Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale Comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje-Buie

Buie, Via dell’ Istria 1

Poslovni broj P-820/2022-31

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P  R  E  S  U  D  A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji: Margareta Vivoda, u pravnoj stvari tužitelja: CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb zastupanog po punomoćnicima u OD Vukić i partneri, odvjetnicima iz Rijeke, protiv tuženika: LOVAČKO DRUŠTVO "MIRNA" BUZET, OIB 21478675127, Trg Fontana 7, 52420 Buzet zastupanog po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku iz Zagreba, u umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, zastupan po punomoćniku Antoniu Šćulcu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Grgić i Partneri iz Zagreba, iz radi isplate, nakon održane i zaključene glavne rasprave u nazočnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača, 30. prosinca 2024. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LOVAČKOM DRUŠTVU “MIRNA“ BUZET, OIB: 21478675127, Trg Fontana 7, 52420 Buzet, isplatiti tužitelju CROATIA osiguranju d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, iznos od ukupno 1.399,69 €ura, sa zakonskim zateznim kamatama, počev od 29.11. 2021.godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, do 31.12.2022., od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. godine pa do isplate sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku LOVAČKOM DRUŠTVU “MIRNA“ BUZET, OIB: 21478675127, Trg Fontana 7, 52420 Buzet, naknaditi tužitelju CROATIA osiguranju d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, parnični trošak u iznosu od 1.356,18 eura sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja, 30. prosinca 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, do 31.12.2022., od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. godine pa do isplate sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Tuženik i umješač na strani tuženika se odbijaju sa svojim zahtjevom za naknadu parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 26.10. 2021. godine u BUZETU, na cesti D- 44 DIONICA 2, došlo do izlijetanja divljači / divlje svinje / iz lovišta kojim gospodari tuženik na označenu prometnicu, koja je potom pretrčavajući kolnik udarila u vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala UTS, a koja se vozilom kretala predmetnom prometnicom, sve utvrđeno po policijskim djelatnicima PU Istarske, PP Buzet, Potvrda broj: 211-04/21-O/10370 od 17.11. 2021.godine. Oštećeno je vozilo reg. oz. [registarska oznaka], vlasništvo UTS osigurano kod Croatia osiguranje d.d. policom kasko osiguranja br. 011612627935 s rokom važenja od 9.8. 2021. do 9.8. 2022.godine. Zbog navedenog naleta divlje svinje na vozilo, na vozilu marke „Citroen C4“, reg. oz. [registarska oznaka] nastupila je šteta. Vozilo reg. oznake reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo UTS, na dan predmetnog štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom obveznog osiguranja od AO s ugovorenim djelomičnim kasko osiguranjem (Sudar sa životinjama), polica br. [broj police] s rokom važenja od 09.08. 2021. do 09.08. 2022.godine. Vlasnik oštećenoga vozila reg. oznake [registarska oznaka], podnio je temeljem zaključenog ugovora o osiguranju automobilskog kaska zahtjev za naknadu pretrpljene štete na oštećenom vozilu. Tužitelj je temeljem uvida u dostavljenu dokumentaciju u pogledu osnova i visine nastale štete, dana 29.11. 2021. godine izvršio plaćanje naknade štete u iznosu od 10.546,00 kune. Tuženik je imatelj divljači koja je u predmetnom štetnom događaju uzrokovala štetu za koju je tužitelj isplatio naknadu iz osiguranja. Ista je divljač na javnu prometnicu potekla iz lovišta kojim gospodari tuženik. Zbog navedenoga, tuženik je pasivno legitimiran u ovome parničnom postupku. Nadalje, u kontekstu odredbi Zakona o obveznim odnosima – Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, divljač na prometnici smatra se opasnom stvari pa za štete koju divljač u tim okolnostima počini trećima, postoji odgovornost njezina imatelja prema konceptu objektivne odgovornosti za štetu. Sukladno odredbi čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Tužitelj je pozvao tuženika na plaćanje regresnoga duga mirnim putem, no, isti je odbio izvršiti plaćanje. Kako tuženik prema tužitelju u prethodnom mirnom postupku nije ispunio regresnu tražbinu tužitelja, tako tužitelj, temeljem odredbe članka 963. Zakona o obveznim odnosima, kao i odredaba 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima, a u svezi s odredbom članka 83. Zakona o lovstvu, predlaže donijeti presudu kojom će tuženika obvezati na regresnu isplatu prema tužitelju.

2. Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako glede osnovanosti, tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da bilo kakva ozljeđena/uginula divljač koja bi se mogla dovesti u vezu s predmetnim štetnim događajem - nije pronađena, kako po djelatnicima Policije koji su obavili očevid, tako niti naknadno po članovima tuženika. Da bi se uopće moglo govoriti o eventualnoj odgovornosti za štetu tuženika kao lovoovlaštenika, potrebno je prije svega dokazati da ja šteta nastala naletom automobila na divljač. Zakon o lovstvu je lex specialis te njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa. Nadalje, tuženik dodatno ističe i kako je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu). Divljač nije i ne može biti opasna stvar, a kada bi i bila, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. O takvim situacijama sudska praksa je već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (članak 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile. Na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može prepisati tuženiku već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika, sukladno načelu casum sentit dominus. Tuženik napominje kako je označavanje ceste/opremanje ceste prometnom signalizacijom i opremom u isključivoj nadležnosti osobe koja upravlja javnom cestom. Javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane na način da ih na siguran način mogu koristiti svi sudionici kojima su iste namijenjene, što je sve u nadležnosti osobe koja upravlja javnom cestom - sukladno odredbama Zakona o cestama, Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnika o znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i dr. S tim u vezi, tuženik ima saznanja da su se na dionici ceste na kojoj se predmetno štetni događaj dogodio i ranije dešavale brojne prometne nesreće naletom automobila na divljač iz čega je razvidno da je osoba koja upravlja predmetnom dionicom ceste bila upoznata s činjenicom da ista nije sigurna za prometovanje no, unatoč tome propušta poduzeti adekvatne mjere radi sprječavanja prodora divljači na istu. Također, Iz Potvrde MUP- a od 16.11.2021. g., je razvidno kako je mjesto nastanka predmetnog štetnog događaja bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ no, bilo kakve zaštitne mjere – nisu poduzete. Obzirom na izneseno, ističe se prigovor isključive odgovornosti osobe ovlaštene upravljati javnom cestom na kojoj se predmetni štetni događaj dogodio. Nastavno, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (čl. 51.). Vozač/osiguranik tužitelja nije postupio po postavljenom prometnom znaku „divljač na cesti“ te obzirom na znatna oštećenja na vozilu isti nije ni prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti. Obzirom na izneseno tuženik ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača/osiguranika tužitelja za predmetni štetni događaj. Nastavno, tuženik osporava da bi prikazan oštećenja nastala od naleta na divljač te se osporava da bi dlaka pronađena po djelatnicima policije bila dlaka divljači. Također, tuženik ističe se kako je isti provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako tuženik npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Tužitelj u tužbi ne označuje u čemu se konkretno sastoji ni eventualni propust tuženika. Tuženik prigovara i visini postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik smatra kako tužitelj nije bio u obvezi naknaditi štetu svom osiguraniku, a prema dostavljenim Općim uvjetima, budući da in concreto nije na nedvojbeni način utvrđeno da je šteta nastala naletom na divljač.

3. Tuženik je predložio da se o predmetnoj parnici putem Suda obavijesti trgovačko društvo Euroherc osiguranje d.d. radi ostvarenja „intervencijskog efekta“, a obzirom da odluka o sporu može zavisno od rezultata postupka imati posredno pravni učinak i na navedeno trgovačko društvo. Naime, tuženik bi mogao imati regresni zahtjev prema navedenom trgovačkom društvu obzirom da tuženik kod označenog društva ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, koja polica pokriva i štete nastale na motornom vozilu. Polica osiguranja od odgovornosti br.: 804271894.

4. Tuženik predlaže tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

5. Euroherc d.d. Zagreb prijavio je miješanje na strani tuženika podneskom od 9. siječnja 2024., zato što je tuženik na dan štetnog događaja imalo policu osiguranja od odgovornosti zaključenu sa Euroherc osiguranje d.d.

6. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja za regresnom isplatom te za naknadom troškova postupka. Radi utvrđenja pravno relevantnih činjenica u postupku su izvedeni dokazi: čitanjem prijave štete od 28.10.2021. str.4-5, preslika prometne dozvole i vozačke dozvole str. 6-9, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola droga ili lijekova str. 10, oznake štete str. 11, potvrde PP Buzet str. 12, podataka o prometnoj nezgodi str. 14, police osiguranja str. 15, pregledane se fotografije, pročitan je dopis tužitelja str. 31, potvrde o plaćanju str. 80, dopis PP Pazin s ispostavom Buzet str.92, dokumentacija dostavljena PP Pazin s ispostavom Buzet str. 93-103, proveden je uviđaj na licu mejsta nastanka prometne nezgode uz prometno vještačenje, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka, vještak je saslušan na ročištu za glavnu raspravu, pregledane su ostale isprave. Ostale dokaze sud nije izvodio jer ih je ocijenio nepotrebnim za odluku u ovoj pravnoj stvari.

7. Izvedenim materijalnim dokazima u spisu utvrđeno je:

- čitanjem prijave štete utvrđeno je da je UTS prijavila štetu na vozilu registarske oznake [registarska oznaka] na dionici D44, dionica 2, odvojak za Srneglu, uslijed prometne nezgode koja se dogodila dana 26. listopada 2021. godine oko 21 sat, s obrazloženjem da je vozeći se iz smjera Istarskih Toplica prema Buzetu, kod odvojka za Srneglu pred vozilo istrčalo više divljih svinja, a zbog nemogućnosti da ih sve izbjegne, jedna svinja iz krda je udarila u vozilo, čime ga je oštetila,

- čitanjem prometne dozvole utvrđeno je da se radi o vozilu Citroen C4,

- iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu utvrđeno je da ETS dana **.**.2021. godine nije bila pod utjecajem alkohola,

- iz oznake štete 16-AH-29427/2021 utvrđeno je da ukupan iznos kalkulacije popravka vozila iznosi 26.531,83 kune,

- iz potvrde Policijske uprave Istarske, PP Buzet od 16. 11.2021. godine utvrđeno je da je UTS bila učesnica prometne nezgode od dana 26. listopada 2021. godine, sa vozilom, Citroen C4, reg. Oznake [registarska oznaka], da u trenutku naleta vozilom na divljač nije bilo putnika, prikazana su oštećenja na vozilu, nakon udara divljač (divlja svinja) je pobjegla u nepoznatom smjeru. O naletu na divljač je obaviješteno nadležno lovačko društvo „Mirna“ iz Buzeta. Pregledom vozila na prednjem braniku pronađene su dlake i blato otpalo s divlje svinje prilikom udara vozila u istu. Pregledom dionice državne ceste D44 utvrđeno je da je na oko 1,8 km prije mjesta udara vozilom na divljač postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“,

- iz police osiguranja od automobilske odgovornosti broj 011612627935 255 – 170 -82 -99 utvrđeno je da je osiguranje bilo ugovoreno za razdoblje od 9.8.2021. do 9.8.2022. godine, a da je polica bila ugovorena, između ostalog i za sudar sa životinjama (prema uvjetima za osiguranje automobilskog kaska),

- fotografije prikazuju oštećenja na vozilu,

- Totalna šteta na vozilu procijenjena je na iznos od 10.546,14 kuna, a koji iznos je i isplaćen NTS,

- Regresni zahtjev od strane tužitelja prema tuženiku upućen je dana 21.7.2022.,

- Iz potvrde PP Pazin s ispostavom Buzet utvrđeno je da se na dionici gdje se dogodila predmetna prometna nezgoda u razdoblju od 2019. do 2021. godine dogodilo 5 događaja na cesti-naleta vozila na divljač,

- Fotodokumentacija očevida prikazuje oštećenja na vozilu, opći izgled mjesta događaja, dlake divljači i blato divljači na vozilu.

8. UT, policijski službenik bio je na uviđaju odmah nakon prometne nezgode. UTS kretala se iz pravca Ponte Portona prema Buzetu i nezgoda se dogodila otprilike 50 m prije odvojka za Srneglu. Divljač nije nađena. Sjeća se da su nađene dlake i da je bilo neko blato na dijelu udara vozila. Na cijeloj dionici gdje se desio štetni događaj nema zaštitne ograde. Na licu mjesta rečeno mu je da se radilo o divljoj svinji. Na ovoj dionici se jako često dešavaju nezgodne zbog naleti na divljač.

