Poslovni broj: Us I-1590/24-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, uz sudjelovanje Marijane Vidaković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja mal. HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po zakonskoj zastupnici-majci MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje na adresi [adresa], a ona zastupana po opunomoćeniku odvjetniku Leonu Zrniću, Odvjetničko društvo Kasalo & Raić d.o.o. Split, Poljička cesta 26D, protiv tuženika Dječjeg vrtića "Cvit Mediterana", Upravnog vijeća, Split, Šime Ljubića 22, OIB: 13766250458, radi upisa djeteta u vrtić, 30. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tužbeni zahtjev, poništava tuženikovo rješenje Klasa: UP/II-034- 01/24-01/0003, Urbroj: 2181-172-02-24-156 od 18. lipnja 2024. i predmet vraća tuženiku na ponovni postupak.

II. U ponovnom postupku, tuženik je obvezan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama izraženim u obrazloženju ove presude, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude i povrata spisa tuženiku.

III. Nalaže se tuženiku da, u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o naknadi troška ovoga spora, isplati tužitelju iznos 2.000,00 eur / 15.069,00 kn na ime naknade troška ovog spora.

Obrazloženje

1. Navedenim rješenjem tuženika (dalje: osporeno rješenje), odbijena je tužiteljeva žalba protiv rješenja prvostupanjskog tijela Povjerenstva za upise Dječjeg vrtića "Cvit Mediterana", Split, Klasa: UP/I-601-01/24-12/0002, Urbroj: 2181-172-01- 23-0001 od 10. svibnja 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje) kojim je odlučeno da se tužitelja ne upisuje u dječji vrtić.

2. Tužitelj, u pravodobnoj tužbi, podnesku, i na raspravi, u bitnome, prigovara sljedeće. Osporenim i prvostupanjskim rješenjem da su bitno povrijeđene zakonske postupovne odredbe o obveznom sadržaju obrazloženja upravnog rješenja: nisu ocijenjeni žalbeni navodi; nisu dani razlozi rješavanja; izneseni razlozi su nepotpuni, nejasni i arbitrarni; nije naveden sastav tijela odn. Povjerenstva koje je odlučivalo; nisu navedeni razlozi o ocjeni dokaza i utvrđene činjenice te bodovi tužitelju dodijeljeni u postupku upisa; nisu navedene radnje poduzete da bi se omogućilo upis tužitelja, kao djeteta s invaliditetom-kroničnim bolestima. Stoga da je osporenim rješenjem, uz tako dano obrazloženje, osim mjerodavne odredbe iz članka 98. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku, povrijeđena i odredba iz članka 4. stavka 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije, prema kojoj će se diskriminacijom smatrati i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući korištenje javno dostupnih resursa; te odredba iz članka 20. stavka 4. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanje, kojom je propisana prednost upisa djece s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima. Osporenim, kao i prvostupanjskim, rješenjem; da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. U prvostupanjskom rješenju da je, za tužitelja, navedeno jedino to da se tužitelja ne može uključiti u redovnu odgojnu skupinu na temelju prosudbe stručnog povjerenstva Vrtića (sukladno članku 8. Pravilnika): Vrtić nema uvjete za prihvat djeteta. Tužitelju da je, nakon objave prvostupanjskog rješenja, sa znatnim odmakom, dostavljeno navedeno Mišljenje stručnog povjerenstva od 10. svibnja 2024. To Mišljenje da mu je dostavljeno tek nakon početka žalbenog roka protiv prvostupanjskog rješenja, što da proizlazi iz dopisa Pravobranitelja za osobe s invaliditetom od 19. kolovoza 2024 (list 199-100), kojim se predlaže provesti inspekcijski nadzor cjelokupnog predmetnog postupka upisa djece u predmetni vrtić. U obrazloženju osporenog i prvostupanjskog rješenja da je paušalno navedeno da vrtić nema uvjeta za prihvat. Pritom da nije jasno i nedvosmisleno navedeno je li tuženik poduzeo radnje radi ostvarenja uvjeta te koje je radnje tuženik poduzeo a da mu to nije pošlo za rukom. Stoga da oba ta rješenja nije ni moguće ispitati. Tim više što da ni iz tih rješenja ni iz navedenoga Mišljenja nije razvidno koje to poteškoće ima tužitelj. Iz dostavljene medicinske dokumentacije za tužitelja, da je razvidno da su 3 neovisne i nepristrane stručne osobe različitih specijalizacija preporučile i preporučuju upis tužitelja u predškolsku ustanovu, radi socijalizacije i daljnjeg napredovanja, uz eventualni angažman pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručnog komunikacijskog posrednika. To je nedvojbeno i intencija zakonodavca: dati prednost upisa djeci s teškoćama u razvoju radi njihove socijalizacije i pomaganja u razvoju. Tužitelj da je izrazio spremnost da ga se upiše u bilo koju vrtićku ustanovu na području Splita pa i na kraće trajanje boravka - onoliko koliko je potrebno za postizanje socijalizacije; po mogućnosti uz asistenciju pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručnog komunikacijskog posrednika, sve sukladno članku 24.a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Tužitelju da je s obzirom na dob (rođ. 2019.) "posljednji vlak" za upis u vrtić. Sve i da Vrtić nema uvjete, to da je propust i odgovornost tuženika pa ne može ići na štetu tužitelja koji spada u najranjiviju skupinu djece. Zakon o suzbijanju diskriminacije (članak 1., članak 4. stavak 2.) da definira invaliditet kao osnovu diskriminacije, a propuštanje razumne prilagodbe kao oblik diskriminacije, onemogućavanjem korištenja javno dostupnog resursa prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onog tko je to dužan omogućiti. Spomenuta razumna prilagodba da osim pomoćnika/asistenta podrazumijeva i niz drugih načina pružanja podrške djeci s teškoćama u razvoju; u pogledu kojih je, odlučujući o upisu tužitelja, tuženik pokazao potpunu pasivnost. Sam tuženik da, u odgovoru na tužbu, potvrđuje da postoje osigurana sredstva za zapošljavanje trećeg odgojitelja, te navodi da je upisano 72 djece s težim teškoćama u razvoju i 292 djece s lakšim teškoćama u razvoju. Stoga da nije jasno kako je to tuženik za tih upisanih 72 djece osigurao pomoć a da to nije mogao učiniti i za tužitelja. Tužitelj da je nakon podnošenja tužbe pribavio i nove liječničke nalaze u kojima se također preporučuje tužiteljevo uključivanje u vrtićku odgojnu skupinu (Specijalistički nalaz, KBC Split, Dječja kirurgija, od 11. srpnja 2024.

