Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj P-5877/2015-83

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Mireli Popović Brletić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. AV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2. UV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Antun Šagovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, protiv tuženog Grada Opatije, OIB 99455464348, [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkom društvu Knežević, Bradamante i Perhat Smiljanić iz Rijeke, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 26. kolovoza 2024. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Irene Kuzak, odvjetnice u Velikoj Gorici, i punomoćnice tuženika Katarine Radovac, odvjetnice u Rijeci, 30. prosinca 2024.

presudio je

I. Nalaže se tuženom Gradu Opatiji, [adresa], OIB 99455464348, isplatiti 1. tužiteljici AV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 26.667,80 eura (dvadeset šest tisuća šesto šezdeset sedam eura osamdeset euro centi) i 2. tužitelju UV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 18.733,99 eura (osamnaest tisuća sedamsto trideset tri eura devedeset devet euro centi) uz pripadajuće zatezne kamate koje teku od 30. prosinca 2024. do isplate po stopi od 7,25% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva 1. tužiteljice AV preko 26.667,80 eura pa do zatraženih 48.390,00 eura, te dio tužbenog zahtjeva 2. tužitelja UV preko 18.733,99 eura pa do zatraženih 34.040,00 eura, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženom Gradu Opatjii, [adresa], OIB 99455464348, 1. tužiteljici AV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. tužitelju UV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi parnični trošak od 13.800,09 eura (trinaest tisuća osamsto eura devet euro centi) zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 30. prosinca 2024. do isplate po stopi od 7,25% godišnje za razdoblje od 1. srpnja 2024. do isplate, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se preostali dio zahtjeva za naknadu troška postupka tužitelja preko 13.800,09 eura pa do 35.657,27 eura.

riješio je

Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva tužitelja sukladno podnesku od 30. studenog 2023.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 14. srpnja 2015. podnijeli tužbu kojom traže isplatu za nekretnine koje su bile u njihovom vlasništvu, a koje su u postupku obnove zemljišnih knjiga kao nerazvrstana cesta upisane kao vlasništvo tuženika.

2. Tuženik je cijelosti osporio tužbeni zahtjev tužitelja pozivajući se prije svega na zastaru ukazujući da se radi o nerazvrstanoj cesti još od 1968.

3. Prije svega se ukazuje da su tužbu, uz LV i UV, podnijeli Gradel d.o.o. i G.I.K. Kvarner d.o.o., a u odnosu na koje je postupak razdvojen te se ovaj sud oglasio nenadležnim i u tom dijelu predmet ustupio stvarno i mjesno nadležnom Trgovačkom sudu u Rijeci.

4. Nadalje se ističe da su tužitelji podneskom od 30. studenog 2023. preinačili tužbeni zahtjev na način da su iz iste činjenične i pravne osnove tražili više novčane iznose nego u tužbi, a to su učinili nakon provedenog vještačenja. Tuženik se navedenoj preinaci protivio, iako se prema stavu ovog suda radi o situaciji iz članka 191. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/1991., 91/1992., 12/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje ZPP), kada se tuženik preinaci ne može protiviti. Naime, tužitelji traže drugu novčanu svotu, a temeljem iste činjenične osnove, i to sve zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe – nakon provedenog vještačenja kojim je utvrđena vrijednost spornih nekretnina. Osim toga, sud definitivno smatra da je preinaka svrsishodna za končano rješenje spora među strankama, sve sukladno odredbi članka 190. stavka 3. ZPP-a. Stoga je takvu preinaku i dopustio. 5. Sud je proveo dokaze čitanjem izvatka iz zemljišnih knjiga (list 7-17 i 77-121 spisa), uvjerenja (list 31 i134-136 spisa), prostornog plana uređenja Grada Opatije (list 36-38 spisa), urbanističkog plana uređenja naselja Ičići (list 39-41 spisa), izmjena i dopuna urbanističkog plana uređenja naselja Ičići (list 42-44 spisa), kopija katastarskog plana (list 49, 124, 131-133 i 151 spisa), odluke o izradi izmjene i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Ičići (list 51-57 spisa), nalaza geodetskog vještaka (list 62-73 spisa), građevnih dozvola (list 122-123, 125-126 i 129-130 spisa), građevinske dozvole (list 134-136 spisa), uvjerenja o podacima iz dokumenta prostornog uređenja (list 161-162 spisa), uviđajem na licu mjesta (list 163-165 spisa), vještačenjem po vještaku geodetske struke (list 171-203, 255 i 258-264 spisa), vještačenjem po vještaku graditeljske struke (list 311-335, 359-360 i 411-412 spisa), saslušanjem svjedoka EV (list 149 spisa) i SV (list 150 spisa) te saslušanjem 1. tužiteljice AV (list 148 spisa) i 2. tužitelja UV (list 149 spisa).