9. ET je kao predsjednik društva bila pozvana od strane policije na lice mjesta. Divljač nije pronađena. U autu je bila UTS, a naknadno je došao i suprug sa svojim autom, on je rekao da je preko ceste prošlo krdo divljih svinja. On je rekao da je to krdo divljih svinja izašlo iz kanala i ispod ograde došlo na cestu. Da je bilo tako sigurno bi na cesti bilo blata i tragova, ali ona nije uočila ništa. Oštećenje na autu je bilo relativno veliko, bio je uništen far, prvi branik. Po njezinom mišljenju prilikom takvog udara trebalo je biti i tragova krvi, a svinja je trebala biti ranjena. Pričala je sa UTS, rekla je da joj se to nije nikada dogodilo, da je sva izvan sebe. Lovo ovlaštenici nemaju mogućnosti poduzimanja bilo kakvih radnji radi eventualne zaštite od naleta na divljač međutim svake godine obavještavaju koncesionara cesta o broju naleta koji se dogodio na određenoj dionici. U zadnje vrijeme na ovoj dionici nema naleti na divljač ali prethodno je bilo. Nema naleta zato što se radi zaobilaznica pa nema ni divljači. Inače na dionici Čiritež-Selca postavljena su u suradnji LSIŽ i Istarske ceste plava svijetla koja odbijaju divljač i nalet na divljač je smanjena za 90%, ta svijetla postavljena su prije dvije godine. LD vrši odstrel divljači u skladu s lovno- gospodarskom osnovom. U 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. bili su česti naleti na divljač na kompletnoj dionici D44 od Buzeta do skretanja za Valice. Ni tada, ni danas nije bilo žičane ograde uz dionicu, niti plavih svjetala. Niti naknadno nakon štetnog događaja nije pronađena nikakva divljač, a koja bi se mogla dovesti u vezu sa štetnim događajem. Na dan štetnog događaj nije bilo nikakvih aktivnosti od strane LD-a. Ova dionica je zimi također posipana solju. Sol privlači divljač na cestu. U 2021. imali su 2 inspekcijska nadzora i u lovištu nisu pronađene nikakve nepravilnosti. LD ima lovište u zakupu, to je zajedničko lovište otvorenog tipa, lovište Mirna i to lovište nema nikakve ograde, niti je smiju postavljati. Nakon štetnog događaja je razgovarala sa DTS, ona je nju nazvala kada je dobila poziv od suda, bila je sva uplašena zašto je ona dobila poziv od suda zbog naleti na divljač jer da ona nikada nije imala nalet na divljač. Ona joj tada rekla: "Pa kako nisi?", i pitala ju: "Šta se ne sjećaš onog što je bilo na U s C4?" i onda je ona rekla: "Aha, to je to".

10. Sud je proveo uviđaj na licu mjesta nastanka prometne nezgode, uz prometno vještačenje te su na licu mjesta saslušani sudionica prometne nezgode UTS, NT i DT.

11. UTS, saslušana na licu mjesta dana 26. travnja 2024. godine je iskazala da se dana 26.10.2021. kretala iz pravca Ponte Porton-Buzet u večernjim satima, misli negdje oko 18:30, bila je noć. Pokazala je prometnom vještaku mjesto naleta na divlju svinju. Ona da je vozila brzinom 55-60km/h te je u jednom trenutku vidjela ispred sebe male divlje svinje i veliku. U jednom trenutku udarila je u divlju svinju i ona je pobjegla. Ona je vidjela svinje na udaljenosti manje od 30 metara. U trenutku kočenja pas je sjedio na suvozačevom sjedalu i sletio je naprijed. Tragove krvi nije uočila, bili su tragovi kočenja i ostaci životinjske dlake. Kolnik je bio suh u trenutku prometne nesreće. Kretala se normalno, sredinom prometne trake. Na vozilu je imala upaljena duga svijetla jer nije bilo nikoga iz suprotnog smjera. Divljač je trčala i to sa njene lijeve strane na desnu stranu okomito kolnika. Bila je sama na cesti u trenutku prometne nezgode, bez drugih vozila na cesti, a cesta nije bila osvijetljena. Svakodnevno prolazi predmetnom dionicom i nije bila upoznata s naletima na divljač. Divlju svinju nakon udara više nije vidjela i nije vidjela gdje je otišla.

12. NT bio je na licu mjesta kritičnog dana. Nakon konkretnog štetnog događaja uginula divljač nije pronađena u blizini. Taj dan nije bio organiziran lov, a lov se inače organizira po danu.