- list 101 spisa). Tuženik da nije uzeo u obzir ni to da mu je majka tužitelja na zapisnik izjavila spremnost da u slučaju potrebe zamjene stome dođe u vrtić da bi obavila sve potrebno. To da bi se ionako rijetko događalo jer da bi tužitelj u vrtiću boravio kraće vrijeme. Tužitelja da je funkcionalan, da nema: kroničnih nefunkcionalnosti, ispada, napadaja. Tužitelj da treba pomoć jedino kod duljeg hodanja i oblačenja. To da i jesu poslovi trećeg odgajatelja. Stoga da treća osoba, koja bi tužitelju mogla pružiti potrebnu i dostatnu pomoć, ne treba imati stručna medicinska znanja. Na neprihvatljivost i diskriminatornost tuženikovog pozivanja na nedonošenje pravilnika, kao na zapeku za tužiteljev upis u vrtić, da je ukazao i H za osobe s invaliditetom, u gore navedenom odgovoru-dopisu. Tužbenim zahtjevom traži: poništenje, podredno oglašavanje ništavim, osporenog rješenja i prvostupanjskog rješenja u dijelu koji se odnosi na neupis tužitelja, te nalaganje tuženiku upisa tužitelja u 6-ostani vrtićki program. Iz istih razloga na kojima temelji tužbeni zahtjev, predlaže određivanje privremene mjere sadržaja „nalaže se tuženiku upisati tužitelja u 6-ostani vrtićki program“ i trajanja „do pravomoćnog okončanja ovoga spora“. Zahtijeva naknadu troška ovoga spora.