6. Cijeneći sve provedene dokaze u smislu odredbe članka 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovanim.

7. Tijekom postupka utvrđene su sljedeće činjenice:

- da je 1. tužiteljica LV bila vlasnica/suvlasnica sljedećih nekretnina: ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] (vlasnica 1/1) – sada katastarske čestice [katastarska čestica] te je dio od 53 m2 ušao u sastav čestice 1038/1

ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] (suvlasnica 425/1440) – sada katastarske čestice [katastarska čestica] te je dio od 57 m2 ušao u sastav čestice 1038/1 ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] (suvlasnica 1/3) – sada katastarske čestice [katastarska čestica] te je dio od 43 m2 ušao u sastav čestice 1038/1

ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] (suvlasnica 1/2 ) – sada katastarska čestica [katastarska čestica] te je dio od 70 m2 ušao u sastav čestice 1038/1

- da je 2. tužitelj UV bio vlasnik/suvlasnik sljedećih nekretnina: ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] (vlasnik 1/1) – sada katastarske čestice [katastarska čestica] i dio 522 te je dio od 39 m2 ušao u sastav čestice 1038/1

ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] (suvlasnik 4960/10000) – sada katastarska čestica [katastarska čestica] te je dio od 43 m2 ušao u sastav čestice 1038/1 ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] (suvlasnik 28/80) – sada katastarska čestica [katastarska čestica] te je dio od 33 m2 ušao u sastav čestice 1038/1

- da je trgovačko društvo Gradel d.o.o. u vlasništvu 2. tužitelja UV gradilo spornu cestu Mulandovo u razdoblju od 2000. pa do kraja 2010., i to paralelno s izgradnjom objekata u blizini te ceste, na način da je osposobljavao tu cestu kao pristupni put, s tim da se gradnja ceste odvijala u etapama, a kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja

- da je u postupku obnove zemljišnih knjiga koja je započela 2014., iz dijelova nekretnina nekada u vlasništvu tužitelja formirana nova čestica oznake 1038/1 u katastarskoj općini [katastarska općina] kao nerazvrstana cesta

- da je tuženik, kao jedinica lokalne samouprave, upisan kao vlasnik predmetne nerazvrstane ceste 10. ožujka 2015.

- da tuženik nije proveo postupak izvlaštenja za utužene nekretnine.

8. Prema odredbi članka 131. stavka 1. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/2021., 114/2022., 114/2022., 4/2023. i 133/2023. – dalje ZC) ceste koje se na dan stupanja na snagu tog zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Prema odredbi stavka 3. istog članka, nerazvrstane ceste iz stavka 1. tog članka, koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Prema odredbi stavka 4. istog članka, nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu tog Zakona, koje nisu evidentirane u katastru i nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata, izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koje pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave. Prema odredbi stavka 5. istog članka, prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. istog članka, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar. Prema odredbi stavka 6. istog članka, nerazvrstane ceste iz stavka 1. tog članka, upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave, uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Prema odredbi stavka 7. istog članka, nekretnine koje su prema tom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

9. Odredbom članka 105. stavka 2. i 3. ZC-a propisano je da se na postupak izvlaštenja nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta primjenjuju propisi o izvlaštenju, ako tim zakonom nije drukčije propisano. Uz prijedlog za izvlaštenje nekretnina prilažu se pravomoćna lokacijska dozvola te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajući geodetski elaborat sukladno propisima kojima se uređuje katastar nekretnina.

10. Tuženik je istaknuo prigovor zastare potraživanja tužitelja. U odnosu na pitanje zastare potrebno je utvrditi otkada predmetna cesta ima status nerazvrstane ceste, odnosno u kojem trenutku je došlo do faktičkog izvlaštenja tužitelja.