13. Zakonski zastupnik tuženika DT je iskazao da saznanja o ovom događaju imaju zato jer je lovačko društvo i inače o svakom štetnom događaju gdje se spominje divljač obaviješteno, na području Buzeta. Također nema nikakvih saznanja da bi bila nađena mrtva divljač nakon ovog štetnog događaja. Lovačko društvo je obavještavalo i Županijske i Hrvatske ceste o potrebi postavljanja prometnih znakova opasnost od divljači na ovoj dionici jer je ovo jedna od najopasnijih dionica naleta na divljači na cesti. Također vozi se i jako velikom brzinom na ovoj dionici. Od Lupoglava do Ponte Portona često su naleti na divljač. U svrhu sprečavanja nastanka naleta dna divljač naveo je da hranilišta i pojilišta imaju dalje od ceste i zasijavanje kukuruza, pšenice, zobi su dalje od ceste i od naselja. Međutim vidljivo je da su ovdje i uz cestu obrađene poljoprivredne površine. Inspekcija dolazi 2 puta godišnje i nikada nisu uočene nepravilnosti u radu. Dionica nije osvijetljena. Najbliže hranilište od mjesta nastanka prometne nezgode je 1 km, što za divljač nije puno jer divljač konkretno i divlja svinja po noći napravi i do 50 km. Na ovom području unazad par godina bilo je puno divljih svinja.

14. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Saše Monasa (str. 129-143 spisa) utvrđeno je u bitnome slijedeće: da je brzina kretanja vozila ETS u trenutku naleta na divljač bila između 40 i 50 km/h, da je pri brzini kretanja vozila od 45km/h potreban zaustavni put oko 27,2m i vrijeme oko 3,2 s. Vremenski 0,8s prije naleta vozila Citroen C4 na divljač, navedeno vozilo nalazilo se na udaljenosti koja prethodi mjestu naleta K za oko 10m. Moguće je bilo zaustavljanje predmetnog automobila prije mjesta naleta na divljač za sve brzine kretanja niže od 21,2km/h. Proizlazi da osiguranica tužitelja koja se kretala brzinom oko 45km/h, a koja brzina je bila niža od ograničenja (90km/h) za taj dio kolnika nije imala tehničke mogućnosti niti poduzeti radnju kočenja prije mjesta naleta na divljač, kao niti zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta. 1,8 km od mjesta prometne nezgode postavljen je prometni znak „Divljač na cesti“.