3. Tuženik, u odgovoru na tužbu, u bitnome, navodi sljedeće. U potpunosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Tuženik da je pažljivo i detaljno proučio svaki dostavljeni dokaz, u oba stupnja postupka radi upisa tužitelja. To da je obrazloženo u rješenjima. Dodatno i u Mišljenju Stručnog povjerenstva Dječjeg vrtića Cvit Mediterana Klasa: UP/I-601-01/24-12/0001, Urbroj: 2181-172-01-24-00211 od 10. svibnja 2024. Sastav Povjerenstva da je naveden u točki VI. Uputa za provođenje postupka upisa djece u predškolske ustanove Grada Splita u pedagoškoj 2024./2025. (objavljena na web-u vrtića prilikom početka upisa). U navedenom Mišljenju Stručnog povjerenstva, da se vidi intencija tuženika učiniti sve što je u njegovoj moći da bi se osigurali uvjeti za upis tužitelja. Tuženik da od 26. travnja 2024. uputio dopis Gradu Splitu, vezano za osiguravanje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju; i dobio odgovor Grada Splita od 9. svibnja 2024. da Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, u članku 24.a st. 3, propisuje uvjete koje treba ispunjavati pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručno komunikacijski posrednik. U istom se članku propisuje da način uključivanja te način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika, kao i postupak radi ostvarivanja prava djece s teškoćama u razvoju na potporu pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručno komunikacijskih posrednika propisuje ministar nadležan za obrazovanje svojim pravilnikom. U tomu dopisu Grad Split navodi da, s obzirom da navedeni pravilnik još nije donesen, Grad Split nije u mogućnosti osigurati potporu pomoćnika ili stručnog komunikacijskog posrednika ali da može osigurati sredstva za zapošljavanje trećeg odgojitelja u odgojnoj skupini. Iz navedenog da je jasno da je tuženik poduzeo sve radnje da bi osigurao uvjete za prihvat tužitelja no da isti nisu mogli biti ostvareni. Samim time da nema govora o diskriminatornom ponašanju tuženika na koje ukazuje tužitelj. Tim više što da je, u Dječji vrtić Cvit Mediterana, upisano 1161 dijete u 60 odgojnih skupina, od toga 72 djece s težim teškoćama i 292 djece s lakšim teškoćama. U dopisu Grada Splita, kojim je odgovoreno na upit tužiteljeve majke (dopis na listu 84 spisa), da se navodi da je u dokumentaciji, dostavljenoj radi upisa tužitelja, navedeno da je potrebno osigurati podršku asistenta i mjere posebne skrbi u vrtiću; a odgojitelj ili treći odgojitelji da nisu zdravstveno educirani za pružanje tražene zdravstvene njege. Ove pedagoške godine da je Dječji vrtić Cvit Mediterana zaprimio 30 zahtjeva za upis djece s Nalazom i mišljenjem jedinstvenog tijela vještačenja i/ili nalazima i mišljenjima specijalista. Nije sporno da su određeni specijalisti kod kojih je tužitelj u tretmanu preporučili i izrijekom naveli da ga treba uključiti u predškolski odgoj tj. to je nesporno navedeno u dijelu liječničke dokumentacije. No u dijelu liječničke dokumentacije koji nije dostavljen uz tužbu, da je navedeno da tužitelju treba osigurati asistenta. U vještačenju koje je za tužitelja izradio za to nadležni Zavod za vještačenja, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanja osoba s invaliditetom, da se savjetuje uključivanje u predškolsku ustanovu uz pomoć asistenta. O tomu da se i majka očitovala, navodeći, na društvenim mrežama, da djetetu treba asistent a ne treći odgojitelj. O potrebi asistenta da se navodi i u Potvrdi o obavljenom sistematskom zdravstvenom pregledu predškolskog djeteta prije upisa u dječji vrtić: u napomenama dr. med. spec. ped. LC stoji da se zbog stome moli asistencija osobnog asistenta, kao i zbog svih ostalih dijagnoza. Tuženik da je dopisom zatražio očitovanje navedene liječnice vezano za navedenu Potvrdu: na koje je mjere posebne skrbi mislila kada je naglasila da su iste potrebne vezano za njegovo zdravstveno stanje, odnosno koje mjere posebne skrbi je predškolska ustanova dužna poduzeti da bi se dječaku osigurao siguran boravak u dječjem vrtiću. Dana 30. travnja 2024. dostavljen je odgovor, u obliku još jedne liječničke potvrde iste liječnice, u kojoj se navodi da je, zbog svih navedenih razloga, tužitelju potrebna dodatna skrb ukoliko predškolska ustanova raspolaže sa potrebitim kadrom. Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom da je nadležno tijelo iz sustava socijalne skrbi te da se njegov nalaz temelji na cjelokupnoj liječničkoj dokumentaciji tužitelja. To da proizlazi iz članka 20. stavka 4. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i točke V. Uputa za provođenje postupka upisa djece u predškolske ustanove Grada Splita u pedagoškoj 2024./2025 godini. Nesporno da je intencija zakonodavca djeci s teškoćama u razvoju dati prednost kod upisa da bi ih se socijaliziralo i pomoglo im se u razvoju. No ne pod cijenu ugroze zdravlja i sigurnosti djeteta. Navedeno stajalište da potvrđuje i Konvencija o pravima djeteta koja u članku 3. navodi kako u svim akcijama koje u svezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta. Nadalje Konvencija navodi kako se Države stranke obvezuju da će odgovarajućim zakonodavnim i upravnim mjerama djetetu osigurati zaštitu i skrb kakva je prijeko potrebna za njegovu dobrobit, uzimajući u obzir prava i dužnosti njegovih roditelja, zakonskih skrbnika ili drugih osoba koje su za nju zakonski odgovorne. Naposlijetku Konvencija u članku 3. navodi kako će Države stranke osigurati da službe i ustanove odgovorne za skrb ili zaštitu djece budu pod stručnim nadzorom i da svoje djelovanje usklade sa standardima nadležnih vlasti, osobito glede pitanja sigurnosti, zdravlja te broja i stručnosti osoblja. Iz svega navedenog da jasno proizlazi kako se tužitelju, djetetu, upisom u Dječji vrtić Cvit Mediterana bez osiguranja asistenta ne bi mogla pružiti adekvatna skrb pa se samim time ne bi postupalo u skladu s Konvencijom i ne bi se vodilo računa o najboljim interesima djeteta. Vezano za nedonošenje pravilnika, i tomu posljedičnu nemogućnost osiguravanja asistenta; da se ne može raditi o propustu tuženika već nadležnog ministarstva. Stoga da su tuženik, kao i prvostupanjsko tijelo, na zakonit i pravilan način utvrdili činjenično stanje, na temelju dostavljene dokumentacije. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

