

U trenutku štetnog događaja Krakom d.o.o., a koji je nadležan za održavanja nerazvrstanih cesta, bio je uredno osiguran policom osiguranja od odgovornosti br. OV0682051393 kod tuženika.

U predmetnom štetnom događaju nastala je šteta na mopedu reg. oz. [registarska oznaka] u njegovom vlasništvu, a koji je predmetnu štetu uredno prijavio tuženiku. Tuženik je povodom prijave sastavio Izvid štete te utvrdio totalnu štetu.

U predmetnoj nezgodi da je zadobio ozljede radi kojih mu je pružena liječnička pomoć. Zbog zadobivenih ozljeda trpio je intenzivne i dugotrajne fizičke bolove i strah, a zadobivene ozljede smanjile su njegovu opću životnu i radnu sposobnost zbog čega trpi duševne boli, te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega u većem obujmu. Radi naknade štete za zadobivene ozljede u cilju mirnog rješenja spora dana 21.4.2023.g. obratio se tuženiku Odštetnim zahtjevom, međutim tuženik je isti otklonio.

Obzirom na navedeno, potražuje od tuženika iznos naknade štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a, i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje, pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, vodeći računa o jačini i trajanju izazvanih fizičkih boli i straha, prema preciziranom tužbenom zahtjevu od 25.9.2024. (list i 208 spisa) u iznosu od 2.330,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 21.4.2023. godine.

U predmetnom štetnom događaju navodi da mu je uništena kaciga, stoga s naslova uništenih stvari, odnosno kacige potražuje iznos od 80,00 EUR a koji odgovara tržišnoj vrijednosti kacige iste marke i sličnih specifikacija uz primjenu amortizacijskog gubitka zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana 20.08.2020. godine, te potražuje za štetu za vozilu iznos od 1.015,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana sačinjenog Izvida štete tj. od 20.8.2020. godine s time da je tržišna vrijednost skutera na dan nesreće iznosila 1.450,00 eura, a vrijednost spašenih ostataka je iznosila 435,00 eura.

Prema konačno preciziranom tužbenom zahtjevu od 25.9.2024. godine potražuje na ime naknade štete ukupan iznos od 3.425,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava pasivnu legitimaciju te osnov zahtjeva. Osporava visinu zahtjeva i traženi tijek kamata, te uzročnu vezu između prometne nesreće i navodnog protupravnog postupanja osiguranika. Ukoliko bi se utvrdilo da je osiguranik protupravno postupao, tada je šteta sukladno uvjetima isključena iz osiguranja te je zahtjev neosnovan.

Podredno, za nasreću je kriv sam tužitelj koji nije prilagodio vožnju uvjetima na cesti kao ni eventualnom stanju kolnika.

Obzirom da je ispoštovao zakonsku proceduru, traženi tijek kamata je neosnovan. Naime, njegove obveze kao osiguratelja po polici osiguranja od autoodgovornosti propisane su odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, koji pak te obveze osiguratelja regulira na poseban način. Ovdje treba naglasiti da postoji bitna razlika između odgovornosti štetnika i odgovornosti osiguravatelja - jedno je odgovornost štetnika, uređena ZOO-om, a drugo obveze osiguratelja koje na temelju i unutar okvira te odgovornosti nastaju, a propisane su ZOOP-om. Tako je primjerice osiguratelj u slučaju odgovornosti svog osiguranika (štetnika) u obvezi samo do iznosa limita osiguranja. Za osiguratelja nadalje postoje i neki razlozi isključenja od obveze naknade štete koji ne vrijede za štetnika, a propisani su ZOOP-om. Jednako tako za osiguratelja vrijedi i poseban režim kamata propisan odredbama ZOOP-a. Treba naglasiti da je ZOOP provedbeni propis kojim su u pogledu osiguranja od autoodgovornosti u nacionalni pravni poredak implementirano određeno zakonodavstvo (Direktive) Europske unije, što se uostalom i izričito navodi u članku 1.a ZOOP-a. Provedbeno zakonodavstvo mora se pak primjenjivati na način koji je usklađen s normom prava EU koju provodi i s praksom Europskog suda. Stoga se nacionalni sudac nikada ne može u potpunosti osloniti na nacionalnu provedbenu normu, već mora poznavati i njezinu europsku pozadinu, na kojoj se ona temelji, što u konkretnom slučaju znači Direktive Europske unije o osiguranju motornih vozila od kojih je najznačajnija VI. Direktiva.

Kada se isplata naknade štete potražuje iz police i po polici obveznog osiguranja od autoodgovornosti osiguratelj ima obvezu platiti kamatu samo ako nije udovoljio propisanoj proceduri na davanje ponude ili obrazloženog odgovora [„kada ponuda nije dana unutar propisanog roka“]. Ako je proceduri udovoljeno ne primjenjuje se ni kamata.

Tužitelj neutemeljeno potražuje kamate na način označen u tužbi, te bi istom, u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva pripadala kamata tekuća od dana presuđenja. Ističe da u RH nisu donesena zakonska rješenja kojima bi se ujednačili medicinski kriteriji oštećenja zdravlja, a novčani iznosi koji se dosuđuju u pravilu dosuđuju uvijek variraju ovisno od okolnosti slučaja. Te okolnosti slučaju mogu biti više od 10 ili 20 % od kriterija, ali sasvim sigurno ne višestruko više od kriterija koliko tužitelj traži svojom tužbom.

Zbog toga on ne može znati svoju obvezu, posebno njenu visinu te na taj način ni ne može biti u zakašnjenju, posebno dok se ne izvrši pregled tužitelja.

3.U tijeku dokaznog postupka, sud je izvršio uvid u Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Postaje prometne policije Krapina, Klasa:211-04/20-P/20153, Urbroj:511-17-11/05-P-215-1/2020 od 25.08.2020. (list 6 i 7 spisa), Presudu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, Prekršajni odjel poslovni broj 30 Pp P-1226/2020-33. od 8. rujna 2022.(list 8 do 14 spisa), Dopis Krakoma d.o.o. od 3.4.2023. sa kopijom Police osiguranja broj OV0682051393 i prilogom Polici 99-OV0682051393 (list 15 do 17 spisa), Izvid štete broj 200599900155/1 (list 20 spisa), Medicinsku dokumentaciju (list 21 do 25 spisa), Odštetni zahtjev (list 26 i 27 spisa), Dopis tuženika od 10.05.2023. i 13.7.2023. (list 28 i 29 spisa), Fotografije (list 32 do 34 spisa.

Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka PV (list 103 i 104 spisa), NV (list 104 spisa), ĆV (list 104 spisa) i VV (list 105 spisa).

Provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Božidaru Šebečić, spec.kirurg-subspec.traumatolog, spec.ortopedije i traumatologije koji je dostavio svoj nalaz i mišljenje 3.6.2024. uz medicinsku dokumentaciju (list 173 do 175 odnosno 177 do 182 spisa).

Provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, tehniku, procjenu vozila i plovila ZV, dipl. ing. koji je dostavio svoj pisani nalaz i mišljenje 3.9.2024. godine (list 199 do 206 spisa), te je neposredno saslušan na glavnoj raspravi 14. studenoga 2024. (list 219 i 220 spisa). Saslušan je tužitelj KV (list 221 spisa).

Izvršen je uvid u spis poslovni broj Pp P-1226/2020.