11. Neosnovano tuženik navodi da se predmetna cesta nalazi upisana u katastar za katastarsku općinu [katastarska općina] još od 1968. U smislu članka 98. stavka 1. točke 6. ZC-a zakonskom odredbom nedvojbeno je utvrđeno da se svaka cesta ne smatra nerazvrstanom cestom, a što znači da se u konkretnom slučaju put koji je postojao na dijelu zemljišta na kojem je konačno i sagrađena cesta i kojim je u nekom opsegu eventualno bio omogućen promet vozilima prije negoli je cesta sagrađena, ne može smatrati nerazvrstanom cestom u smislu odredbe članka 131. stavka 1. u vezi s odredbom članka 98. ZC-a. U nazočnom slučaju sporna cesta dovršena je krajem 2010., a najkasnije početkom 2011. Tuženik nije dokazao da bi sporna cesta postojala još od 1968., odnosno prije negoli ju je sagradilo trgovačko društvo u vlasništvu 2. tužitelja UV. I sam vještak geodetske struke utvrđuje da su se dijelovi sadašnje ceste počeli formirati kao zasebne parcele puteva parcelacijskim elaboratima od 2000. nadalje u katastarskoj općini [katastarska općina] koja je bila u upotrebi za područje prijepora. Vještak utvrđuje da se prikaz puta na topografskim kartama ne može smatrati postojanjem nerazvrstane ceste te nigdje u arhivskoj dokumentaciji ureda za katastar nije evidentirano da bi cesta postojala u sadašnjem obliku prije stupanja na snagu ZC-a niti prije 1. siječnja 1997.

12. Prema odredbi članka 225. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/21., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. – dalje ZOO) tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen drugi rok zastare.

13. U predmetnom postupku radi se o parnici radi ostvarenja novčane tražbine s osnove vlasničkih prava odnosno o zahtjevu tužitelja kao vlasnika nekretnina da im tuženik umjesto povrata stvari isplati naknadu za oduzetu stvar. Pravo vlasnika glede naknade za oduzetu stvar ne može zastarjeti sve dok vlasnik može zahtijevati njezin povrat. Dakle, sve dok tužitelji mogu tražiti vraćanje predmetnih nekretnina, tražbina tužitelja nije dospjela, nego tek kada oni više ne mogu zahtijevati povrat nekretnina dospijeva njihov zahtjev za naknadu. Takav zahtjev za isplatu naknade za zemljište koje je oduzeto bez zakonom predviđenog postupka zastarijeva u općem zastarnom roku.

14. Da bi tužitelji mogli zahtijevati naknadu za oduzeto zemljište izvan zakonom predviđenog postupka, potrebno je utvrditi otkada predmetna cesta ima status nerazvrstane ceste, odnosno u kojem trenutku je došlo do faktičkog izvlaštenja tužitelja. Prema odredbi članka 131. stavka 6. ZC-a nerazvrstane ceste nakon što kao takve budu evidentirane upisuju se u zemljišnu knjigu kao "javno dobro u općoj uporabi", kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

15. Odredbe članka 131. i članka 132. ZC-a propisuju način upisa te potrebne postupke i isprave za upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige. U nazočnom slučaju, radi o cesti izgrađenoj na privatnom zemljištu, i to sredstvima trgovačkog društva u vlasništvu 2. tužitelja UV. Ta cesta nije bila u općoj upotrebi već je služila stanarima izgrađenih nekretnina. Postupak izvlaštenja vlasnika nije proveden pa su tužitelji tek od trenutka kada je cesta upisana u zemljišnu knjigu kao "javno dobro u općoj uporabi", kao vlasništvo tuženika, mogli tražiti naknadu za oduzetu nekretninu.

16. Dakle, tužitelji imaju pravo na naknadu tržišne vrijednosti, a pravo potraživati tu naknadu dospjelo je u trenutku kada je prijedlog tuženika u postupku obnove zemljišnih knjiga prihvaćen i kada je odobreno formiranje posebne čestice i prijenos u novi zemljišnoknjižni uložak u korist i na ime tuženika. U razdoblju od dovršetka gradnje (kraj 2010./2011.) pa do 2014. predmetno zemljište bilo je u isključivom vlasništvu tužitelja sve dok cesta nije upisana u zemljišnu knjigu kao "javno dobro u općoj uporabi", kao neotuđivo vlasništvo tuženika 10. ožujka 2015. kada je proveden upis vlasništva tuženika u predmetu poslovni broj Z-2632/2014/1272.