4. Dostavljanjem navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 28. studenoga 2024., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima druge stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24.; dalje: ZUS) koji se u ovome sporu primjenjuje na temelju članka 169. stavak 1. toga zakona.

5. Na temelju članka 89. stavka 4. u vezi članka 91. stavka 3. ZUS-a, rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika koji nije opravdao izostanak.

6. U dokaznom postupku u ovome sporu, čitana je sva dokumentacija u spisu ovoga spora, te u tuženikovom spisu u kojemu je doneseno osporeno rješenje, a koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

6.1. Preostale, po tužitelju predložene dokaze, za saslušanjem zakonske zastupnice-majke tužitelja, za saslušanjem članova stručnog povjerenstva Vrtića, za vještačenjem tužitelja po neuropedijatru i edukacijskom rehabilitatoru, za pribavljanjem od tuženika popisa u vrtić upisane djece s teškim teškoćama u razvoju, ovaj sud nije izvodio. To jer je ocijenjeno da se, kod navedenih dokaza koji su izvedeni, pravilnu i zakonitu odluku u ovome sporu može donijeti i bez izvođenja tih dokaza.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Člankom 20. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ("Narodne novine" br. 10/97., 107/07., 94/13., 98/19., 57/22., 101/23., 145/23., 145/24., dalje: Zakon) je propisano:

"(1) Svako dijete rane i predškolske dobi ima pravo upisa u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

(2) Za dijete koje je obvezno pohađati predškolu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati mjesto u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi koja provodi obvezni program predškole.

(3) Prednost pri upisu u dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za iduću pedagošku godinu imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne može upisati svu prijavljenu djecu, nakon upisa djece iz stavka 3. ovoga članka djeca se upisuju na način da prednost pri upisu imaju djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi ili potvrdu izabranog pedijatra ili obiteljskog liječnika da je razmjer teškoća u razvoju ili kronične bolesti okvirno u skladu s listom oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno propisu kojim se uređuje metodologija vještačenja, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u Hrvatski registar osoba s invaliditetom, djeca koja su ostvarila pravo na socijalnu uslugu smještaja u udomiteljskim obiteljima, djeca koja imaju prebivalište ili boravište na području dječjeg vrtića te djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja korisnika zajamčene minimalne naknade.

(5) Način ostvarivanja prednosti iz stavka 4. ovoga članka pri upisu djece u dječji vrtić uređuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.

(6) Prije upisa u dječji vrtić provodi se inicijalni razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, a koje provodi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj).

(7) Prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju iz stavka 1. ovoga članka, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima, kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka donosi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Upisi u dječje vrtiće mogu se provoditi elektroničkim putem."

9. Grad Split, kao jedinica lokalne samouprave i osnivač Dječjeg vrtića Cvit Mediterana (dalje: Vrtić), u smislu citiranog članka 20. stavka 5. Zakona, donio je Pravilnik o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u predškolske ustanove Grada Splita („Službeni glasnik Grada Splita" broj 33/23., dalje: Pravilnik), kojim je, između ostalog, propisano:

- u članku 7., da će se prije zaključenja ugovora o neposrednim pravima i obvezama s korisnicima usluga predškolskih ustanova provoditi inicijalni razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodit će se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, a koje provodi Stručno povjerenstvo dječjeg vrtića (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj);

- u članku 8., da Prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima, kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka donosi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića iz članka 7. ovoga Pravilnika.

10. Shodno citiranim odredbama Zakona (članak 20. stavci 6. i 7.) i Pravilnika (članci 7. i 8.), u prisutnosti tužitelja, tužiteljeve majke, i članova Stručnog povjerenstva Vrtića; 18. travnja 2024. je obavljen inicijalni razgovor o kojemu je sastavljen zapisnik. 11. Na tomu su zapisniku poimence navedeni članovi Stručnog povjerenstva Vrtića. Taj je zapisnik tužitelju dostavljen i on ga je priložio tužbi (list 66-67 spisa ovoga spora) pa je tužitelj tako upoznat s tim koje su osobe članovi toga povjerenstvo. Stoga to što članovi toga povjerenstva nisu imenovani u osporenom i prvostupanjskog rješenja, ne predstavlja, samo za sebe, nedostatak koji bi ta rješenja činio nezakonitima.