4.Tijekom postupka tuženik je predlagao da se provede novo prometno vještačenje navodeći da je vještak kako u odnosu na pisani dio vještačenja, tako i u odnosu na neposredan iskaz vještaka isti proturječan sam sebi, nepotpun u pogledu odlučnih činjenica po pitanju odgovornosti, a dijelom da je i hipotetski, jer da elemenata za utvrđivanje dinamike samog štetnog događaja, mjesta destabilizacije, mogućnosti uočavanja i izbjegavanja vještak ne nalazi u niti jednom materijalnom pravu, te da sam izvodi zaključak o uzroku destabilizacije motora.

4.1. Sud je Rješenjem poslovni broj Pn-53/2023-33., 14. studenoga 2024. godine odbio prijedlog tuženika da se provede novo prometno vještačenje, jer vještak svojim nalazom i mišljenjem nije izazvao sumnju u pravilnost danog nalaza i mišljenja.

5. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

6. Među strankama bila je sporna visina štete, ali ne visina štete koja je utvrđena po prometnom vještaku. Bila je sporna pasivna legitimacija, osnov zahtjeva, te uzročna veza između prometne nesreće i navodnog protupravnog postupanja osiguranika tuženika, te je bio sporan tijek zatraženih kamata.

7. Tužitelj je kao što je već navedeno tijekom postupka, podneskom od 25.9.2024. godine precizirao tužbeni zahtjev te potražuje na ime naknade štete ukupan iznos od 3.425,00 eura. Međutim, tužitelj je i podneskom 12.06.2024. godine precizirao tužbeni zahtjev, te potraživao za povredu prava osobnosti ukupan iznos od 2.330,00 eura. Na ročištu dana 20. lipnja 2024. godine tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe.

8.Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio slijedeće nepobitne činjenice (član 8. ZPP-a).

10. Iz uvida u Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Postaje prometne policije Krapina, Klasa:211-04/20-P/20153, Urbroj:511-17-11/05-P-215-1/2020 od 25.08.2020. (list 6 i 7 spisa), utvrđeno je da je dana 17.8.2020. godine u 13,50 sati na kolniku ulice Dolac kod kućnog broja 1, [adresa] dogodila se prometna nesreća u kojoj je sudjelovao KV u svojstvu vozača i to mopeda registarskih oznaka [registarska oznaka], marke i tip vozila Gilera Runner 50 SP , godina proizvodnje 2007. broj šasije [broj šasije]. Vozilo je osigurano kod Euroherc osiguranja d.d , broj police [broj police].

11. Iz uvida u Presudu Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, Prekršajni odjel poslovni broj 30 Pp P-1226/2020-33. od 8. rujna 2022.(list 8 do 14 spisa), utvrđeno je da je okrivljeni KV oslobođen od optužbe da bi 17.8.2020. godine u 13,50 sati u Gradu Krapini, na kolniku ulice Dolac kod kućnog broja 1 kao vozač vozila L1 marke Gilera, registarske oznake [registarska oznaka] izazvao prometnu nesreću upravljajući navedenim mopedom niz uzdužni nagib-nizbrdicu kolnika ulice Dolac iz smjera Dolića u smjeru ulice Hrvatskih branitelja tj. iz smjera zapada u smjeru istoka, a do prometne nesreće da je došlo na način da okrivljenik brzinu kretanja mopeda nije prilagodio osobinama ceste (uzdužni nagib-nizbrdica, ulazak u nepregledan zavoj na desno i suženje kolnika ) i stanju kolnika (djelomično mokar, preko kolnika se sa južne strane slijeva voda), uslijed čega je izgubio nadzor nad mopedom, te pao sa istog na desni bok, a u prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, već je na mopedu nastala materijalna štete i time da bi počinio prekršaj iz članka 51. stavka 1. kažnjiv po članku 51, stavka 5. u svezi članka 293. stavka 1.

Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

12. Iz uvida u Dopis Krakoma d.o.o. od 3.4.2023. sa kopijom Police osiguranja broj OV0682051393 i prilogom Polici 99-OV0682051393 (list 15 do 17 spisa), utvrđeno je da su isti dostavili punomoćnici tužitelja Policu osiguranja broj OV0682051393 prema kojoj je ugovaratelj Krakom d.o.o. [adresa], a osiguranik Krakom d.o.o. , [adresa]. Osiguranje je počelo dana 1.8.2020. u 00,00 sati, a traje do 31.7.2021. u 24,00 sata.

13. Iz uvida u Izvid štete broj 200599900155/1 (list 20 spisa), utvrđeno je da je isti sačinjen od strane Euroherc osiguranja u svezi oštećenog vozila registracije [registarska oznaka], marka i tip Gilera Runner 50 SP broj šasije [broj šasije], godina proizvodnje 2007. na vozilu je utvrđena totalna šteta.

14. Iz uvida u Medicinsku dokumentaciju (list 21 do 25 spisa), utvrđeno je da se tužitelj javio na hitan bolnički prijam dana 17.8.2020. godine, a radi pada s motora prilikom proklizavanja.

15. Iz uvida u Odštetni zahtjev (list 26 i 27 spisa), utvrđeno je da je tužitelj isti proslijedio putem svojeg punomoćnika tuženiku u kojem obrazlaže tijek prometne nesreće te potražuje iznos naknade štete zbog povrede prava osobnosti u ukupnom iznosu od 3.700,00 eura.

16. Iz uvida u Dopis tuženika od 10.05.2023. i 13.7.2023. (list 28 i 29 spisa), utvrđeno je da se radi o dva identična dopisa s različitim datumima u kojima tuženik izvještava punomoćnicu tužitelja da je Odštetni zahtjev tužitelja pravno neosnovan. 17. Iz uvida u Fotografije (list 32 do 34 spisa), vidljiva je kaciga, te mjesto prometne nezgode sa mopedom.

18. Iz iskaza svjedoka PV (list 103 i 104 spisa), utvrđeno je da nema neposrednih saznanja o prometnoj nezgodi koja se desila dana 17.8.2020. godine u [adresa], u [adresa]. Nije upoznata tko je zadužen za održavanje kolnika u ulici Dolac. Također joj nije poznato da bi u toj ulici bila postavljena metalna cijev iz koje bi išla voda. Direktorica je Komunalnog poduzeća i poznato joj je, da je došao Zahtjev od Osiguravajuće kuće koji je proslijedila svojoj pravnoj službi radi očitovanja.

19.Iz iskaza svjedoka NV(list 104 spisa), utvrđeno je da nema neposrednih saznanja o prometnoj nezgodi koja se je desila dana 17.8.2020. godine. Nadležan za održavanje svih nerazvrstanih cesta u gradu [adresa] je Krakom. On je zaposlenik Krakoma d.o.o. Nije mu poznato da bi bila nekakva cijev u ulici Dolac iz koje bi išla voda. Sačinio je očitovanje u svezi predmetne prometne nezgode. Očitovanje je sačinio prvenstveno temeljem policijske potvrde o prometnoj nezgodi i telefonskim pozivom je razgovarao sa ophodarom i temeljem navedenoga je sačinjeno očitovanje i to je dostavljeno osiguranju.

20.Iz iskaza svjedoka ĆV (list 104 spisa), utvrđeno je da je u svezi predmetne prometne nezgode bio na licu mjesta te je izvršio slikanja, crtanja tj. skicu očevida, potrebna mjerenja te fotoelaborat. Vrijeme je bilo sunčano, kolnik je bio djelomično mokar, jer na jednom dijelu na kolnik izlazi voda i ta voda je izlazila iz metalne cijevi na kolnik. Sve plastike tj. tragove na mjestu nezgode je tužitelj pokupio i stavio pod svoj zic, kada su došli na lice mjesta. Ne sjeća se točno da li je ophodar došao par minuta prije ili nakon njih na lice mjesta. U smjeru kretanja mopeda nalazi se blagi desni zavoj i živica i ta živica malo smanjuje preglednost. Njemu nije poznato da li je sada izmijenjeno lice mjesta sa kakvim prometnim znakom.