15. Prometni vještak Saša Monas, saslušan je na ročištu za glavnu raspravu od 29.11.2024. godine. U cijelosti je ostao kod nalaza i mišljenja, te dalje istakao, očitujući se na primjedbe tuženika da uzimajući u obzir prikazane materijalne tragove u fotodokumentaciji policijskih službenika koje slike su sačinili tijekom očevida predmetnog štetnog događaja te pripadajuća potvrda i dokumenta policijskih službenika koji se zove podaci o prometnoj nezgodi, mišljenja je da se navedena prometna nesreća dogodila upravo na mjestu koje je pokazala svjedokinja tijekom uviđaja. Navedena oštećenja mogla su nastati u opisanoj prometnoj situaciji od strane vozačice automobila. Obzirom na vrijeme ulaska divljači na kolnik koje je proteklo do trenutka naleta, a isto iznosi oko 0,8 sekundi proizlazi da je vozačica mogla kočiti 0,2 sekunde nakon samog naleta pa do mjesta zaustavljanja. To je izračunato na temelju vremena percepcije prosječnog vozača na opasnu situaciju u noćnim uvjetima a koje vrijeme iznosi 1 sekundu (tzv. psihološka sekunda). U navedenoj psihološkoj sekundi prosječni vozač percipira opasnost nakon čega poduzima radnju snažnog kočenja odnosno u toj prvoj sekundi uspijeva prebaciti svoju nogu s papučice gasa na papučicu kočnice. Nakon toga slijedi vrijeme od oko 0,2 sekunde koje se odnosi na porast usvojenja koeficijenta kočenja do njegovog punog iznosa. Znači proteknutog vremena od 1,2 sekunde od kada je prosječni vozač percipirao opasnost njegovo vozilo se nalazi u fazi snažnog kočenja s maksimalnim koeficijentom usporenja. To je sve uzeto u obzir prilikom izračuna navedenog nalaza. U nalazu i mišljenju u poglavlju 7.1 definirana je brzina kretanja vozila u trenutku naleta kao područje naletne brzine od oko 40.50 km/h i to na temelju zaostalih oštećenja na vozila s obzirom da se radilo o punom čeonom naletu. U nastavku nalaza i mišljenja koristio je za daljnje izračune aritmetičku sredinu navedenog područja naletne brzine odnosno brzinu od 45 km/h. U koliko bi gledali granične brzine navedenog područja koje predstavljaju brzinu u trenutku naleta onda bi proizlazilo da je brzina kretanja prije poduzimanja radnje kočenja iznosila 51,5 km/h za gornju graničnu brzinu odnosno 41,4 km/h za donju graničnu brzinu. Svjedokinja je tijekom uviđaja iskazala da je njen pas koji se nalazio na sjedalu suvozača uslijed kočenja sletio naprijed i to i za očekivati s obzirom kada vozilo koči tijelo koje nije vezano ima inerciju prema naprijed. S obzirom da se u ovoj prometnoj situaciji dogodio puni čelni nalet na divljač vještak je istaknuo da je mišljenja da brzina u trenutku naleta nije bila veća od utvrđene u nalazu, odnosno od područja naletne brzine između 40 i 50 km/h. Uzimajući u obzir iskaz svjedokinje na uviđaju gdje je ista rekla da je u jednom trenutku vidjela ispred sebe male divlje svinje i veliku, a uzimajući dodatno u obzir oštećenje na prednjem dijelu poklopca motora gdje se vidi da je predmetni lim savijen prema dole mišljenja je da je došlo do naleta na neku veliku divlju svinju. Na pitanje kako to da je vozačica udarila samo jednu a ne i ostale svinje naveo je tehnički ne može isključiti mogućnost da je možda i neka od "malih" svinja bila u određenom kontaktu sa čeonim dijelovima vozila međutim u to ne može biti siguran i sa sigurnošću zaključiti po oštećenjima. Prilagođena brzina u noćnim uvjetima vožnje je direktno povezana sa daljinom vidljivosti zapreke ispred vozila. U ovoj konkretnoj situaciji, a s obzirom na svinju koja je ušla na kolnik gdje je do mjesta naleta proteklo vrijeme od oko 0,8 sekundi, pri čemu je vozilo svjedokinje bilo udaljeno od oko 10 metara do mjesta naleta, to proizlazi da bi bilo moguće zaustaviti predmetno vozilo svjedokinje do mjesta naleta za sve brzine njenog kretanja koje su manje od 21,2 km/h., a što je i prikazao u izračunu u toč.7.6. nalaza. Prometni znakovi koji su se nalazili u smjeru kretnja vozila svjedokinje jesu znak opasanosti divljač na cesti i prometnom znaku prestanka ograničenja brzine vožnje od 50 km/h. Mjesto prometne nesreće nalazi se izvan naselja i to na državnoj cesti D44 Buzet-Ponte Porton, izvan označene ploče Grad Buzet, znači izvan Grada Buzeta, što je i fotografirano. Naselje Srnegla koji spominje tuženik, odnosno ploča za naselje Srnegla nije na glavnoj prometnici. Na pitanje da li je postoji mogućnost s prometno-tehničkog gledišta da je do oštećenja na vozilu došlo na neki drugi način, a ne zbog naleta na divljač, to zato što nema nikakvih dokaza da se radi o isključivo o naletu na divljač naveo je da je prednji lijevi far koji je ispao iz ležišta pronađen na licu mjesta, prema oštećenjima na vozilu ista oštećenja odgovaraju čeonom naletu na divljač. Na upit umješača da li postoji mogućnost da je do nezgode došlo na neki drugi način, pa da je insceniran nalet na divljač naveo je da prema dostavljenom u spisu mišljenja je da se prometna nezgoda dogodila na predmetnom mjestu i oštećenja na vozilu odgovaraju naletu na divljač. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio kao stručan i objektivan. 16. Iz dokumentacije očevida (, na fotografijama F 3 i 4, prikazane su tragovi dlake životinjskog podrijetla na vozilu, a na fotografijama F 5 blato divljači na vozilu, prikazana su oštećenja na vozilu. Te životinjske dlake poklapaju se s navodima vozačice DTS o tome kako je do nesreće došlo i sa utvrđenim u zapisniku sa lica mjesta. To što životinjska dlaka nije vještačena u postupku, a kraj ostalih izvedenih dokaza sud ne dovodi u nikakvu sumnju da se nezgoda nije dogodila upravo na način kako je to opisano u zapisniku policije i onako kako je to iskazala svjedokinja- vozačica. I iskaz ET koja je navela da je DTS bila začuđena radi poziva u sud radi naleta na divljač, a da je tek nakon što ju je ET podsjetila o čemu se radi odgovorila potvrdno ne dovodi sud u sumnju da se prometna nezgoda kritičnog dana ne bi dogodila upravo naletom na divljač. Iz policijskih isprava i ostalih izvedenih dokaza upravo proizlazi kako je srneća divljač prouzročila štetu na vozilu tužitelja.