12. Navedeni je zapisnik tužitelju dostavljen kao prilog Mišljenja Stručnog povjerenstva Vrtića od 10. svibnja 2024. koje je on dostavio uz tužbu (list 65 spisa ovoga spora).

13. Prema navedenome Mišljenju Stručnog povjerenstva Vrtića, to je povjerenstvo prosudilo: da Vrtić nema uvjete za upis tužitelja u redovnu odgojnu skupinu vrtićkog programa za ped. god. 2024./2025. s obzirom na potrebne dodatne mjere njege i skrbi, kao i nemogućnost osiguravanja osobnog asistenta od strane Osnivača, a koje su navedene u Potvrdi pedijatra te Nalazu i mišljenju jedinstvenog tijela Vještačenja. U bitnome se dijelu obrazloženja navedenoga Mišljenja Stručnog povjerenstva Vrtića navodi: „Tijekom provedenog inicijalnog razgovora kod djeteta uočeno je kako je komunikacijski i govorno-jezični razvoj uredan, uz odstupanja na planu motoričkog razvoja i samostalnosti, što se potvrđuje uvidom u dostavljenu zdravstvenu dokumentaciju. Stručno povjerenstvo Dječjeg vrtića Cvit Mediterana je mišljenja da, uzimajući u obzir najbolji interes djeteta, Vrtić nema potrebne uvjete za upis djeteta u redovnu odgojnu skupinu vrtičkog programa za ped. god. 2024./2025., s obzirom na potrebne dodatne mjere njege i skrbi, kao i nemogućnosti osiguravanja osobnog asistenta od strane Osnivača, a koje su navedene u preporuci izabranog pedijatra te Nalazu i mišljenju jedinstvenog tijela Vještačenja.“.

14. U izreci prvostupanjskog rješenja, tužitelja (tj. njegovu šifru/identifikacijski broj) se navodi u točki III. B. „Djeca koja nemaju uvjete za upis u program ustanove“, podtočki 4) „Popis djece koja se ne mogu uključiti u redovnu odgojnu skupinu na temelju prosudbe Stručnog povjerenstva Vrtića (sukladno čl. 8. Pravilnika) – Vrtić nema uvjete za prihvat djeteta", pod rednim brojem 5. U istoj se točki i podtočki navodi još četvero djece (pod rednim brojevima 1. do 4.).

15. U bitnome dijelu obrazloženja prvostupanjskog rješenja; ponavlja se navedene nazive navedene točke i podtočke izreke, bez da se o tomu što dodatno obrazlaže.

16. Izrekom drugostupanjskog odn. osporenog rješenja, odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja, u navedenome dijelu kojim je odlučeno da se tužitelja ne upisuje u Vrtić.

17. Bitni se dio obrazloženja osporenog rješenja svodi na istu, već spomenutu, tvrdnju, navedenu u izreci prvostupanjskog rješenja pa ponovljenu u obrazloženju prvostupanjskog rješenje bez dodatnog obrazlaganja.

18. To je tvrdnja: tužitelj nije upisan budući da se tužitelja, na temelju prosudbe Stručnog povjerenstva Vrtića (sukladno čl. 8. Pravilnika), ne može uključiti u redovnu odgojnu skupinu jer Vrtić nema uvjete za prihvat tužitelja.

19. Prema odredbi iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09. i 110/21., dalje: ZUP), obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.

20. Odredbama iz članka 120. stavaka 2. i 3. ZUP-a je propisano: „(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na oblik i sadržaj prvostupanjskog rješenja na odgovarajući se način primjenjuju i na drugostupanjsko rješenje. (3) U obrazloženju drugostupanjskog rješenja ocijenit će se i svi navodi žalbe. Ako je već prvostupanjsko tijelo u obrazloženju svojeg rješenja pravilno ocijenilo navode koji se u žalbi iznose, drugostupanjsko tijelo može se pozvati na razloge prvostupanjskog rješenja.“.

21. Imajući u vidu gore izloženo o obrazloženju osporenog, kao i prvostupanjskog rješenja u dijelu koji se odnosi na odluku da se tužitelja ne upisuje u Vrtić, ovaj sud ocjenjuje da su tako danim obrazloženjem bitno povrijeđene citirane zakonske postupovne odredbe o sadržaju obrazloženja rješenja.

22. To ponajviše stoga što u obrazloženju uopće nije naveden razlog koji su i prvostupanjsko tijelo i tuženik držali glavnim i odlučujućim razlogom negativnog rješavanja o upisu tužitelja u Vrtić.

23. Taj razlog, koji nije naveden u obrazloženju tih rješenja, samo je djelomično naveden u Mišljenja Stručnog povjerenstva Vrtića od 10. svibnja 2024.: tužitelju su potrebne dodatne mjere njege i skrbi u Vrtiću a nije moguće osigurati tužitelju osobnog asistenta od strane osnivača Vrtića (Grada Splita).