21.Iz iskaza svjedoka LV (list 105 spisa), utvrđeno je da je na lice mjesta prometne nezgode došao po pozivu policije, i misli da je policija došla prije njega. Njega su zvali iz razloga jer je zaposlenik Krakoma i radi kao ophodar. Na mjestu nezgode bila je mokra cesta i kasnije je na tom mjestu postavio znak Opasnost na cesti. Inače se taj znak postavlja kada je led na cesti, a u ovom slučaju je bila mokra cesta i misli da je bilo lijepo vrijeme. Ne zna da li postoji metalna cijev iz koje na kolnik ide voda. Većinom on odlučuje da li će postaviti znak Opasnost na cesti. To mjesto danas, misli, da nije izmijenjeno. Morao je dati Izvješće u Krakomu.

22. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. Božidara

Šebečić, spec.kirurg-subspec.traumatolog, spec.ortopedije i traumatologije od 3.6.2024. kao i iz medicinske dokumentacije koju je uz isti dostavio (list 173 do 175 odnosno 177 do 182 spisa) utvrđeno je da je pregledao priloženu medicinsku dokumentaciju i tužitelja osobno.

Iz priložene medicinske dokumentacije da proizlazi slijedeće:

OB Zabok-OHBP (17.08.2020.):

Pad s motora prilikom proklizavanja.

Status: Ekskorijacije lijevog hemitoraksa straga te bolnost donjeg dijela vratne kralježnice ramena.

UZV abdomena: uredan nalaz.

Dg: Contusio omeris, hemithoracis et abdominis sin

Distensio mm. paravertebrales

Th: Analgetika, Voltaren gel.

Rtg (17.08.20.): Na slikama vratne kralježnice ne nalazi se sigurnih znakova frakture, dorzalni pomak trupa C3/C4 i trupa C4/C5 za oko 2 mm.

Na slikama lijevog ramena, lijevog lakta i lijevog hemitoraksa nema znakova akitne koštane traume. (nalaz naknadno dostavljen u spis).

Fizijatar (09.09.20.):

17.08. pad s motora. Obrađen po kirurgu, radiološkom obradom nije nađeno znakova koštane traume.

Rtg C segmenta- održana visina trupova kralježaka, dorzalni pomak trupa C3/C4 i trupa C4/C5 za oko 2 mm.

Navodi bolnu zakočenost C-Th prijelaza, uzima neofen pp.

Status: C hipolordoza, trnasti nastavci osjetljici C-Th. Bolno reducirana inklinacija i rotacija u lijevo.

PVM i trapezius lijevo u hipertonusu.

Lijevo rame palpatorno i motilitetno bolno subakromijalno. Rotacije terminalno bolno skraćene.

Učiniti UZV l. ramena, FSVK.

Kontrola s nalazima i dogovor za FT.

FSVK (15.09.20.):

Zadovoljavajući opseg kretnji u oba smjera. (nalaz naknadno dostavljen u spis). UZV lijevog ramena (15.09.20.):

Lamelarni izljev u ovojnici duge glave bicepsa. Tetiva mišića supraspinatusa održanog kontinuiteta, u ventralnom dijelu heterogene strukture vjerojatno usljed tendinopatije. (nalaz naknadno dostavljen u spis).

Fizijatar (23.09.20.):

Status: C hipolordoza, trnasti nastavci osjetljici C-Th. Bolno reducirana inklinacija i rotacija u lijevo.

PVM i trapezius lijevo u hipertonusu.

Lijevo rame palpatorno i motilitetno bolno subakromijalno. Rotacije terminalno bolno skraćene.

Ordinirana FT 15x.(nalaz naknadno dostavljen u spis).

Iz preslike zdravstvenog kartona za period 18.10.2002. do 04.04.2024:

07.07.2006: Bol u kralježnici i duž lijeve ruke zbog dizanja tereta.

14.07.2006: Rtg-diskretna redukcija i.v. L4/L5.

18.08.2020: Registrirano ozljeđivanje iz predmetnog štetnog događaja.

13.06.2023:

Ispravak bolovanja za ozljedu na radu. Bolovanje od 17.08. do 31.08.2020. Kod pregleda tužitelj je pri svijesti, orijentiran, pokretan. Žali se na povremene bolove u vratu, naročito kod promjene vremena, na „škripanje“ u vratu kod pokreta glavom, trnce u lijevoj šaci. Povremeno ima i bolove u lijevom ramenu.

Iz statusa:

U neurološkom statusu u Rombergu stabilan, MTR uredni, patološki se ne izazivaju.

Ispada senzibiliteta i motorike nema.

Paravertebralna muskulatura vrata urednog tonusa, spinozni nastavci bezbolni na perkusiju. Kretnje vratnom kralježnicom su urednog opsega pokreta, bezbolne. Muskulatura lijevog ramena uredne trofike, rame bezbolno na palpaciju. Kretnje u ramenu urednog opsega pokreta, bezbolne.

Iz Mišljenja vještaka utvrđeno je slijedeće:

Da je tužitelj KV rođen 1971. god. je dana 17.08.2020. stradao u prometnoj nesreći kao vozač mopeda prilikom pada s mopeda.

Zadobio je natučenje lijevog ramena, natučenje lijeve strane prsnog koša, lijeve strane trbuha i istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu.

Liječen je mirovanjem, analgeticima. Pregledan je od strane fizijatra koji je ordinirao fizikalnu terapiju. Na bolovanju je bio 2 tjedna.

Prema zdravstvenom kartonu tužitelja, do predmetnog štetnog događaja nije imao ozljede niti se liječio zbog tegoba s vratnom kralježnicom.

Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.

Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužitelja, po završetku liječenja kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice (uredan opseg pokreta u vratu, kretnje bezbolne) koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg intenziteta 4 tjedna kumulativno.

Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 4 dana, manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno.

Tuđa pomoć u opsegu od 2 sata dnevno je bila potrebna 2 tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl..

23. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, tehniku, procjenu vozila i plovila ZV, dipl. ing. od 3.9.2024. godine (list 199 do 206 spisa), utvrđeno je da je nalaz sačinio nakon uvida u dokumentaciju koja se sastoji od Zapisnika o očevidu, skice mjesta nesreće i fotoelaborata.

U podacima o nesreći je naveo da se radi o padu skutera na kolnik u mjestu Krapina, Ulica Dolac kod kućnog broja 1A dana 17.8.2020. oko 13,50 sati. Vremenski uvjeti da su bili sunčani i da je bio dan, a stanje kolnika i vrsta, asfalt, hrapav, dobar, djelomično mokar. Brzina ograničenja za naseljeno mjesto je 50 km/h a smjer kretanja je bio u smjeru istoka.

O načinu nastanka nesreće vještak je naveo da na osnovi Zapisnika policije i situacijskog plana do nesreće je došlo na način da se je tužitelj skuterom kretao južnom stranom kolnika u smjeru istoka, te nailaskom na dio ceste koji je u vrijeme prometne nesreće bio mokar dolazi do destabilizacije skutera i pada tužitelja i skutera na kolnik. Vještak je također naveo da se radi o skuteru Gilera Runner 50SP, godina proizvodnje 2007.