17. Kako su tužitelji pokrenuli ovaj postupak 14. srpnja 2015. to nije protekao rok od pet godina pa potraživanje tužitelja po osnovi naknade za oduzeto zemljište nije zastarjelo.

18. Tužitelji imaju pravo na naknadu za nekretnine u odnosu na koje su faktično izvlašteni iako o tome nije nikada donesena odgovarajuća odluka. Tužitelji su se i prije pokretanja ovog postupka obraćali tuženiku s pokušajem da spor riješe mimo suda, ali bez uspjeha, pa im doista jedino preostaje u sudskom postupku tražiti ostvarenje svojega prava.

19. Pravo na naknadu tužiteljima pripada sukladno odredbi članka 46. stavka 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, broj 74/2014., 69/2017. i 98/2019. – dalje ZION). Prema toj odredbi naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju ili u vrijeme sklapanja nagodbe prema tom zakonu, uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja. Sukladno odredbi članka 10. stavka 1. ZION-a propisano je da će se, ako se tijekom postupka potpunog izvlaštenja dijela nekretnine utvrdi da vlasnik nema gospodarskog interesa koristiti preostali dio, na njegov zahtjev izvlastit i taj dio.

20. Vještačenjem po vještaku geodetske struke, a koji sud u cijelosti prihvaća kao stručan, objektivan, u potpunosti obrazložen i potkrijepljen pisanom dokumentacijom, utvrđeno je da je dio nekretnina u vlasništvu tužitelja ušao u sastav novoformirane čestice oznake 1037/1 katastarske općine [katastarska općina] kao nerazvrstana cesta te je upisan kao javno dobro u općoj uporabi kao vlasništvo tuženika.

20.1. Radi se o nekretninama 1. tužiteljice AV:

- ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] koje je bila vlasnica u 1/1 dijela i koje su u obnovi dobile oznake katastarske čestice [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], a dio nekretnine površine 53 m2 ušao je u sastav čestice 1038/1 katastarske općine [katastarska općina]; nekadašnja nekretnina je podijeljena sada nerazvrstanom cestom na dva dijela od kojih je čestica 517 katastarske općine [katastarska općina] ostala s površinom od 64 m2

- ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] koje je bila suvlasnica u 425/1440 dijela i koje su u obnovi dobile oznake katastarske čestice [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], a dio nekretnine površine 57m2 ušao je u sastav čestice 1038/1 katastarske općine [katastarska općina]; nekadašnja nekretnina je podijeljena sada nerazvrstanom cestom na dva dijela od kojih je čestica 516 katastarske općine [katastarska općina] ostala s površinom od 61 m2

- ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] koje je bila suvlasnicom u 1/3 dijela i koje su u obnovi dobile oznake katastarske čestice [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], a dio nekretnine površine 43 m2 ušao je u sastav čestice 1038/1 katastarske općine [katastarska općina]; nekadašnja nekretnina je podijeljena sada nerazvrstanom cestom na dva dijela od kojih je čestica 514 katastarske općine [katastarska općina] ostala s površinom od 35 m2

- ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] koje je bila suvlasnica u ½ dijela i koja je u obnovi dobila oznaku katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], a dio površine 70 m2 ušao je u sastav čestice 1038/1 katastarske općine [katastarska općina].

20.2. Nekretnine 2. tužitelja UV su sljedeće:

- ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] koje je bio vlasnik u 1/1 dijela i koje su u obnovi dobile oznake katastarske čestice [katastarska čestica] i dio 522 katastarske općine [katastarska općina], a dio nekretnine površine 39 m2 ušao je u sastav čestice 1038/1 katastarske općine [katastarska općina]; nekadašnja nekretnina je podijeljena sada nerazvrstanom cestom na dva dijela od kojih je čestica 515 katastarske općine [katastarska općina] ostala s površinom od 34 m2

[katastarska općina]

- ranije oznake katastarska čestica [katastarska čestica] koje je bio suvlasnik u 28/80 dijela i koja je u obnovi dobila oznaku katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], a dio nekretnine površine 33 m2 ušao je u sastav čestice 1038/1 katastarske općine [katastarska općina]; preostali dio čestice 507 katastarske općine ima površinu 138 m2.