24. Preostali dio toga razloga navodi se tek u odgovoru tuženika na tužbu: nemogućnost osiguravanja tužitelju osobnog asistenta (pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju) od strane osnivača Vrtića (Grada Splita) iz razloga što nije donesen pravilnik iz odredbe članka 24.a stavak 6. Zakona, prema kojoj načine uključivanja te način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika, kao i postupak radi ostvarivanja prava djece s teškoćama u razvoju na potporu pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnih komunikacijskih posrednika propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

25. Ostavljajući ovdje po strani (pravnu i činjeničnu) pravilnost navedenoga razloga, koji su tuženik i prvostupanjsko tijelo držali glavnim i odlučujućim kod donošenja rješenja (o tomu će biti riječi u nastavku obrazloženja), samim time što taj i takav razlog uopće nije naveden u tim rješenjima bitno su povrijeđene citirane zakonske postupovne odredbe o obrazloženju upravnog rješenja. Već samo to je (i zakonski i dostatan) razlog nezakonitosti osporenog rješenja (a time i njegovoga poništenja presudom u ovome upravnom sporu).

26. Naime, upravnim rješenjem javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima stranke, neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje (članak 2. stavak 1. ZUP-a).

27. Stoga to rješenje mora sadržavati one razloge kojima se to tijelo kao odlučujućima vodilo kada je o pravu ili obvezi ili pravnom interesu stranke odlučilo onako kako je tim rješenjem odlučilo.

28. U protivnom, nije ni moguće ispitati ni činjeničnu ni pravnu utemeljenost (dakle, zakonitost) toga rješenja, odnosno otkloniti sumnju u arbitrarnost javnopravnog tijela prilikom rješavanja konkretne upravne stvari.

29. Prema dugogodišnjoj i ustaljenoj upravnosudskoj praksi, takve grube nedostatke obrazloženja osporenog rješenja, nije moguće naknadno otkloniti navodima odgovora tuženika na tužbu u upravnom sporu.

30. Štoviše, i uzimanjem u obzir navoda i priloga odgovora tuženika na tužbu, proizlazi, da navedeni razlog koji tuženik drži odlučujućim za neupis tužitelja nema uporišta u mjerodavnom materijalnom pravu, kao i da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno.

31. Naime, prema navodima odgovora na tužbu, gore citirana prosudba stručnog povjerenstva bila bi u konkretnome slučaju zapreka za upis tužitelja u Vrtić. No tomu i takvome stavu se ne može pronaći uporišta u gore citiranim odredbama Zakona i Pravilnika kojima je ta prosudba uređena. To jer tim odredbama nije ni predviđeno da se na temelju te prosudbe može odbiti upis djeteta u vrtić, a kako je to učinjeno osporenim odn. prvostupanjskim rješenjem.

32. Razlog nedonošenja pravilnika na koji se tuženik poziva, također nema uporišta u pravilnoj primjeni materijalnog prava. To jer se upravnu stvar rješava primjenom postojećih i važećih propisa mjerodavnih za upravnu stvar (članak 2. stavak 1. ZUP-a), nakon što se utvrdi pravo stanje stvari tj. sve činjenice i okolnosti bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari (članak 8. ZUP-a).

33. U pravu je tuženik kada tvrdi da se, i u Vještačenju Zavoda na koje se tuženik poziva, kao i u potvrdi tužiteljevog izabranog liječnika primarne zaštite-pedijatra priloženoj radi upisa; savjetuje upis tužitelja u vrtić ali uz pomoć osobnog asistenta, a s obzirom na tužiteljevo zdravstveno stanje: stoma i druge u toj medicinskoj dokumentaciji pobrojane dijagnoze tužitelja.

34. U pravu je tuženik i kada tvrdi da je s tim u vezi uputio upit osnivaču Vrtića (Gradu Splitu) na koji mu je Grad Split odgovorio dopisom od 9. svibnja 2024. , u kojemu se navodi da s obzirom da navedeni pravilnik nije donesen, nije u mogućnosti osigurati potporu pomoćnika ali može osigurati sredstva za zapošljavanje trećeg odgojitelja.

35. U pravu je tuženik i kada navodi da je, s obzirom na preporučeno angažiranje osobnog asistenta za tužitelja, od tužiteljevog pedijatra zatražio dopunu spomenute potvrde, koja dopuna da je izdana, u obliku nove potvrde (od 30. travnja 2024.) u kojoj se navodi da je tužitelju „potrebna dodatna skrb ukoliko predškolska ustanova raspolaže sa potrebnim kadrom“.

36. Iako je prethodno navedeno u odgovoru na tužbu osnovano istaknuto a i dokazano navedenim ispravama, time nije utvrđeno pravo stanje stvari kako nalaže navedena odredba članka 8. ZUP-a.