Prema Zapisniku o očevidu na motociklu je oštećena (prednji reflektor, smjerokaz lijevi i desni, prednja obloga, prednji vjetrobran, desna obloga, stražnji desni smjerokaz. Kolnik na mjestu nesreće izrađen je od asfalta, širine od oko 4,8 nakon čega se sužava i širine je oko 3,2 m, a sa južne strane kolnika proteže se betonski potporni zid na kojeg je postavljena žičana ograda u istom se nalazi metalni otvor koji služi za odvod vode. Kolnik nije podijeljen središnjom linijom, isti je u uzdužnom nagibu od 8%-14%. U vrijeme nesreće kolnik je bio djelomično mokar.

Sa lijeve (sjeverne) strane kolnika proteže se travnata površina širine oko 0,5m. Nakon štetnog događaja izvršen je policijski očevid te nije zabilježen zaustavljeni položaj vozila nakon nesreće (skuter izmješten na kolnik) otpale dijelove sa skutera prije dolaska policije pokupio je tužitelj KV.

Tužitelj se je sa skuterom kretao iz smjera zapada u smjeru istoka, dolaskom do dijela ceste na kojem se je nalazila voda isti gubi ravnotežu i pada na kolnik., Za izračun brzine kretanja skutera tužitelja u trenucima neposredno prije i u trenutku pada na kolnik nema elemenata jer na kolniku nisu utvrđeni materijalni tragovi za takvu analizu i nije poznat zaustavni položaj skutera nakon nesreće.

Prilikom vršenja očevida od strane policije utvrđeno je postojanje vode na kolniku označeni u skici policije brojem 1, te tragovi razrovane zemlje označeni u skici brojem 2. Iz nastalih oštećenja na skuteru tužitelja, konfiguracije kolnika i položaja pružanja vode na kolniku do pada tužitelja sa skutera tehničkim putem došlo je zbog destabilizacije skutera te pada tužitelja sa skuterom na kolnik da bi u nekontroliranom kretanju u fazi smirivanja skutera isti naletio na živicu izvan desnog ruba kolnika. Prema skici mjesta nezgode do pada tužitelja i skutera i naleta na živicu došlo na ravnom dijelu kolnika tako da se tehničkim putem može zaključiti da brzina kretanja skutera nije bila razlogom destabilizacije skutera i tužitelja i kasnijeg pada na kolnik. Tužitelj u svojoj obrani u predmetu Pp P-1226/2020. iskazuje da je zbog dolaska vozila iz suprotnog smjera počeo usporavati (kočiti) te zbog vode koja se je nalazila na kolniku dolazi do proklizavanja prednjeg naplatka i samim time destabilizacije skutera i pada tužitelja i skutera na kolnik, nakon čega je naletio na živicu i metalni stup koji se nalazio u živici. Iskazana obrana tužitelja u skladu je sa konfiguracijom kolnika i položajem zatečenih materijalnih tragova na mjestu nesreće. Prema iskazu tužitelja tehničkim putem moguće je zaključiti da je uzrok pada tužitelja sa skutera nailazak skutera tužitelja na vodu koja se nalazila na kolniku. Kolnik je u vrijeme nezgode bio djelomično prekriven vodom, te je na tim dijelovima kolnika koja su prekrivena vodom bitno manji koeficijent prianjanja od dijelova kolnika koji su suhi, te je usporavanje ili kočenje skutera zbog dolaska vozila iz suprotnog smjera na dijelu kolnika koji je prekriven vodom moglo dovesti do destabilizacije istog i kasnijeg pada na kolnik. U odnosu na procjenu visine vrijednosti skutera, vještak je naveo, da je vozilo proizvedeno 2007. godine, a datum prve registracije je 22.5.2007.Nesreća se dogodila na dan 17.8.2020. godine, a iz čega proizlazi da je:

- starost vozila-13 god i 3 mjeseca-pad vrijednosti: 80,90%

- kilometraža manja od prosječno predviđene: -10,00%

- opće stanje (dobro):

- 10,00%

- način korištenja + investicijska ulaganja:

- 10,00%

- ponuda-potražnja:

- 10,00%

UKUPNA AMORTIZACIJA (pad vrijednosti) Am 40,90%

Vv 59,10%

Predmetno vozilo se nalazi u proizvodnom programu proizvođača, ali se pri utvrđivanju cijene vozila ne primjenjuje ispravak pada vrijednosti zbog zastarjelosti iz razloga što Katalog CVH-a posjeduje cijenu predmetnog vozila u vremenskom razdoblju kada je vozilo bilo u proizvodnom programu. Vještak je u Tabeli na stranici 4. svojeg pisanog nalaza i mišljenja prikazao cijenu novog vozila prema Katalogu CVH koja iznosi: Nc=2.435,06 eura (sa PDV-om).

Također je naveo da uzimajući u obzir opisano (odgovarajuću amortizaciju i novo nabavnu cijenu vozila) vrijednost neoštećenog vozila iznosi oko Vv=1.439,08 eura (sa PDV-om).

Uvidom u slobodno tržište preko Internet portala pronašao je nekoliko primjera vozila istih ili sličnih karakteristika, a tražene cijene kreću se u rasponu od (1.700,00 eura do 1.899,00 eura).

Smatra da bi tržna vrijednost predmetnog neoštećenog vozila mogla iznositi oko Vv=1.450,00 eura (sa PDV-om).

Tuženik je povodom prijave sastavio Izvid štete te utvrdio totalnu štetu.

Na vrijednost ostataka vozila pri potpunim/totalnim štetama utječe stupanj oštećenja vozila, vrijednost vozila prije nastanka štete, mogućnost iskorištenja neoštećenih dijelova, mogućnosti njegovog ponovnog uključivanja u eksploataciju neovisno o stupnju oštećenja i drugo.

Jedno od najvažnijih mjerila za određivanje vrijednosti ostataka oštećenog vozila jest i ponuda i potražnja na tržištu.

Vrijednost ostataka (spašenih dijelova) oštećenog vozila predstavlja tržnu vrijednost upotrebljivih dijelova uz odbitak troškova rastavljanja (demontaže), pripreme dijelova i troškova prodaje.

Vrijednost spašenih dijelova određuje se računski uz uvođenje faktora ponude i potražnje:

- motor s mjenjačem od

2% do 20%

15,0%

- prednji kotač vilica upravljač

s instrument pločom od

1% do  8%

5,0%

- stražnji kotač vilica od

1% do  4%

4,0%

- rama od

1% do  5%

4,0%

- ostalo od

1% do  3%

2,0%

UKUPNO

30,0%

Proizlazi da vrijednost spašenih dijelova iznosi oko 435,00 eura.

Prikupljeni podaci i proračuni da pokazuju slijedeće:

Novo nabavna cijena vozila (CVH-a) iznosi (sa PDV-om) Nc=2.435,06 eura Tržna vrijednost neoštećenog vozila iznosi oko (sa PDV-om) Vv=1.450,00 eura Vrijednost oštećenog vozila (spašenih ostataka) iznosi oko (sa PDV-om) Vo=435,00 eura.

U slučaju da tužitelj zadrži skuter u vlasništvu , šteta na istom iznosi oko 1.015,00 eura (sa PDV-om).

U svojem Zaključku vještak je naveo, da analizom materijalnih podataka iz spisa (oštećenja motocikla, tragova na kolniku), je utvrdio slijedeće:

Prilikom kretanja skutera po ravnom dijelu kolnika dolazi do destabilizacije skutera, te je tužitelj sa istim pao na kolnik da bi u nekontroliranom kretanju naletio na živicu izvan desnog ruba kolnika.