21. Vještačenjem po vještaku graditeljske struke utvrđena je vrijednost zemljišta po metru kvadratnom na dan održavanja uviđaja (3. ožujka 2023.). Pritom se u odnosu na katastarsku česticu [katastarska čestica] radi o kategoriji zemljišta 1 (građevinsko zemljište) s cijenom od 144,54 eura/m2, a sve ostale čestice su kategorije 2 (građevinsko zemljište na kojem je moguće graditi infrastrukturu, ali ne i građevinu u smislu zgrade) s cijenom od 101,18 eura/m2. Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan, a vještak je u potpunosti otklonio primjedbe stranaka. Stoga je na takvom nalazu i mišljenju sud i utemeljio svoju odluku. Naglašava se da je tuženik predlagao provođenje novog građevinskog vještačenja, ali je sud takav prijedlog odbio jer je stava kako su provedenim vještačenjem utvrđene sve relevantne činjenice potrebne za donošenje odluke na objektivan i stručan način. Činjenica da tuženik nije zadovoljan rezultatima vještačenja ni na koji način ne dovodi u sumnju utvrđenja provedenog vještačenja niti dovodi do potrebe provođenja još jednog.

22. Polazeći od utvrđenih površina izvlaštenih nekretnine i cijene po metru kvadratnom, ali i uvažavajući suvlasničke udjele tužitelja utvrđene su sljedeće naknade:

1. tužiteljici AV: - za dijelove nekretnine koje su postale dio katastarske čestice [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] ukupna naknada od 17.200,26 eura (53 m2 nekadašnje čestice 1172/24 u 1/1 dijela; 57 m2 nekadašnje čestice 1172/3 u 425/1440 dijela; 43 m2 nekadašnje čestice 1172/27 u 1/3 dijela; 70 m2 nekadašnje čestice 1172/34 u ½ dijela; sve pomnoženo s cijenom od 144,54 eura/m2)

- za nekretninu katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] ukupna naknada od 1.180,43 eura (35 m2 u 1/3 dijela pomnoženo s cijenom od 101,18 eura/m2)

- za nekretninu katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] ukupna naknada od 1.821,59 eura (61 m2 u 425/1440 dijela pomnoženo s cijenom od 101,18 eura/m2)

- za nekretninu 517 katastarske općine [katastarska općina] ukupna naknada od 6.475,52 eura (64 m2 u 1/1 dijela pomnoženo s cijenom od 101,18 eura/m2).

2. tužitelju UV: - za dijelove nekretnine koje su postale dio katastarske čestice [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] ukupna naknada od 10.406,88 eura (39 m2 nekadašnje čestice 1171/32 u 1/1 dijela; 43 m2 nekadašnje čestice 1171/28 u 4960/10000 dijela; 33 m2 nekadašnje čestice 1172/18 u 28/80 dijela; sve pomnoženo s cijenom od 144,54 eura/m2)

- za nekretninu katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] ukupna naknada od 3.440,12 eura (34 m2 u 1/1 dijela pomnoženo s cijenom od 101,18 eura/m2)

- za nekretninu katastarska čestica [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina] ukupna naknada od 4.886,99 eura (138 m2 u 28/80 dijela pomnoženo s cijenom od 101,18 eura/m2).

23. Dakle, 1. tužiteljici AV je odmjerena ukupna naknada 26.667,80 eura, a 2. tužitelju UV 18.733,99 eura. Pritom valja ukazati da je naknada odmjerena i za nekretnine koje ne ulaze u sastav nerazvrstane ceste, ali su novoformirane čestice koje su nastale toliko male površine da su u potpunosti neiskoristive kao građevinsko zemljište koje su do tada bile. Sukladno članku 10. stavku 1. ZION-a tužitelji su mogli tražiti izvlaštenje i u odnosu na te nekretnine budući da ih ne mogu više gospodarski iskorištavati, a koji zahtjev bi bio opravdan prema stavu ovog suda pa im je valjalo odrediti naknadu i za te nekretnine.