37. Nije utvrđeno, koje su to mjere posebne odn. dodatne skrbi koje bi, s obzirom na tužiteljevo zdravstveno stanje, tužitelju bilo potrebno pružati za vrijeme njegovog boravka u vrtićkoj odgojnoj skupini.

38. Nije utvrđeno, može li se tu i takvu skrb pružiti, izvan kadrovskog okvira asistenta odn. pomoćnika a u okviru kadrova kojima Vrtić raspolaže ili koje bi mu osnivač (Grad Split) za to mogao osigurati.

39. Nisu ocijenjeni kapacitet i mogućnost tužiteljeve majke da svojim dolascima u Vrtić dijelom ili potpuno pruži takvu skrb s obzirom da je ona spremnost na te dolaske izrijekom iskazala na navedeni zapisnik o inicijalnom razgovoru.

40. Stoga se, za sada; ne može prihvatiti tvrdnju tuženika da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da bi tužitelju osiguralo upis u vrtić; odnosno, ne može se otkloniti tomu suprotan prigovor tužitelja.

41. Naime, među strankama nije sporno da su tužitelju upis u Vrtić preporučile stručne osobe radi njegove socijalizacije i poticanja razvoja s obzirom da je tužitelj dijete s teškoćama u razvoju uzrokovanima kroničnim bolestima.

42. Tužitelj, dakle, spada u posebno osjetljivu društvenu skupinu djece s kroničnim bolestima i poteškoćama u razvoju; koja je, kao takva, pravno prepoznata propisima na koje se i tužitelj i tuženik pozivaju u ovome sporu.

43. S obzirom da su dječji vrtići javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu (članak 1. Zakona), konkretan slučaj otvara i pitanje pristupa navedene posebno osjetljive društvene skupine uslugama navedene javne službe. To tim više tuženika obvezuje poduzeti sve što je u njegovoj moći da tužitelju osigura upis u vrtić.

44. Sam tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ima upisanih 72 djece s težim poteškoćama, i da se, u postupku upisa za godinu 2024./2025 (u kojemu je i tužitelj podnio predmetnu prijavu za upis) prijavilo 30 djece s nalazom i mišljenjem jedinstvenog tijela vještačenja i/ili nalazima i mišljenjima vještačenja.

45. Slijedi da je, pored tužitelja, u istome predmetnom postupku, sudjelovalo još 29 djece na koju bi se odnosio isti zakonski kriterij prednosti upisa: djeca s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi ili potvrdu izabranog pedijatra ili obiteljskog liječnika da je razmjer teškoća u razvoju ili kronične bolesti okvirno u skladu s listom oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno propisu kojim se uređuje metodologija vještačenja (članak 20. stavak 4. Zakona).

46. Proizlazi i da su neka od te djece i upisana jer je, iz iste kategorije razloga neupisa kao i za tužitelja, ostalo neupisano, pored tužitelja, još 4 djece; a tuženik tvrdi da je kod tuženika ima sveukupno 72 djece (polaznika) s težim poteškoćama u razvoju.

47. Iako je nedvojbeno da se narav poteškoća kod te djece znatno razlikuje; gornji navodi koje je sam tuženik iznio u odgovoru na tužbu, otvaraju pitanje je li, među upisanom djecom, bilo one kojima su potrebne mjere dodatne i posebne skrbi, i kako je, u okolnostima nemogućnosti angažiranja asistenta (kojima tuženik opravdava neupis tužitelja) ta skrb riješena za tu upisanu djecu (u okviru kojih kadrova i na koji način).

48. Stoga se, za sada, ne može otkloniti tužiteljeve, baš u tomu pravcu istaknute, prigovore jer iz navedenoga slijedi da kod donošenja osporenog rješenja u pogledu toga nije ni obrazloženo ni utvrđeno stanje stvari. Naime, u osporenom rješenju, a ni u ovome sporu, tuženik nije iznio razloge niti pojasnio okolnosti pod kojima se ocjenjivao tužiteljev zahtjev za upis u dječji vrtić. Konkretno, je li osnovanost tužiteljevog zahtjeva ocjenjivana na način kako je to učinjeno u istim ili usporedivim situacijama. Samim time tuženik je propustio mogućnost otkloniti svaku sumnju da je u odnosu na tužitelja došlo do nejednakog postupanja u odnosu na drugu upisanu djecu s težim poteškoćama. Tuženik tu činjenicu ističe u prilog tvrdnji kako kod upisa djece s teškoćama nema diskriminatornog postupanja. Međutim, povreda zabrane diskriminatornog postupanja ne utvrđuje se apstraktno i na neodređenom broju adresata, već konkretno u odnosu na osobu koja se na to poziva, a to je ovdje tužitelj. 49. Iz svega prethodno obrazloženog, proizlazi da je osporeno rješenje opterećeno gore navedenom bitnom postupovnom povredom i doneseno pogrešnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

49.1. Stoga osporeno rješenje nije zakonito pa je, na temelju članka 117. stavka 1. u vezi članka 47. ZUS-a, presuđeno kao pod točkom I. izreke.