Provedena analiza pokazuje da je iskazana obrana tužitelja u skladu sa nastalom dinamikom prometne nesreće, te je tehničkim putem nije moguće isključiti iz čega proizlazi da je uzrok pada okrivljenog sa skutera mogao biti nailazak skutera tužitelja na vodu koja se je nalazila na kolniku.

U predmetnom štetnom događaju nastala je šteta na skuteru u vlasništvu tužitelja, a koji je predmetnu štetu uredno prijavio tuženiku. Tuženik je povodom prijave sastavio izvid štete, te utvrdio totalnu štetu.

Prema procjeni visine vrijednosti proizlazi da istom novo nabavna cijena prema Katalogu CVH-a iznosi 2.436,06 eura.

Tržna vrijednost skutera na dan nesreće iznosi oko 1.450,00 eura, dok vrijednost oštećenog vozila (spašenih ostataka) iznosi oko 435,00 eura.

Za slučaj da tužitelj zadrži skuter nastala šteta na istom iznosi oko 1.015,00 eura.

24. Stalni sudski vještak dipl. ing. Juraj Vilenica, neposredno je saslušan i a glavnoj raspravi 14. studenoga 2024. godine (list 219 i 220 spisa), gdje je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

Nadalje je naveo , odgovarajući na posebno pitanje pun. tuženika da predmetni skuter ima 49 kubika i 4,4 KS te da je kod istog maksimalna brzina 50 km na sat, te brzina sigurno nije uzrokom destabilizacije motora. Također je naveo da je u svojem pisanom nalazu i mišljenu napisao da nema elemenata za izračun brzine kretanja skutera, a s obzirom na mjesto na kojem se je desila prometna nezgoda i opseg oštećenja na skuteru i mjesto na kojem je skuter završio. Točno mjesto na kojem je došlo do destabilizacije skutera nije policijskim zapisnikom točno fiksirano. Jedini razlog destabilizacije motora je količina vode koja je u datom trenutku bila na cesti, a što vozač motorkotača nije mogao očekivati iz razloga što je cesta na drugom dijelu bila suha, tj. u vrijeme prometne nesreće nije padala kiša. Da je došlo na tom dijelu do destabilizacije motora utvrdio je na temelju iskaza policije i na temelju iskaza tužitelja u prekršajnom postupku, jer na drugim dijelovima ceste, kao što je već i iskazao, nije moglo doći do destabilizacije, jer je cesta bila suha. Ne može se očitovati koja je količina vode bila na kolniku i nema takav podatak. Svaka količina vode u slučaju da motor nenadano dođe na nju, dovodi do destabilizacije istog, jer dolazi do pojave vodenog plina, te pneumatik ne može istisnuti količinu vode koja je trenutno na cesti te samim time dolazi do odvajanja pneumatika sa podloge i destabilizacije motora.

Pun. tuženika postavila je vještaku slijedeće pitanje.

Postoji li podatak sa prometne struke koja je to minimalna količina vode na kolniku koju pneumatik odnosno guma nije u mogućnosti istisnuti?

To pitanje sud je zabranio, jer je na isto vještak već odgovorio. Nadalje je vještak naveo da mu nije poznato na kojoj udaljenosti je tužitelj mogao vidjeti vodu na kolniku, jer nije vršio rekonstrukciju prometne nezgode. Ne može se utvrditi mogućnost izbjegavanja naleta na vodu pošto nije utvrđena egzaktna brzina kretanja motora.

Pun. tuženika je nakon toga postavila pitanje:

Ako se skuter kretao maksimalnom brzinom od 50 km na sat, da li je mogao izbjeći nalet na vodu koja se nalazila na kolniku?

Vještak je odgovorio da se radi o hipotetskom pitanju.

Nadalje je pun. tuženika postavio pitanje:

Kada je tužitelj počeo kočiti?

Vještak je naveo da tužitelj u svojoj je iskazivao, da je do dolaska vozila iz suprotnog smjera počeo kočiti te je zbog vode koja se nalazila na kolniku…, međutim na to pitanje da ne može odgovoriti, točan trenutak kada je tužitelj počeo kočit, nije u mogućnosti odgovoriti, jer za takvu analizu nedostaju materijalni tragovi na kolniku. Također je odgovorio da kolika je širina kolnika i da li se radi o dvosmjernoj ili jednosmjernoj ulici, nalazi se u Zapisniku o očevidu izrađenom od strane Policijske postaje Krapina. Širina kolnika je dovoljna da se mimoiđu vozilo i motocikl. Tužitelj se kretao južnom stranom kolnika, a što mu je poznato iz Situacijskog plana i kretao se po sredini svoje prometne trake. Nema podatak o kakvim se pneumaticima radilo kod skutera tužitelja, ali je sigurno da su bili tehnički ispravni, jer je isti prošao tehnički pregled i bio uredno registriran.

25.Iz iskaza tužitelja ĐV (list 221 spisa), utvrđeno je da mu je u predmetnom štetnom događaju uništena kaciga koju je novu kupio i platio 150,00 eura. Prilikom prometne nezgode ista je bila stara godinu i pol. Tuđu pomoć i njegu pružali su mu ukućani, većinom supruga. Motor je popravljen, dijelove je platio oko 1.000,00 eura, a sa prijateljem je sam popravljao motor.

26.Iz uvida u spis poslovni broj Pp P-1226/2020. utvrđeno je da je ĐV KV nakon provedenog prekršajnog postupka oslobođen od optužbe da bi izazvao prometnu nesreću dana 17.8.2020. u 13,50 sati u Gradu Krapini na kolniku ulice Dolac kod kućnog broja 1 kao vozač vozila L1 marke Gilera registarske oznake [registarska oznaka] upravljajući navedenim mopedom uz uzdužni nagib-nizbrdicu, te da kretanje mopeda nije prilagodi osobinama ceste i stanju kolnika (djelomično mokar, preko kolnika se sa južne strane slijevala voda). Prije donošenja oslobađajuće odluke provedeno je i prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za promet, vozila, plovila i strojarstva dipl. inženjeru Đ A koji je u svojem nalazu decidirano naveo da za izračun brzine kretanja mopeda okrivljenika neposredno prije i u trenutku pada na kolnik nema elemenata. Prilikom obavljanja očevida od strane djelatnika policije na kolniku da su utvrđeni tragovi vode koju su isti označili na skici policije brojkom 1, te tragovi čestica zemlje koji su na skici označeni brojkom 2. Također je naveo da isključivo brzina kretanja mopeda okrivljenika nije bila razlogom gubitka ravnoteže i kasnijeg pada na kolnik, a samim time i nastanka prometne nesreće, te je naveo da nailazak mopeda okrivljenika na vodu koja se nalazila na kolniku bi bio mogao biti uzrokom nastanka predmetne prometne nesreće.

27. Nalazu i mišljenju liječnika vještaka prof. dr. Božidara Šebečića stranke nisu prigovarale. Sud ga smatra stručnim, objektivnim i danim u skladu sa znanošću i strukom.

28.Nalazu i mišljenju prometnog vještaka dipl. inženjera ZV, a nakon pisanog nalaza i mišljenja, tj. neposrednog saslušanja na glavnoj raspravi tuženik je i dalje prigovarao , a kao što je to obrazloženo u odlomku 4. i 4.1. ovog obrazloženja. Međutim bez obzira na prigovore tuženika, sud smatra nalaz i mišljenje prometnog vještaka stručnim, objektivnim i danim u skladu sa znanošću i strukom, te je vještak nakon neposrednog saslušanja sa uspjehom i argumentirano otklonio sve prigovore tuženika.