17. Analizirajući i povezujući izvedene dokaze (tragovi okrznuća na limariji vozila, vještački nalaz i mišljenje, priroda oštećenja na vozilu) ukazuje kako je iskaz vozačice ETS istinit. Pokraj ovih dokaza, okolnosti slučaja i dinamike nesreće, jedva da postoji ikakva vjerojatnost da se ovdje nije dogodio nalet divljači na vozilo u pokretu. Činjenica što tijelo divlje svinje nije pronađeno ne oduzima vjerodostojnost iskazu ŠTS jer životinja nije morala nužno smrtno stradati u ovom događaju.

18. Vještak Saša Monas u svom nalazu i mišljenju uopće ne sumnja da je do nezgode došlo zbog naleta divljači na vozilo oštećenice, niti elaborira neku drugu verziju događaja. U svezi mogućnosti izbjegavanja nesreće, vještak navodi, nakon pažljive analize dinamike nesreće, mogućnosti uočavanja divlje svinje od strane vozačice, noćnih uvjeta vožnje, tragova nesreće i drugog, kako vozačica vozila ne bi mogla izbjeći prometnu nesreću sa svim brzinama većim od 21,2km/h, dok se ona kretala brzinom 45/km/h, a dopuštenje brzine je bilo 90km/h.

19. Na temelju gore izvedenih dokaza, tragova životinjske dlake koja je u fotodokumentaciji policije, iskaza oštećene i rezultata prometnog vještačenja sud utvrđuje kako je do nesreće došlo zbog naleta s divljači na vozilo oštećene, te kako ETS nije mogla izbjeći prometnu nesreću.

20. Prema odredbi čl. 80. st. 1. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj: 99/18, 32/19, 32/20, dalje ZL) načelno za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik. Prema stavku 6. istog članka za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

21. Po čl. 50. st. 1. ZC za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. A po stavku 2. istog članka pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Utvrđeno je da je na dijelu prometnice gdje se dogodila prometna nezgoda, (udalejnost od znaka do mjesta nesreće oko 1,8 km) znak opasnosti divljači na cesti, kako je to opisao i vještak.

22. Prema odredbi čl. 17 Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama-"Narodne novine" 33/05, 64/05, 155/05) propisano je kada je potrebno postaviti znak opasnosti, a odr. čl. 22. st 33. propisano je u kojim se slučajevima postavlja znak opasnosti od divljači, 33) znak »divljač na cesti« (A44) označuje posebno opasna mjesta na kojima divljač često prelazi preko ceste. Simbol na znaku može biti različit, što ovisi o vrsti divljači na koju se znak odnosi. Utvrđeno je da na predmetnom dijelu ceste postoji signalizacija opasnosti na cesti od divljači, za oko1,8 km od mjesta nezgode. Obveza postavljanja zaštitne žičane ograde propisana je u čl. 78. Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama prema kojim, između ostalog „Zaštitne žičane ograde su tehnička sigurnosna konstrukcija sa svrhom zaštite prometa: – od divljači i drugih životinja te sprečavanja prijelaza vozila i pješaka sa okolnih putova na trasu autoceste. Dakle, obveza postavljanja zaštitne ograde u slučaju potrebe odnosi se na autocestu, a nesporno je da se u konkretnoj situaciji ne radi niti o autocesti, niti o brzoj cesti i općepoznato je da se na takvim dionicama i cestama kao što je konkretna ne postavljaju žičane ograde.