50. Odlučivanje u granicama tužbenog zahtjeva (članak 47. stavak 1. ZUS-a) ne znači da stranka tužbenim zahtjevom može sudu odrediti do koje razine upravnog postupka će se upustiti u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva (tako u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-2276/2016-2 od 21. rujna 2016.).

51. U tom smislu, mada se to tužbenim zahtjevom traži, ovom presudom ovaj sud, nije poništio prvostupanjsko rješenje u dijelu kojim je odlučeno da se tužitelja ne upisuje u Vrtić, te nije sam riješio ovu stvar (nalaganjem tuženiku tužiteljeva upisa u 6- ostani program Vrtića, kako je tužbenim zahtjevom traženo) nego je (točkom I. izreke ove presude) poništio drugostupanjsko rješenje tuženika (osporeno rješenje) i vratio predmet tuženiku na ponovni postupak.

52. Naime, u ponovnom je postupku (nakon ove presude) tuženik ionako ovlašten upotpuniti postupak (sam ili putem prvostupanjskog tijela-članak 115. stavak 3. ZUP) pri čemu je, ako utvrdi osnovanost žalbe (u skladu sa člankom 115. stavak 1. ZUP-a nije vezan žalbenim razlozima), ovlašten novim drugostupanjskim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje u dijelu pobijanom žalbom i sam u tomu dijelu riješiti stvar odnosno dostaviti predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu (članak 117. stavci 1. i 2. ZUP-a).

53. U smislu članka 119. stavka 6. ZUS-a, ističe se da ovaj sud u ovome sporu nije ni mogao sam riješiti ovu stvar s obzirom na njenu prethodno obrazloženu prirodu. Riječ je, naime, o stvari upisa u javni vrtić djeteta s poteškoćama u razvoju uzrokovanim kroničnom bolešću. U stvari te i takve prirode, prvenstveno je na Vrtiću odnosno tuženiku da, u suradnji i komunikaciji s osnivačem (Gradom Splitom), s tužiteljevom majkom, i s tužiteljevom izabranom liječnicom primarne zdravstvene zaštite (pedijatricom), svim dokaznim sredstvima (članak 58. ZUP-a) utvrdi pravo stanje stvari (članak 8. ZUP-a) i poduzme sve što je u okviru objektivnih mogućnosti tuženika i njegova osnivača da se tužitelju omogući upis i pohađanje Vrtića.

54. Točka II. izreke ove presude, temelji se na članku 119. stavku 4. i članku 151. stavku 2. ZUS-a. U ponovnom će postupku tuženik upotpuniti postupak radi utvrđivanja pravog stanja stvari te će pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novo rješenje o tužiteljevoj žalbi protiv prvostupanjskog rješenja o neupisu tužitelj u vrtić, koje novo rješenje će obrazložiti na zakonom propisan način. Sve u smislu kako je to prethodno obrazloženo ovom presudu.

55. S obzirom da je uspio u ovome sporu, tužitelju je priznata zahtijevana naknada troška odvjetničkog sastavljanja tužbe (1.000,00 eur) i zastupanja na navedenome raspravnom ročištu (1.000,00 eur); ukupno 2.000,00 eur / 15.069,00 kn (fiksni tečaj konverzije 7,53450), sukladno Tbr. 27. točka 1. alineja druga i točka 2., Tbr. 52. stavak 3. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.). Više traženih 1.000,00 eur za podnesak od 29. kolovoza 2024. nije priznato jer se ne radi o opravdano učinjenom izdatku (u smislu članka 144. stavka 1. ZUS-a) s obzirom na održanu raspravu za koju je trošak priznat. 56. Stoga je, na temelju članka 144. stavaka 1. do 3., članka 147. stavka 1. i članka 148. ZUS-a, riješeno kao pod točkom III. izreke.

57. Odlučivanje o tužiteljevom prijedlogu za izdavanjem privremene mjere je izostalo jer je postalo bespredmetno kod točaka I. i II. izreke ove presude koja je (u tomu dijelu) pravomoćna danom donošenja (članak 123. stavak 1. ZUS-a).

U Splitu 30. prosinca 2024.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv točaka I. i II. izreke ove presude nije dopuštena žalba (čl. 127. st. 1. ZUS-a). Protiv odluke o trošku (točka III. izreke), dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 3 primjerka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske, koja žalba odgađa izvršenje.

DNA:

1. opun. tužitelja, uz zapisnik o objavi

2. tuženik, uz zapisnike o raspravi i objavi te spis dostavljen uz odgovor na tužbu 3. u spis.