29. Sud je cijenio materijalne dokaze koji prileže spisu i iste smatra vjerodostojnima. Također cijenio je i iskaz svjedoka PV koja nema neposrednih saznanja o prometnoj nezgodi, ali sud joj nije mogao pokloniti vjeru iz razloga što kao direktorica Komunalnog poduzeća bi trebala biti upoznata tko je odgovoran i zadužen za održavanje kolnika u Ulici Dolac Krapina Također sud je cijenio i iskaz svjedoka NV kojemu također nije poklonio vjeru, jer nema nikakvih neposrednih saznanja ni o stanju kolnika, ni o vodi koja bi bila u Ulici Dolac u Krapini na kolniku, iako je zaposlenik kao i svjedokinja PV Komunalnog poduzeća koje je nadležno za održavanje svih nerazvrstanih cesta u Gradu Krapini, pa tako i Ulice gdje se je desila prometna nezgoda. Nelogično je i neživotno da isti nemaju saznanja o tako bitnim činjenicama, iako su zaposlenici Komunalnog poduzeća nadležnog za održavanje, a nakon nezgode odmah iza je postavljen od strane njihovog ophodara znak "opasnost na cesti", koji je postavljen upravo zbog vode na kolniku, a s obzirom na tu kao i na činjenicu da je kolnik bio mokar, iako je bilo lijepo vrijeme, nema nikakve logičnosti u njihovim iskazima. Cijeneći iskaz svjedoka ĆV koji je kao djelatnik Policijske uprave Krapinsko- zagorske, Postaje prometne policije Krapina bio na licu mjesta sud mu je u cijelosti poklonio vjeru, smatrajući njegov iskaz objektivnim i u suglasju sa iskazom svjedoka LV, kojemu je također sud poklonio vjeru, jer isti svjedoci su upravo potvrdili činjenice koje je iskazivao sam tužitelj i kojemu sud u cijelosti poklanja vjeru. Također navedeni iskazi su i u suglasju s nalazom i mišljenjem prometnog vještaka, kao i sa činjenicama koje su utvrđene u Prekršajnom spisu Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj Pp P-1226/2020., a u kojem je tužitelj oslobođen od optužbe.

30. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, sud je utvrdio slijedeće nepobitne činjenice:

- da Ulica Dolac u Krapini je nerazvrstana cesta i nadležan za održavanje svih nerazvrstanih cesta u Gradu Krapini je Komunalno poduzeće Krakom d.o.o. Krapina,

- da Komunalno poduzeće Krakom d.o.o. Krapina je dana 17.8.2020. godine bilo osigurano kod tuženika policom broj OV0682051393,

- da je tužitelj dana 17.8.2020. godine oko 13,50 sati na kolniku Ulice Dolac kod kućnog broja 1 Krapina naišao svojim mopedom registarskih oznaka [registarska oznaka] na vodu koja se je slijevala na kolnik, te je uslijed vode koja se je nalazila na kolniku došlo do destabilizacije mopeda kojim je upravljao tužitelj, te do pada tužitelja,

- da je prilikom nezgode na mopedu registarskih oznaka [registarska oznaka] marke Gilera Runner 50SP, godina proizvodnje 2007. prema Izvidu štete nastala totalna šteta,

- da je u svezi predmetne prometne nezgode protiv ovdje tužitelja pokrenut prekršajni postupak, međutim da je oslobođen od optužbe da bi dana 17.8.2020. u 13,50 sati u Gradu Krapini na kolniku ulice Dolac kod kućnog broja 1 kao vozač vozila L1 marke Gilera, registarske oznake [registarska oznaka] izazvao prometnu nesreću upravljajući navedenim mopedom niz uzdužni nagib- nizbrdicu kolnika ulice Dolac iz smjera Dolića u smjeru ulice Hrvatskih branitelja tj. iz smjera zapada u smjeru istoka, a do prometne nesreće da je došlo na način da okrivljenik brzinu kretanja mopeda nije prilagodio osobinama ceste (uzdužni nagib-nizbrdica, ulazak u nepregledan zavoj na desno i suženje kolnika ) i stanju kolnika (djelomično mokar, preko kolnika se sa južne strane slijeva voda), uslijed čega je izgubio nadzor nad mopedom, te pao sa istog na desni bok, a u prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, već je na mopedu nastala materijalna štete i time da bi počinio prekršaj iz članka 51. stavka 1. kažnjiv po članku 51. stavka 5. u svezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

- da je nakon predmetne prometne nezgode u kojoj je tužitelj zadobio tjelesne ozljede, te mu je nastala totalna šteta na mopedu kojim je upravljao kao što mu je uništena i kaciga, na mjestu iste tj. u Ulici Dolac kod kućnog broja 1, Krapina postavljen znak "Opasnost na cesti" od strane zaposlenika Komunalnog poduzeća Krakom Krapina koje je i nadležno za održavanje svih nerazvrstanih cesta u Gradu Krapini,

- da se predmetna prometna nezgoda desila upravo zbog toga što je bila voda na kolniku koja izlazi iz metalne cijevi, dokazuju upravo naprijed navedene činjenice tj. postavljen je od strane zaposlenika, ophodara Komunalnog poduzeća Krakom Krapina, znaka "Opasnost na cesti", i to nakon što je došlo do nesreće,

- da tržišna vrijednost skutera na dan nesreće iznosi oko 1.450,00 eura, a vrijednost oštećenog vozila tj. spašenih ostataka iznosi oko 435,00 eura,

- da nastala šteta na skuteru iznosi oko 1.015,00 eura, a što je među strankama bilo i nesporno,

- da je prilikom nesreće dana 17.8.2020. tužitelju uništena kaciga čija je vrijednost bila prilikom kupnje 150,00 eura, međutim kako je kaciga bila stara godinu i pol, a što proizlazi iz iskaza tužitelja prilikom štetnog događaja, sud procjenjuje da bi sada njezina vrijednost bila 80,00 eura, a što među strankama nije bilo ni sporno,

- da se tužitelj obratio tuženiku dana 21.4.2023. godine u cilju mirnog rješenja spora Odštetnim zahtjevom.

31. Valja navesti da cesta nije opasna stvar niti je održavanje ceste opasna djelatnost, te je odgovornost tuženika utvrđena prema odredbi članka 1045. stav 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.) kojom je propisana odgovornost po principu presumirane krivnje (tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje) s time da se po stavku 2. istog članka predmnijeva obična nepažnja.

32. prema odredbi članka 6. stav 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023. dalje ZSPC) propisano je da ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredba ma posebnog Zakona i propisima donesenim na temelju toga Zakona. Prema stavku 2. istog članka propisano je da pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede onemogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

33. Prema odredbi članka 16. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021., 114/2022., 4/2023., 133/2023. u daljnjem tekstu ZC), javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane sukladno važećim propisima. Prema odredbi članka 26. stav 1. ZC poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu između ostalog, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ophodnja…

34. Prema odredbi članka 13. Pravilnika o održavanju cesta (Narodne novine broj 90/2014., 3/2021.) kao podzakonskog akta , proizlazi da pod redovitim održavanjem cesta podrazumijevaju se osobito slijedeći poslovi: nadzor i pregled cesta i objekata, redovito održavanje prometnih površina, redovito održavanje bankina, redovito održavanje pokosa, redovito održavanje sustava odvodnje, redovito održavanje prometne signalizacije i opreme, osiguranje preglednosti, čišćenje ceste i dr.

35. Prema odredbi članka 14. stav 1. Pravilnika o održavanju cesta, nadzor nad stanjem cesta i objekata obavlja upravitelj ceste putem redovitih i izvanrednih pregleda te izvođač radova redovitog održavanja ceste, putem ophodarske službe.