23. Primijenjeno na konkretan slučaj i na gore utvrđene činjenice, lovoovlaštenik ne bi odgovarao za štetu da je do nje došlo zbog nepoštivanja prometnih propisa od strane vozača. Vještačenjem je utvrđeno da se vozačica kretala znatno ispod ograničenja, u noćnim uvjetima i kako gotovo sigurno da je do sraza došlo upravo naletom na divljač. Utvrđeno je da je prometna signalizacija postavljena, prometna nezgoda nije se dogodila za vrijeme lova. Utvrđeno je da se na predmetnom području događaju česti naleti divljači na cesti. Sam zz tuženika iskazao je da je pojilo udaljeno oko 1 km od ceste, što d za divlju svinju nije velika udaljenost, jer da se ona noću kreće i po 50 km. Međutim u konkretnom slučaju tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Sud ocjenjuje da tuženik u ovom slučaju nije dokazao da se radi o primjeni odr. čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima, („Narodne novine“ br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, dalje u tekstu: ZOO), kada se tuženik oslobađa odgovornsoti. Naime, odredbom čl. 1067. ZOO-a u st. 1. i 2. propisano j: „(1) Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. (2) Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.“ U ovom slučaju nije dokazano da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, budući je upravo divlja svinja uzročnik prometne nezgode, jer je ona sa malim svinjicama izletila na cestu. Također nije zadovoljena niti druga pretpostavka da bi se tuženik oslobodio odgovornosti, jer šteta nije nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, jer je šteta posljedica izleta svinje.

24. Zbog svega rečenog, sud ocjenjuje da za predmetnu štetu odgovara tuženik, po načelu objektivne odgovornosti. U konkretnom slučaju vozačica je imala djelomični kasko, upravo radi naleta na divljač, tužitelj je po toj polici isplatio štetu. Stoga tužitelj ima pravo regresa prema tuženiku, prema odredbi čl. 963. ZOO-a.

25. Visina štete bila je sporna u ovom postupku, dok je vještak totalnu štetu procijenio i u nešto većem iznosu, 1.417,95 eur, pa je sud dosudio tužitelju zatraženi zahtjev u cijelsoti.

26. Osnovan je i zahtjev za isplatom zateznih kamata, a slijedom propisa iz čl. 1086. ZOO koji propisuje da se obveza naknade štete, osim nematerijalne, smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Pa kako se štetni događaj zbio 26. listopada 2021. kad je šteta i nastala, a tužitelj je kao osiguravatelj isplatio novčanu naknadu oštećeniku 29. 11. 2021., osnovan je zahtjev tužitelja da zatezne kamate teku od 29. 11. 2021. do isplate.

27. Zaključno, obzirom na navedeno za nastalu štetu postoji odgovornost tuženika, po objektivnoj odgovornosti, kao osobe koja gospodari lovištem u predjelu gdje se nezgoda dogodila i kojim prolazi cesta, jer divljač na cesti smatra se opasnom stvari, pa njezin imatelj odgovara onome tko je oštećen po načelu objektivne odgovornosti, te se odgovornosti lovoovlaštenik može osloboditi ako dokaže postojanje nekog od razloga za oslobođenje nekog od članka 1067. ZOO-a. Postojanje te okolnosti tuženik nije dokazao. Tužitelju je dosuđen iznos naveden u izreci primjenjujući odredbe koje reguliraju regresnu isplatu.

28. Kako tužitelj uspio u sa zahtjevom, po osnovu i visini u cijelosti to mu pripada parnični trošak.

29. Tužitelj zahtijeva naknadu parničnog troška za, pristup na 4 ročišta, svako ročište 200 eura, podnesak 200,00 eura, PDV 25% 250,00 eura, trošak uviđaja 49,48 eura, trošak vještaka 490,25 eura, i 197,25 eura, sudske pristojbe na tužbu i presudu ukupno 106,18 eura. Trošak je postavljen u skladu s odr. čl. 155. Zakona o parničnom postupku, NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 –pročišćeni tekst, 25/13.,70/19, 80/22, 155/23 u skladu sa VPS i Tarifom o nagradama i naknadama za rad odvjetnika, tbr 7,9,8 i 42 . Kako je tužitelj uspio u postupku to mu na temelju odredbe čl. čl. 154 st. 1. ZPP-a pripada parnični trošak. 30. Analogno iznijetom tuženiku i umješaču trošak ne pripada.

31. Slijedom iznijetog i obrazloženog, temeljem navedenih odredbi zakona, u smislu odr. čl. 325. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

Buje-Buie, 30. prosinca 2024. 2024.

Sutkinja

Margareta Vivoda

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave odluke.

Dna:

1. Punomoćniku tužitelja, uz nalog za plaćanje sudske pristojbe,

2. Punomoćniku tuženika,

3. Punomoćniku umješača