24. Kako je naknada određena ovom odlukom sukladno tržišnoj vrijednosti u vrijeme donošenja odluke, to tužitelji imaju pravo na zateznu kamatu od dana donošenja odluke pa do isplate. Zatezna kamata tužiteljima pripada sukladno odredbi članka 29. stavka 1. ZOO-a, a po stopi koja je određena sukladno odredbama članka 29. stavka 2. i 8. ZOO-a.

25. Budući da su tužitelji djelomično uspjeli u postupku trošak postupka je utemeljen na odredbi članka 154. stavka 2. i članka 155. ZPP-a. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Dakle, uspjeh stranaka treba ocjenjivati u njihovoj ukupnosti, kvalitativno i kvantitativno.

25.1. Tužitelji su u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva uspjeli 55%, a u pogledu osnove zahtjeva 100%. Stoga se njihov uspjeh može izraziti sa 155%/2, odnosno 77,5%. Tuženikov uspjeh u odnosu na osnovu zahtjeva je 0%, a u odnosu na visinu 45%, drugim riječima 45%/2 iznosi 22,5%. Tužitelj je dakle, u većoj mjeri uspio pa se od njegovog uspjeha 77,5% oduzima tuženikov uspjeh od 22,5%, a što iznosi 55%. Stoga se trošak postupka priznaje tužitelju do visine njegovog uspjeha u postupku od 55%, dok je tuženikov zahtjev za naknadu troška postupka neosnovan u cijelosti.

25.2. Tužiteljima je valjalo priznati trošak zastupanja po odvjetniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/2023. – dalje Tarifa) koja je na snazi od 25. studenog 2023. Naime, sukladno Tarifnom broju 52. stavak 3. Tarife kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Budući da sud odluku o trošku donosi nakon stupanja na snagu Tarife tada je i trošak obračunao sukladno odredbama iste Tarife neovisno kada je radnja za koju se trošak traži poduzeta.

25.3. Troškovi priznati tužiteljima za zastupanje po odvjetniku, sukladno njihovom uspjehu u sporu od 55%, iznose ukupno 13.800,07 eura, a sastoje se od troška: sastava tužbe 682,00 eura (Tarifni broj 7. točka 1. Tarife), sastava četiri obrazložena podneska od 21. rujna 2015., 12. listopada 2018., 29. listopada 2019. i 17. listopada 2023. 682,00 eura po podnesku (Tarifni broj 8. točka 1. Tarife), sastava podneska od 25. ožujka 2016., 5. travnja 2018., 7. prosinca 2018., 27. ožujka 2019., 2. travnja 2019. i 14. lipnja 2024. 27,50 eura po podnesku (Tarifni broj 8. točka 4. Tarife.), pristupa na ročišta 20. veljače 2017., 13. travnja 2017., 18. svibnja 2018., 9. travnja 2019., 3. ožujka 2023., 20. lipnja 2024. i 26. kolovoza 2024. 682,00 eura po ročištu (Tarifni broj 9. točka 1. Tarife) i pristupa na ročište 1. prosinca 2016. 27,50 eura (Tarifni broj 9. točka 5. Tarife), uz uvećanje od 10% za zastupanje dvije stranke 837,65 eura (Tarifni broj 40. stavak 1. Tarife). Na navedene troškove tužitelju je priznat i PDV 2.303,54 eura (Tarifni broj 46. Tarife), a također su mu priznati troškovi sudskih pristojbi na tužbu u visini 364,99 eura i na presudu u visini 364,99 eura. Trošak geodetskog i građevinskog vještačenja tužitelju je priznat u cijelosti jer se radi o nužnom trošku bez kojeg ne bi bilo moguće utvrditi osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.552,42 eura. Dakle, tužitelju je ukupno priznat trošak od 13.800,09 eura.

25.4. Tužiteljima pripada i zatezna kamata na dosuđeni trošak od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, a sve sukladno postavljenom zahtjevu tužitelja (članak 151. stavak 3. ZPP-a) po stopi određenoj sukladno članku 29. stavku 2. i 8. ZOO-a.

Rijeka, 30. prosinca 2024.

Sudac

Mirela Popović Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude i rješenja. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- punomoćniku tužitelja Antunu Šagovcu, odvjetniku u Velikoj Gorici

- punomoćnicima tuženika Odvjetničkom društvu Knežević, Bradamante i Perhat Smiljanić iz Rijeke