36. Na temelju svega naprijed navedenog, ovaj sud je utvrdio da postoji uzročno posljedična veza između prometne nesreće u kojoj je sudjelovao tužitelj i koji je zadobio u tom štetnom događaju ozljede, a također mu je nastala i na mopedu kojim je upravljao totalna šteta, te mu je uništena kaciga, i protupravnog postupanja osiguranika tuženika. Naime na kolniku se nalazila voda koja je izlazila iz metalne cijevi, a što je osiguranik tuženika trebao uočiti i trebao prije same prometne nesreće postaviti prometni znak "Opasnost na cesti", a ne nakon što se je desila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao tužitelj. Također upravo osiguranik tuženika je zadužen za sve nerazvrstane ceste u Gradu Krapini za njihovo održavanje kao i za cestu gdje se je desila prometna nezgoda tj. Ulicu Dolac u Krapini. S obzirom na navedeno postoji uzročna veza između prometne nesreće i protupravnog postupanja osiguranika, jer kao što je i vještak u svojem nalazu i mišljenju decidirano naveo, a također kao što i proizlazi iz Prekršajnog spisa Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj Pp P-1226/2020. je također, a da bi se mogla donijeti Odluka provedeno prometno vještačenje, nedvojbeno utvrđeno da nije moguće isključiti da nailazak mopeda na vodu na kolniku može biti uzrokom nastanka predmetne prometne nesreće, a da je voda na kolniku postojala iskazali su svjedoci kojima je sud poklonio vjeru, a također proizlazi i iz očevida koji su djelatnici policije obavili i označili u skici očevida i potvrdili da je kolnik bio mokar tj. potvrđen je iskaz tužitelja u cijelosti da je voda tekla na cestu i da tužitelj nema nikakve krivnje niti je na bilo koji način uzrokovao prometnu nezgodu, pa je prema tome tuženik kao osiguratelj komunalnog poduzeća koje je zaduženo za održavanje nerazvrstanih cesta u Gradu Krapini odgovoran i obvezan naknaditi štetu tužitelju.

36.1.Također valja navesti da je tuženik pasivno legitimiran u ovome predmetu, jer iz police osiguranja broj OV0682051393 nedvojbeno proizlazi da je osiguranik tuženika Krakom d.o.o. Krapina osigurao se od zakonske (izvanugovorne) odgovornosti za štete uslijed smrti, povrede tijela ili zdravlja kao i oštećenja ili uništenja stvari trećih osoba, naručitelja poslovanja i potpis voditelja koje su nastale iz navedene djelatnosti kojom se osiguranik bavi, iz posjedovanja stvari, iz pravnog odnosa ili iz određenog svojstva kao izvora opasnosti navedenog u polici osiguranja, i to za razdoblje od 1.8.2020. do 31.7.2021. godine. Tijekom postupka nedvojbeno je dokazano da je osiguranik tuženika odgovoran za nastalu štetu.

37. Tijekom ovog postupka nije utvrđena niti jedna okolnost iz koje bi proizlazila odgovornost vozača mopeda za prometnu nezgodu.

38. Ovaj sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog navedenih povreda prava osobnosti , a temeljem članka 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.) u svezi s člankom 19. Zakona o obveznim odnosima pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o okolnostima slučaja posebno o nelagodama pri liječenju, jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova duševnih bolova i straha, te smanjenju životne aktivnosti. U konkretnom slučaju sud je imao u vidu i činjenicu da se radi o mlađoj osobi koja je bila podvrgnuta RTG snimanjima i ultrazvučnim pregledima kao i također fizikalnoj terapiji.

Uzimajući sve navedeno u obzir sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (neimovinska šteta), kao i s osnova imovinske štete, u ukupnom iznosu od 2.330,00 eura. Uzimajući navedeno u obzir sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada s osnove povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje po kriteriju fizičkih bolova koji su bili jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg intenziteta 4 tjedna kumulativno, te mu je sud s te osnove dosudio iznos od 1.200,00 eura.

Također pretrpio je i primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 4 dana, manjeg intenziteta 3 tjedna kumulativno i iz tog osnova sud mu je dosudio iznos od 1.000,00 eura,

39. Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a tužitelj ima pravo i na naknadu imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužitelju bila neophodna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 28 sati, a koju mu je pružala obitelj tj. većinom supruga. Cijena sata tuđe pomoći određena je, temeljem odredbe članka 223. ZPP-a prema mjesnim prilikama s iznosom od 5,00 eura po satu, imajući u vidu da je prema dugogodišnjoj sudskoj praksi, a s obzirom da je došlo do povećanja gotovo svih cijena, a sukladno čemu su na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka i 15. lipnja 2020. promijenjeni i Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, pa o povećanju potrošačkih cijena i inflaciji treba voditi računa i pri određivanju visine imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege. Dakle, kako je tijekom postupka utvrđeno da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna sveukupno 28 sati, to je sud tužitelju s navedenog osnova dosudio iznos od 130,00 eura.

40. Sukladno naprijed navedenom tužitelju bi ukupno na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te na ime naknade imovinske štete u vidu troškova tuđe pomoći i njege pripao ukupan iznos od 2.330,00 eura.

41. Odluka o visini pravične novčane naknade sud je donio sukladno Pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda da Republike Hrvatske od 29. studenog 2002. br. SU-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/1991., 73/1991., 111/1993., 3/1994., 7/1996., 91/1996., 112/1999. i 88/2001.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi u primjeni Zakona o obveznim odnosima kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1.siječnja 2006. i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima iz 2005.

42. Člankom 1085. Zakona o obveznim odnosima propisano je da odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala (stavak 1.), ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu (stav 2.). Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (stavak 3.), stavkom 4. istog članka propisano je da naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

42.1. Prema članku 1086. Zakona o obveznim odnosima propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok se prema članku 1089. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima propisuje da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske Odluke, osim slučaja kad Zakon određuje što drugo.

42.2. Odredbom članka 1090. zakon o obveznim odnosima propisano je da sud uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, će dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

43. Kako je tuženik u cijelosti odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio na svojem mopedu, a koja je totalna šteta, te za štetu na kacigi, i kako tuženik nije imao primjedbi na dio prometnog vještačenja koji se odnosi na visinu štete na motociklu kojim je upravljao tužitelj marke Gilera Runner 50SP sud je dosudio tužitelju iznos od 1.015,00 eura koji se odnosi na nastalu štetu na motociklu, te 80,00 eura za uništenu kacigu, a sve po osnovi članka 1045. stav 1. i članka 1046. Zakona o obveznim odnosima.

44. Tužitelj se u mirnom postupku podneskom obratio sa svojim Odštetnim zahtjevom tuženiku dana 21.4.2023. godine, a što među strankama nije bilo niti sporno, a Izvid štete na motociklu izvršen je dana 20.8.2020. godine, što također među strankama nije bilo sporno.

44.1. Temeljem članka 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Prema članku 12. stav 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je lex specialis, propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz članka 12. stavak 1. oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a analogno tome ima pravo i na isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete. Pri tom se ne razlikuje režim naknade neimovinske i imovinske štete, radi čega je valjalo obvezati tuženika da isplati iznos od 2.330,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 21.4.2023. godine, tj. od dana podnošenja Odštetnog zahtjeva tuženiku, pa do isplate, a na iznos od 1.015,00 eura odnosno 80,00 eura kamate teku od dana Izvida štete tj. od 20.8.2020. pa do isplate.

45. Kako se tijekom postupka tuženik protivi sniženju tužbenog zahtjeva, a kako prema važećoj sudskoj praksi sniženje zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe, valjalo je meritorno odlučiti o tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi na način da je sud prihvatio tužbeni zahtjev u iznosu od 3.425,00 eura zajedno sa zateznim kamatama, dakle, sniženi tužbeni zahtjev u cijelosti, dok je za preostali iznos od 1.855,00 eura (koji predstavlja razliku između tužbenog zahtjeva postavljenog u tužbi i sniženog zahtjeva) odbio tužbeni zahtjev.

45.1.Prema stanju spisa predmeta tužitelj je tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi zatražio od tuženika kao osiguratelja naknadu neimovinske i imovinske štete nastale dana 17.8.2020. godine tj. prilikom prometne nesreće, u iznosu od 5.280,00 eura s pripadajućim zateznim kamatama, a konačno postavljenim tužbenim zahtjevom nakon provedenog medicinskog vještačenja i prometnog vještačenja na okolnost visine štete, tužitelj je snizio tužbeni zahtjev na sveukupni iznos od 3.425,00 eura.

46. Sukladno sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje:ESLJP), da bi bilo opravdano, ograničenje prava na pristup sudu lii prava na mirno uživanje vlasništva mora biti propisano Zakonom, slijediti legitiman cilj i biti razmjerno, odnosno mora biti postignuta pravedna ravnoteža između javnog interesa i prava pojedinaca.

47. Ciljevi kojima teže nacionalne odredbe koje uređuju troškove postupka su financiranje pravosudnog sustava i izbjegavanje neopravdanog parničenja i nerazumno visokih troškova parničenja odvraćanjem potencijalnih tužitelja od pokretanja neutemeljenih sporova ili postavljanja previsokih vrijednosti predmeta spora bez snošenja posljedica. ESLJP ističe da se radi o legitimnim ciljevima osiguranja pravilnog djelovanja pravosudnog sustava i zaštite prava drugih koji su u skladu s čl. 6. stavkom 1. . Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine- Međunarodni ugovori broj 18/1997., 14/2002., 98/2005., 1/2006. dalje Konvencije) i prava na mirno uživanje vlasništva zaštićenog člankom 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju.

48. U konkretnom slučaju imajući u vidu da je predmet spora naknada štete koju je tužitelj pretrpio u prometnoj nesreći, između ostalog i neimovinske štete zbog zadobivenih ozljeda, a koju je inače teško procijeniti bez provođenja medicinskog vještačenja, kao i imovinske štete te štete na motornom vozilu i kacigi koju također nije moguće procijeniti bez provođenja prometnog vještačenja, da tužitelj nije doprinio nastanku štete odnosno da je njegov zahtjev u cijelosti pravno osnovan, da tužitelj u tužbi nije postavio nerazumno visok tužbeni zahtjev, da je snizio tužbeni zahtjev odmah nakon provedenog medicinskog vještačenja, te postavio konačni tužbeni zahtjev i nakon provođenja prometnog vještačenja u skladu s rezultatima istih, da vezano za sniženje tužbenog zahtjeva nisu nastali posebni troškovi postupka, da je tužitelj u konačnosti u cijelosti uspio u odnosu na sniženi tužbeni zahtjev, da ukupni troškovi postupka gotovo u cijelosti apsorbiraju dosuđenu naknadu štete tužitelju, te da je takva odluka posljedica isključivo protivljenja tuženika sniženju tužbenog zahtjeva(s obzirom da se prema važećoj sudskoj praksi sniženje zahtjeva smatra djelomičnim povlačenjem tužbe, pa u slučaju protivljenja tuženika sud donosi meritornu Odluku o ranije postavljenom zahtjevu), to je u okolnostima konkretnog slučaju prema ocjeni ovog suda dosuđivanjem troškova postupka tuženiku i odbijanjem zahtjeva tužitelja djelomično za naknadu troškova postupka tužitelju nametnut prekomjeran teret koji ne bi bio razmjeran legitimnom cilju. Kada bi se tuženiku dosudio parnični trošak razmjerno uspjehu u parnici, prema ocjeni ovog suda takvom Odlukom došlo bi do povrede prava na pristup sudu iz članka 6. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljem slobode (Narodne novine-Međunarodni Ugovoru broj 18/1997., 19/2002., 98/2005., 1/2006. i 2/2010.) i prava na mirno uživanje vlasništva zaštićenog člankom 1. Protokola br.1 uz Konvenciju. Tuženiku nisu nastali nikakvi dodatni troškovi, a tužitelj je uspio dokazati da se protupravni čin dogodio kao i njegovu posljedično- uzročnu vezu sa štetom koju je pretrpio.

49. Imajući u vidu da je tužitelj u cijelosti uspi sa sniženim tužbenim zahjkevom, dok u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva tijekom postupka nisu nastali posebni troškovi, jer se u odnosu na taj dio zahtjeva nije posebno raspravljalo niti su se izvodili dokazi, to prema stavu ovog suda, a sukladno prethodno navedenoj praksi ESLJP-a tužitelju pripada naknada troškova postupka prema konačnom tužbenom zahtjevu (sniženom) u cijelosti.

49.1. S obzirom na navedeno, valjalo je riješiti kao u izreci ove Odluke pod točkom III. i IV.

50. Tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 151. stavak 3. Zakona o parničnom postupku i članak. 29. stav 1. i 2. ZOO-a te članka 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 156/2022.).

51. Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154. stav 2. Zakona o parničnom postupku, a u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011. 148/2011., 25/2013., 89/2014.,70/2019., 80/2022. i 88/2022. ZPP-a), a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (u daljnjem tekstu : OT-a, Narodne novine broj 138/2023.)

52.Tužitelju su priznati troškovi i to za sastav tužbe iznos od 200,00 eura prema Tbr. 7. točka 1. OT-a, za sastav Odštetnog zahtjeva od 21.4.2023. u iznosu od 200,00 eura, a u skladu s Tbr.28 OT-a. Za zastupanje na ročištu dana 25.10.2023., 25.3.2024., 20.6.2024., 14.11.2024. za svako iznos od 200,00 eura (Tbr.9.točka 1. OT-a).

Tužitelju je priznat i trošak sastava podnesaka od 19.9.2023., 12.6.2024.,25.9.2024. za svaki iznos od 200,00 eura prema Tbr. 8. točka 1. OT-a, zatim za sastav podnesaka od 7.1.2023. iznos od 100,00 eura, od 8.4.2024. iznos od 50,00 eura, od 27.6.2024. iznos od 50,00 eura, a sve prema Tbr. 8. točka 3. i 4. OT-a. Na navedene iznose priznat je i pripadajući porez na dodanu vrijednost, a u skladu s Tbr. 46. OT-a u iznosu od 500,00 eura.

Tužitelju je priznat trošak predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 200,00 eura, predujam za provođenje prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu 49,63 eura i sudska pristojba na presudu u iznosu 80,70 eura.

Tužitelju su sveukupno priznati troškovi u ukupnom iznosu od 3.132,18 eura.

53.Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata od presuđenja pa do isplate temeljem članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.) i članka 151. stav 3. ZPP-a.

54.Tuženika je valjalo odbiti sa zahtjevom za naknadom troškova postupka kao neosnovanim.

55. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove Odluke.

U Krapini,30. prosinca 2024.

S U T K I N J A:

Nataša Večković Jurman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u tri primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. OD Musulin i suradnici d.o.o., Zagreb, Palmotićeva ulica 37/I

2. OD Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282